Što su aktivnosti?
Što su aktivnosti?
U ovom članku pokušat ćemo objasniti što su aktivnosti u povezanosti s temom o produktivnosti. U prošlom članku istaknuli smo da je produktivnost povezana s obavljanjem zadataka koji nas vode do naših ciljeva. Zadaci su povezani s aktivnostima. Ali na koji način? I koja je razlika između aktivnosti i zadataka?
za skraćenu verziju čanka kliknite ovdje >
Zadaci su radnje relativno krakog trajanja. Primjerice, zadatak može biti oprati posuđe ili usisati kuću. Zadaci obično ne zahtijevaju naročito puno fizičke ni mentalne snage. Ovo je jako važno imati na umu jer ukazuje na to da osoba može biti vrlo zaposlena, odnosno obavljati puno zadataka, a ne biti produktivna u pravom smislu te riječi.
Kako su aktivnosti povezane sa zadacima? Aktivnosti možemo definirati kao redovite radnje koje obavljamo u određenom vremenskom periodu, obično 1-3 sata. Iz ove definicije jasno možemo razumjeti da jednostavne navike ne bi spadale u aktivnosti jer se radi o redovitim radnjama vrlo kratkog trajanja. Pa tako redovito pijenje vode ne bi spadalo u aktivnosti. Aktivnosti, kao što smo rekli, imaju dulje trajanje. Ali s čim su aktivnosti povezane? One su izravno povezane s našim ciljevima. Vezu između ciljeva i aktivnosti detaljnije ćemo objasniti u nekom od idućih članaka.
Iz onoga što smo dosad rekli, shvaćamo da aktivnosti zahtijevaju više vremena i truda. Imajmo na umu da se zadaci stalno natječu s aktivnostima, a zbog svoje jednostavnosti i lakoće mogu biti vrlo privlačni za izvršavanje. U tome se krije zamka jer zadaci nemaju praveliki značaj. Zašto su ljudi onda skloniji obavljanju zadataka, a ne bavljenju aktivnostima? Zato što im je to lakše.
Prethodno smo namjerno koristili pojam “značaj”, a ne “važnost”. Premda je značenje na hrvatskom jeziku slično ili isto, Rory Vaden u svom TED talku “How to Multiply Your Time” uvodi, osim “hitnosti” (eng. urgent”) i “važnosti” (eng. importance), pojam “značaj” (engl. significance). Nećete požaliti ako pogledati taj fantastičan govor.
Ovdje ne smijemo misliti da su zadaci nešto loše. Ne radi se o crno-bijelom svijetu. No ako nismo na oprezu, odnosno ako ne planiramo, zadaci mogu u potpunosti početi upravljati našim životom. Ako nam se život počne svoditi na to da obavljamo zadatke koji odgovaraju trenutačnim potrebama i zahtjevima, nećemo voditi kvalitetan i smislen život jer će nam nedostajati komponenta osobnog napretka. Dakle, moramo paziti da odvajamo vrijeme za naše aktivnosti koje su nam važne.
Primjerice, jedna od važnih aktivnosti je tjelovježba. Dokazano je da tjelovježba doprinosi zdravlju i osjećaju zadovoljstva. Međutim, budući da tjelovježba zahtijeva više vremena i više snage, često se događa da je odgađamo za sutra ili neki drugi dan koji nikako da dođe. Koje je rješenje? Rješenje je u rezerviranju vremena (eng. time blocking ili time boxing). Termin time boxing vrlo je prikladan jer aludira na zadani okvir, u ovom slučaju vremenski.
Brendon Buchard u svom govoru “Discipline vs Distraction”, na vrlo praktičan i zanimljiv način objašnjava što se događa kad ne branimo svoje vrijeme. Preporučamo da ga pogledate jer Brendon uvodi u igru jednu važnu osobinu koja je povezana s produktivnošću, a to je disciplina.
Ako želimo biti produktivni, jako je važno da definiramo svoje aktivnosti i da ih unaprijed planiramo. Planiranjem postajemo gospodari svog vremena, svog napretka, pa tako i svog života. Usmjeravamo se u pravcu u kojem želimo ići i više nismo vođeni zahtjevima i potrebama drugih u svakom trenutku. Pritom ne smatramo da trebamo biti sebični, nego samo uravnoteženi. ◼