O projektu

Ovim projektom predstavit ćemo maškarane (pokladne) običaje svog zavičaja s ciljem njegovanja tradicije i kulturne baštine. Mačkare, karneval, poklade, maškare, mesopust, fašnik, pust, karneval... sve su to nazivi za razdoblje koje traje između Tri kralja (Bogojavljenja) i korizme. Tada je u cijeloj Hrvatskoj vrijeme maskiranja i svaka regija ima svoje običaje, a vrhunac svih događanja je posljednja nedjelja, ponedjeljak i utorak (pokladni utorak) prije Čiste srijede (Pepelnice).

CILJEVI

- potaknuti kod učenika interes za upoznavanje i čuvanje kulturne baštine i tradicije maskiranja

- razvijati kreativnost u likovno - umjetničkom izričaju i kritičko mišljenje

- istražiti običaje svoga kraja vezane za ovo vrijeme i predstavit se svojim radovima

- istražiti povijest maskiranih običaja, pronaći fotografije maskiranih predaka

- napraviti svoju masku

- organizirati maskenbal u svom razredu ili školi

RADNI POSTUPAK

Projekt će se realizirati u suradnji s drugim partnerskim školama iz RH i drugih zemalja. Aktivnosti tijekom projekta:

1. Predstavljanje projektnih partnera

2. Istražiti običaje vezane za poklade (naučiti pokladne pjesme svoga kraja, ispeći krafne, ušćipke ili fritule po receptu svoje mame ili bake)

3. Učenici istražuju u obitelji (kako su se maskirali naši predci i gdje su se odvijali maskirani plesovi, traže stare fotografije predaka, fotografije maskenbala na kojima su sudjelovali maskirani predci)

4. Učenici rade svoje maske

5. Učenici se maskiraju i fotografiraju

6. Biramo najljepšu masku u razredu i u školi

7. Evaluacija projekta

Projekt će se odvijati od 10. siječnja 2022. godine do 15. ožujka 2022. godine. Aktivnosti projekta će se odvijati kroz individualne i grupne radove. Komunikacija između projektnih partnera provodit će se putem videokonferencije i TwinSpacea.

OČEKIVANI REZULTATI

Promicanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine zavičaja.

Objava svih događanja i radova na mrežnim stranicama škole, razrednim stranicama i stranicama Twinspacea.

Mi smo učenici 4. a razreda OŠ "Josip Vergilij Perić" iz Imotskog.

IMOTSKE MAČKARE

Tradicija organiziranih pokladnih povorki u Imotskom duža je od 150 godina, što predstavlja značajnu kulturnu i povijesnu baštinu.

Običaji pokladnog vremena, zasigurno su u Imotski došli s potomcima nekadašnjih Mlečana, dok su oni, u značajnom broju, još boravili u ovim krajevima. Njime se označava razdoblje iza blagdana Sveta tri kralja (6. siječanj) i traje sve do početka Korizme. Dovoljno je to vremena za sve maske, lica i naličja ove stare tradicije. Cilj svih poklada bio je napraviti dobro veselje i dobru zabavu.

Jedno od posebnih obilježja imotskih mačkara upravo je Bako. Bako je nastao na modelu starog rimskog boga Bakusa, koji se vezao uz vino, plodnost, uživanje i različitu sladostrast. On je neizostavan dio svakog pokladnog razdoblja u Imotskom. Baka manifestira, odnosno utjelovljuje osoba koja je to zaslužila svojim osobinama. Drugim riječima, Bako mora biti svima poznat, ugledan i društven čovjek, sklon šali, zabavi i veselju. Mora biti dokazani obožavatelj vina i jela, što je u duhu štovanja stare rimske tradicije ovog božanstva. Obučen je u dugu bijelu togu, na račun koje je, u mnoštvu, posebno prepoznatljiv.

Lice mu mora biti rumeno, a na glavi nosi krunu načinjenu od vinove loze. Bako također mora biti i dobar pjevač, kako bi se njegova pjesma mogla dobro čuti. Obično sjedi na staroj drvenoj bačvi, svojevrsnom tronu, koja se nalazi na trošnim kolima. Iz ruku ne ispušta lonac ili “bukaru”, neprestano nazdravlja okupljenom mnoštvu, sipa šale i pošalice, sve dok ne zapjeva. U tom trenutku ustaje s bačve i svečanim glasom se obraća puku: (Evo dođe Bako k vami, da ne biste bili sami; Ja učini duga puta od krajeva Kalikuta.)

Potom mačkare i ostali puk složno odgovaraju: ( Dobro doša’ stari Bako, iće, piće, za te svako; obilno je pripravljeno, i pečeno i vareno, evo tuka i gusaka, evo s maslon ušćipaka, evo s meson paveruna, evo s maslon makaruna, evo srne razvarene, siron, maslon začinjene; i debeli kapunova, i lovine, još zecova, i pršuta i salama, nek’ se puni tvoja jama!) Potom Bako opet nastavlja: ( Ja sam Bako onaj stari, koga štuju svi vinari; I štova’ će sve bez mita, dokle bude ovog svita.) Mačkare i puk uzvraćaju: ( Zato smo te pozdravili i na bačvu postavili; jer tvoj obraz dobro kaže, da t’ od vina ništa draže; Evo bačve vina cila, da moš’ piti izobilja; a kad bude izručena, druga ti je priključena.) Bako: ( Za vinom mi srce vene, upitajte moje žene!) Potom se javlja Bakova žena, koja iza kola, s vlastitom djecom, prati Baka: ( Prokleta ti bila svaka kap vinušćine koju si ulio u se! Svu si moju dotu poždera i poloka s imotskin lizipjatinan i ispičuturan! S kurvetinan si lumpova, muladi napravio, mene i pustu drčajinu u crno zavio! Neka te đava pakleni nosi, skupa s onon koji te na me namiri!) Bako: ( Ja sam Bako onaj isti, koji vaše džepe čisti!) I naposljetku mačkare i puk složno: ( Da te u Milan vrag odnese, jer ti prazniš naše kese!)

Tradicionalna Bakova pjesma “Dobro doša stari Bako” izvodi se više puta, ovisno o broju zaustavljanja Baka i njegove pratnje, na putu do odredišta. Kroz cijelo to vrijeme Bakova pratnja, takozvani “Bakići” neumorno skupljaju vino i druge darove koje donose na kola. Vino se ulijeva u bačvu na kojoj Bako sjedi. Atmosfera je vesela i ugodna. Kroz čitavo vrijeme manifestacije, jela i pića za Baka, njegovu pratnju i ostale mačkare ne manjka, zbog obilatih količina kojima su neprestano okruženi. Baš kako i priliči starom rimskom božanstvu Bakusu. Čitav program završava spaljivanjem “Krnjevala", koji je kriv za sve negativno u protekloj godini. U posljednje vrijeme, u naličju Krnjevala, često su spaljivane makete različitih političara, koji su bili označeni kao glavni krivci za sve negativno doživljeno u protekloj godini.