Prvi sastanak učitelja suradnika u projektu održan je 8. listopada 2024. godine putem digitalne platforme Zoom. Prezentaciju korištenu na sastanku možete pregledati putem POVEZNICE.
Tijekom siječnja 2025. godine projektni partneri će u manjim skupinama jedni drugima predstaviti ostvarene tiskane/pisane medije.
6. ožujka 2025. u OŠ San Nicolo održana je radionica o korištenju digitalnih alata u snimanju i montaži filma. Autorice projekta predstavile su rad u digitalnim alatima CapCut i Canva. Radionica je održana i putem Zooma za sve sudionike u projektu koji nisu mogli prisustvovati uživo.
PREZENTACIJU I VIDEO ZAPIS KOJI SU KORIŠTENI NA RADIONICI MOŽETE POGLEDATI PUTEM POVEZNICA
Naše vrijedne projektne partnerice Rafaela Kuljanić i Suzana Slavica bile su na petosatnoj radionici o dokumentarnom filmu u sklopu Dana filmske pismenosti u Velom Lošinju. Radionicu je vodio redatelj i scenarist Toma Zidić, a organizirao Hrvatski audiovizualni centar.
Također su poslušale predavanje o dokumentarnom filmu na Županijskom stručnom vijeću. Predavačica je bila Tatjana Kanceljak, redateljica, scenaristica i urednica dokumentarnog programa na HRT-u.
Pročitajte njihov sažetak s najvažnijim spoznajama.
Prema minutaži najčešći televizijski dokumentarni filmovi su 26minutni i 52minutni.
Osnovna razlika između dokumentarnog filma i reportaže je da reportaža mora odgovoriti na 5 pitanja (tko, što, gdje, kada i zašto), a dokumentarni film ne mora odgovoriti čak niti na jedno.
Dokumentarni film može iskazivati osobni stav ili doživljaj redatelja ili protagonista.
Forma dokumentarnog filma, ali i svake scene mora imati uvod, glavni dio i završetak (npr. ako snimamo dizanje jedra najprije se snimi spušteno jedro, pa dizanje i onda podignuto, ne snima se samo podizanje jedra).
Ako se snima intervju, onda se pušta snimka bez obzira je li osoba imala neku pogrešku u govoru jer to daje autentičnost i realnost snimke.
Treba djecu naučiti da poštuju osobu koju intervjuiraju i da poštuju ako nešto ne želi ispričati za javnost. Ponekad se dogodi da se osoba predomisli pa odustane. U takvim situacijama se ne trebaju ljutiti nego poštovati njezine želje.
Kada s učenicima biramo temu filma, to se može napraviti dramskim igrama. Također prije gledanja dokumentarnog filma treba sat medijske pismenosti započeti dramskim igrama, zatim se pogleda film pa nakon toga slijedi analiza.
Prije samog snimanja treba imati priču, znati zašto to radimo, znati zašto to snimamo.
Kod samog snimanja, bitan je proces rada s učenicima, a ne sam rezultat.
Snimati duže kadrove, a ne kratke.
Izbjegavati zoomiranje kadrova. Bolje je snimiti dalji kadar i onda novi bliži kadar.
Kada se snimaju kadrovi, treba što mirnije držati kameru ili mobitel. Izbjegavati švenk (pokret kamere).
Ne treba komplicirati s prijelazima kadrova. Najbolje je napraviti bez prijelaza.
Umjetničku notu dokumentarnom filmu daju snimljeni detalji.
Bolje je sve snimati (npr. fotografije) nego kombinirati snimke i slike u istom filmu.
Nije toliko bitna oprema niti softver u kojem se montira. Preporučaju snimanje kamerom ako je dostupna, iz razloga jer će učenici imati malo mogućnosti susretati se s njom u životu.
Projektni partneri prve skupine jedni drugima predstavili su svoj dosadašnji rad u projektu putem videozapisa.
Petu skupinu predstavljali su učenici 3. b OŠ-SE San Nicolo i 3. a OŠ Zvonka Cara.
4. travnja organizirali su susret na mreži putem platforme Zoom.
Učenici 3. a i 3. b razreda OŠ Zvonka Cara su 22. svibnja bili na izvanučioničkoj nastavi Posjetili su otoke Krk, Cres i Lošinj. U Malom Lošinju svratili su do OŠ Maria Martinolića gdje su ih dočekali dragi projektni partneri - učenici 4. c razreda sa svojim učiteljicama Rafaelom i Suzanom. U prekrasnom školskom amfiteatru jedni su drugima predstavili svoje projektne motive.