(Ne)obična nastava 3.r.

9. 6. Nastava za 22. stoljeće: Proširena stvarnost (augmented reality - AR)

Kraj školske godine rezerviran je za ponavljanje gradiva koje smo obrađivali tijekom školske godine. Ponavljajući matematiku postalo je jasno kakao učenici teško razumijevaju razliku između likova kao dijelova ravnine i tijela kao dijelova prostora. Zato smo u pomoć pozvali modernu tehnologiju i aplikaciju za proširenu stvarnost: učenici su trebali obojati likove (koji su, dok su na papiru, dijelovi ravnine), a zatim su ih "oživjeli" koristeći AR app pa su likovi postali tijela: konji i krave su skakali po učionici, brodovi plovili, leptiri letjeli... odjednom su likovi kao dijelovi ravnine postali tijela tj. dijelovi prostora! Učenici su bili oduševljeni na ovom poslijednjem nastavnom satu u učionici u ovoj školskoj godini. Zaista smo okončali rad u 3. razredu u velikom stilu!

10.5. U Botaničkom vrtu Kotišina

Park prirode Biokovo ponovno nas je pozvao da sudjelujemo u njihovom proijektu obilježavanja Tjedna botaničkih vrtova u našem Botaničkom vrtu Kotišina. Po dolasku smo se upoznali sa različitim kukcima koji žive u vrtu, ali i našem neposrednom okruženju, te o njihovoj ulozi i utjecaju na ostala živa bića. Zatim smo slušanjem, promatranjem, dodirivanjem i mirisanjem upoznali cijeli niz biljaka koje smo, u praktičnom dijelu radionice, trebali pronaći i označiti na slijepoj karti vrta. Sara B, Ria i naše Ele pokazale su se kao najuspješnije u preciznom detektiranju i označavanju biljaka, ali su i drugi učenici pokazali zavidne rezultate. Tu je bila i snimateljska televizijska ekipa, pa su se Tonća i Ela A. hrabro i vrlo uspješno upustile u objašnjavanje svega doživljenog i naučenog. Svi su učenici pokazali izniman trud i volju za ovakvim oblikom učenja, a i djelatnici PP Biokovo bili su prezadovoljni angažiranošću i znanjem naših učenika, pa smo sigurni kako će se naša suradnja nastaviti i u budućnosti. OVDJE SU FOTOGRAFIJE

Evo i sažetka o biljkama koje smo proučavali:

Modro lasinje (endemska i strogo zaštićena vrsta) http://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=27417

(Cvjetovi intenzivno plave boje, cvjetaju od svibnja do lipnja. Jako voli kamenu, vapnenačku, podlogu i na području Biokova se proteže od 400 m.n.v. preko 1000 m.n.v. Poseban je ugođaja kada se nalazite ispod biokovskih klisura ili se vozite prema vrhu Sv. Juri tokom svibnja i lipnja, pa sva kamenja obiluju mnogim populacijama modrog lasinja.)

Crni dalmatinski bor (endemska i strogo zaštićena vrsta)http://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=162

(Endem, zabilježen na području Biokova, Korčule, Pelješca i Mljeta. Karakterističan po tamnije zelenoj boji iglica, koje su čvrsto, gotovo “bodljikavo” postavljenje. Kora drveta ima tamnu boju po kojoj je vrsta i dobila ime. Kod odraslih jedinki krošnja drveta poprimi kišobranasti oblik.

Blijedoljubičasti lanilist (endemska i strogo zaštićena vrsta) - http://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=26324

(Cvjetovi bijele boje s tankim ljubičastim linijama. Jako voli vapnenačku podlogu za stanište, česta je u suhozidima. Endemska i strogo zaštićena vrsta)

Portenšlagovo zvonce (endemska i strogo zaštićena vrsta)-http://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=12832&taxon=Campanula+portenschlagiana+Roem.+et+Schult.Prvi put opisana davnih 1800 ih godina kada je povjesničar i botaničar gospodin Portenschlag bio na proputovanju kroz Dalmaciju. Prvi put je ovo zvonce opazio na padinama iznad Makarske i njemu u čast je zvonce dobilo svoje ime. Odlikuju ga cvjetovi intezivno ljubičaste boje ali se ponekad mogu pronaći i svijetlo plavoj boji. Često se može pronaći kao ukras na starim kamenim kućama ili stepeništima na kojima tvori gotovo viseće grmove)

