Jeste li znali

recikliranje štedi energiju čime pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova


elektronički uređaji

  • Elektronički proizvodi izrađeni su od materijala iz dragocjenih resursa koje se može reciklirati - plemeniti metali (zlato, srebro, bakar, platina, rijetki minerali)

  • Iz mobilnog telefona može se prikupiti gram zlata

  • 7 500 tona srebra se svake godine koristi za proizvodnju osobnih računala, mobilnih telefona i drugih elektroničkih uređaja

  • Aluminij je jedan od najčešće recikliranih materijala u Europi (konzerve, računala, perilice, mobiteli)

  • Elektronički otpad, e- otpad se povećava za 3 do 5% godišnje što čini jednu od najvećih stopa rasta među različitim vrstama otpada u Europi

  • Većina materijala korištenih za izradu CD – ova i DVD – ova je toksična i zahtjeva posebnu obradu

  • Otpad koji proizvode elektronički uređaji otežava smanjenje ekološkog otiska EU-a

  • računalo koje ostavite upaljeno u tzv. stand-by načinu rada svaki dan 16 sati, godišnje će koštati oko 150 kuna? Pomnožite li to s brojem računala u školi, ova će cijena biti mnogo veća

  • standardne žarulje (sa žarnom niti) koriste samo 5% energije za dobivanje svjetla, a 95% energije se gubi na toplinu?

  • metal se u Europi reciklira samo u Velikoj Britaniji


  • Prema podacima Eurostata, Hrvatska je 2017. imala najvišu stopu recikliranja EE otpada!


Komisija za smanjenje e – otpada predlaže neposredne ciljeve kao što su „pravo na popravak” i veća mogućnost ponovne uporabe, uvođenje univerzalnog punjača i poticaji za recikliranje elektronike.

Sektoru EE otpada treba posvetiti pažnju, jer u tom sektoru recikliranje kaska za proizvodnjom. „U svijetu je 2017. proizvedeno 44,7 milijuna metričkih tona EE otpada, a samo 20 posto je reciklirano na odgovarajući način.”


plastika

  • U Europi se reciklira manje od trećine plastičnog otpada

  • Proizvodnja plastike je od 1950.g. (1,5 milijuna tona) narasla na 322 milijuna tona 2015.g.

  • Od ukupne proizvodnje plastike 40% otpada na proizvodnju ambalaže

  • 9% na proizvodnju automobila i kamiona

  • 95% vrijednosti plastičnog materijala se izgubi zbog kratkoročnog jednokratnog korištenja

  • samo je pet vrsti plastike isplativo reciklirati

  • korištenjem boca za višekratnu uporabu možemo smanjiti potrebu proizvodnje 100 jednokratnih boca godišnje




hrana

  • Danas se hrana proizvodi na samo 1/3 svjetskog tla, a od toga je na ¾ površina već znatno iscrpljeno.

  • Čak 80% jestivih biljaka ovisi o oprašivanju kukcima. Pčele koje oprašuju cvijeće bilježe smanjenje populacije

  • Krave i ovce proizvode velike količine metana dok probavljaju hranu

  • U EU se godišnje baca 88 milijuna tona hrane

  • Recikliranjem jedne limenke od aluminija uštedi se 90 % energije potrebne za izradu nove

  • rezanje, usitnjavanje i guljenje povrća i voća, odnosno bio otpad, po nekim podacima čini čak 35 posto ukupnog otpada?

  • Na odlagalištu, bez prisutnosti zraka, organski otpad fermentira te dolazi do ispuštanja metana, moćnog stakleničkog plina, a na kompostnoj hrpi izloženoj zraku razgrađuje se te postaje prirodno gnojivo.


prijevoz

  • 73% ukupne količine nafte u EU se troši na prijevoz

  • Vožnjom u koloni se gotovo udvostručuje potrošnja goriva

  • Velika Britanija ima 13 milijuna biciklista (27% stanovništva) a velik je udio onih koji bicikl koriste često ili redovito

  • jedna litra Super 95 goriva sagorijevanjem ispušta oko 2,4 kg CO2, a jedna litra dizela oko 2,7 kg CO2.

  • samo jedan autobus može prevesti onoliko ljudi koliko bi ih stalo u čak 40 automobila

  • automobili i njihove emisije CO2 jedan su od glavnih uzroka globalnog zatopljenja

  • automobili su najviše reciklirani potrošački proizvod u svijetu.

  • automobili pridonose efektu kiselih kiša

  • 80% dijelova automobila se može reciklirati


odjeća

  • 2015.g. je utrošeno 79 milijardi kubnih metara vode u proizvodnji tekstila

  • Za proizvodnju jedne majice kratkih rukava je potrebno 2700 litara pitke vode – količina koju jedna osoba konzumira u 2,5 godine

  • Pranjem sintetike u ocean se otpušta oko 0,5 milijuna tona mikrovlakana godišnje

  • Europljani godišnje troše gotovo 26 kg i bacaju 11 kg tekstila

  • Rabljena se odjeća uglavnom (87%) spaljuje ili odlaže na odlagalištima

  • Od 1996.g. količina odjevnih predmeta kupljenih po osobi u EU povećala se za 40%

  • U svijetu se manje od 1% odjeće reciklira

  • U uzgoju pamuka se koristi oko 50% svih kemijskih pesticida koji se koriste u poljoprivredi

  • modna industrija uzrokuje 10% globalnih emisija ugljika (više od međunarodnih letova i pomorskog prometa zajedno)



stanovanje

  • preporučena sobna temperatura u uredskim prostorijama u sezoni grijanja je između 20°C i 21°C.

  • proizvodnja betona doprinosi globalnim emisijama stakleničkih plinova s pet do deset posto ugljikovog dioksida (emisijama ga nadmašuju samo promet i energija kao najveći proizvođači emisija stakleničkih plinova)

voda

  • da je potrebno oko 3 litre vode kako bi se proizvela jedna litra vode u boci

  • 70% svjetske potrošnje vode otpada na poljoprivredu

  • slavina iz koje kapa jedna kap u sekundi, godišnje može izgubiti oko 2000 litara vode

  • Između 1990. i 1995. godine se potrošnja slatke vode povećala 6 puta

  • postupak bojanja i završna obrada u proizvodnji tekstila odgovorni su za 20% globalnog onečišćenja vode

  • 20 % stanovništva nema pristup pitkoj vodi, a do 2025.g. taj postotak bi mogao premašiti 65%


šume

  • Prije nego se raspadne, jedan list papira je moguće reciklirati od 4 do 6 puta

  • Procjenjuje se da je 80% šuma koje su izvorno pokrivale zemlju uništeno

  • 1996.g. bilo je ugroženo 25% od 4630 vrsta sisavaca

  • za razliku od brojnih područja u svijetu gdje je krčenje šuma i dalje velik problem, šumska se površina EU-a povećava: između 1990. i 2000. narasla je za 11 milijuna hektara, prije svega zahvaljujući prirodnom širenju i pošumljavanju

  • većina europskih šuma u privatnom vlasništvu, otprilike 60 % površina

  • šume imaju brojne važne uloge za ekosustav: doprinose zaštiti tla (štite od erozije), sudjeluju u hidrološkom ciklusu i reguliraju lokalnu klimu (posebno evapotranspiracijom) te globalnu klimu (naročito skladištenjem ugljika). Kao staništa brojnih vrsta šume također štite biološku raznolikost.