Jezičasto zvonce - http://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=26292

(Srodnik gore navedeno endemskog zvonca. Ovi primjerci su dosta veći, stabljike su deblje i cvjetovi su izduženiji i duži nego što je kod portenšlagovog zvonca. Lako su prepoznatljivi po gusto dlakavoj stabljici. Za rast vole sunčana mjesta i zemljanu podlogu i jako se često mogu vidjeti kroz šetnju Podbiokovljem. U prošlosti su cvjetovi jezičastog zvonca služili za dobivanje ljubičast boje.)

Zimzelena ruža-http://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=8709&taxon=Rosa+sempervirens+L.

(Vazdazeleni grm s bijelim cvjetovima i popularni plodom šipkom. U jesen s ove biljke se mogu prikupljati šipurike za čaj (režemo i sušimo plodove) ili za džemove. Plodovi su jako bogati vitaminom C ali i E. Za vrijeme kuhanja čaja koncentracija vitamina C ne opada, ako što je slučaj kod drugih vrsta, te je zbog toga pogodan za liječenje grlobolje ili za trenutke umora.)

Trepavičavi luk -http://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=27401&taxon=Allium+subhirsutum+L.

(Biljke iz porodice lukovica Korijen ima intenzivan miris na luk, a bijeli cvijet je bez mirisa. Često ima 4-6 dugih i tankih listova, stabljika je visoka i tanka, a na njenom vrhu se razvijju bojni cvijetovi u formi štita (u botanici se takvi primjerci nazivaju štitasti cvijetovi. Primjerci su jestivi i kroz kuharice su poznati recepti kiseljenje lukovica, korijena).

5.5. Odličan sat Medijske kulture!

Što mislite o ovako postavljenom zadatku iz Hrvatskog jezika/Medijske kulture? Ovo su uputee koje su učenici trebali slijediti kako bi

Krajem ožujka i početkom travnja trećaši su na satovima Hrvatskog jezika, a u sklopu Medijske kulture, obrađivali nastavnu temu Radijska emisija za djecu. Najprije smo poslušali i proanalizirali kakao to rade veliki majstori: Mladen Kušec u svom radijskom serijalu Bijela vrana - o neobičnoj i posebnoj djeci. Kako su i trećaši Vesele učionice u mnogočemu neobični i posebni, odlučili smo se za praktičan uradak: snimanje vlastite radijske emisije! Demokratskim smo postupkom, između brojnih prijedloga, odabrali naslov, a samim tim i temu emisije: U smijehu i strahu, a zatim smo uvježbali meloritamsku minijaturu za uvodnu i odjavnu špicu. Pažljivo smo pripremili sve segmente jedne "prave" radijske emisije, te se bacili na snimanje! Očekovano, sve je snimljeno iz prvog pokušaja - ipak smo mi veterani medijskih nastupa :)Zatim smo osmislili naše plakate za emisiju, snimili zadovoljstvo i ponos zbog uspješno obavljenog posla - zajedničku fotografiju za uspomenu i duuuugo sjećanje....pa smo sve smiksali u jedan video koji možete pogledati / poslušati ovdje:

NAŠA DJEČJA RADIJSKA EMISIJA

7.3. Pokusi: Svojstva vode

Danas smo imali zanimljiv i neobičan sat Prirode i društva. Poput malih znanstvenika radili smo pokuzse i istraživali svojstva vode. Koristili smo sve: od papirnatih udžbenika i bilježnica, pa sve do "visoke" tehnologije. Zvijezda sata je bio micro:bit koji je pokazivao padanje / rast temperature vodene pare. Ni termometar koji je pokazivao 100 C nije mu bio ravan! Učenici su na kraju zaključili da su puno toga naučili i da bi željeli još puno obakvih sati!

Evo i fotografija

9.2. Glazbenici u akciji

Isplatilo se gotovo 2 sata mijesiti slano tijesto za današnji sat likovne kulture! Trećaši su redom uspješno riješili likovni problem Volumeni i masa u prostoru / Kontrast punoga i praznoga prostora; modelirajući glazbenike u akciji. Svi smo se odlično zabavili i nasmijali njihovim maštovitim rješenjima i kreativnim idejama: kako prikriti podupirače šeširima i pundžama, kako iskoristiti svo tijesto stvarajuć divivske instrumente, kako od klarineta koji nije htio stajati izraditi saksofon i sl. Učenici su bili oduševljeni zadatkom i tehnikom i zahtijevaju nastavak modelarskih aktivnosti!

Evo i fotografija

7.2. Moje desetljeće

Javna ustanova „Park prirode Biokovo“ redovito se odaziva na dojave o pronalasku ozlijeđenih ptica grabljivica na širem biokovskom području i poduzima sve mjere i ulaže napor za njihovo spašavanje odnosno zbrinjavanje i transport do Sokolarskog centra. Do sada je imala više takvih intervencija. Budući da često ptice zbog težine ozljeda i lošeg stanja ne prežive iznimno nas veseli povratak ove ptice u prirodu, koja je druga u posljednjih desetak godina kada je u prirodu bila vraćena sova „Uška“ pronađena u Stablini pored Ploča. Na ovaj način želimo ukazati na važnost očuvanja strogo zaštićenih ptica grabljivica koje su izuzetan pokazatelj zdravlja našeg okoliša i najugroženija su skupina ptica hrvatske, europske i svjetske ornitofaune. Škanjac osaš je 25. kolovoza pronađena u dosta lošem stanju po dojavi Andree Šošić, tajnice lovačke udruge Kamenjarka iz Podgore na području pored hotela Jadran u Tučepima. Djelatnici Javne ustanove „Park prirode Biokovo“ zbrinuli su ga i poslali u Sokolarski centar u Šibeniku gdje se jako dobro oporavio i spreman je za povratak u prirodu. Puštanje ptice u prirodu obavilo se u prisutnosti djelatnika Javne ustanove „Park prirode Biokovo“, Andree Šošić – tajnice LU Kamenjarka, te Ivana Budinskog iz udruge BIOM koji je provodio istraživanja i monitoring ptica na području Parka prirode Biokovo.

Željeli smo ovu prigodu iskoristiti i za kratku edukaciju djece o važnosti i značaju ptica grabljivica stoga je prema prethodnom dogovoru pozivana učiteljica Marlena Bogdanović da se sa učenicima 3 razreda OŠ Tučepi, te sa predškolcima iz skupine Kolačići iz DV Zvončica uključe u ovaj kratki edukativni program koji se održao 29. rujna 2016. godine s početkom u 9:30 sati na području vidikovca Ravna Vlaška u Parku prirode Biokovo. Puštanje ptice u prirodu obavljeno je u 10:30 sati uz prisutnost medija.

Iako je grabljivica, škanjac je i ptica selica. Sretno je odletio za svojim prijateljima u Afriku. Mlade ptice se prve dvije godine ne vraćaju u Europu, dok se stare vraćaju svake godine. Škanjci žive i više od 20 godina, pa se nadamo da će se ovaj naš, koji je prije puštanja i prstenovan, za dvije godine sretno vratiti na svoj kontinent. KLIKNITE NA OVU POVEZNICU ZA VIŠE FOTOGRAFIJA

BILI SMO I PREKO CIJELE POSLJEDNJE STRANICE "SLOBODNE DALMACIJE"

TREĆAŠI SE DRUŽE SA KONJIMA

Rujan 2016.

Početak školske godine rezerviran je za obradu sadržaja društvene i političke dimenzije Građanskog odgoja, te obnavljanja i nastavka njegovanja zdravih životnih navika. Razgovarali smo o tome koje navike možemo njegovati u školi, što je dobro, a što bi se još moglo popraviti, te kako mi aktivno možemo utjecati na promjene.

Zato smo izradili Akcijski plan. Njime smo pokušali odgovoriti na pitanja:

ŠTO ŽELIMO? Želimo raznovrstan izbor za školsku marendu, želimo odvojiti odmor za igru od odmora za jelo kako bismo mogli u miru i bez trčanja pojesti svoj obrok.

ZAŠTO TO ŽELIMO? Zato što smo puno toga naučili o zdravoj prehrani i želimo pravo na izbor između nutritivno bogatih i siromašnih namirnica. Želimo vježbati kulturno ponašanje za stolom i pravilno konzumiranje hrane.

ŠTO MI MOŽEMO UČINITI? Mi možemo izvršiti pritisak