„Priroda nije skladište već stanište, i to ne samo za ljude, već i za sva ostala živa bića, ne samo za nas koji živimo danas, već i za buduće generacije. Ako je priroda naša zajednička kuća, tada je dozvoljeno samo ono što je u interesu svih stanara, a to je da kuća bude mjesto dobrog života za sve.“
pokret dubinske ekologije
Ova je stranica nastala unutar projekta Održivi razvoj, koji je za cilj imao steći uvid u opću informiranost učenika o održivom razvoju, kako bismo planirali buduće aktivnosti u Školi, kao i podsjetiti na globalne probleme, potaknuti na razmišljanja o zelenoj ekonomiji i našem, osobnom, potencijalnom doprinosu u smanjenju pritiska na okoliš. Učenici i nastavnici Tehničke škole za strojarstvo i mehatroniku Split osmislili su niz aktivnosti kojima su nastojali ostvariti te ciljeve (provođenje ankete među učenicima svih odjeljenja, izrada kviza, prikupljanje ključnih podataka na temu).
Stranica je objavljena kao dio edukativnih materijala za Sat razrednika koji će se održavati u tjednu 19. do 23. travnja, povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje 22. travnja 2021.godine.
Zaštita okoliša jedan je od ključnih problema s kojim je čovječanstvo suočeno. Za rješenje tog problema potrebno je razriješiti proturječje u njegovu temelju. S jedne je strane potreba za kontinuiranim tehnološkim i ekonomskim razvojem, a s druge, ograničenost resursa koja dovodi u pitanje mogućnost ostvarivanja potreba budućih generacija.
Jedno od mogućih rješenja tog problema je ideja održivog razvoja – koja nalaže takvo korištenje prirodnih resursa koje će i budućim generacijama ostaviti dovoljno i jednako dobro. Termin je ušao u opću terminologiju osamdesetih godina 20. stoljeća, a ukazuje na povezanost razvoja i zaštite okoliša.
Mnogi ovoj ideji zamjeraju:
usmjerenost na povećanje životnog standarda, a ne na povećanje kvalitete života (uživanje u životu koji vodimo),
antropocentričnost (koja je i dovela do ovog problema) te
nerazrješivost ovog proturječja (jer razvoj vodi uništenju prirode, treba govoriti o održivom življenju)
Kako kružno gospodarstvo doprinosi rješenju?
Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna - duža - vrijednost proizvoda. Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada te se smanjuje pritisak na okoliš.
Za razliku od linearnog modela, u kojem se proizvodi bacaju nakon korištenja, što zahtijeva velike količine jeftinih materijala i energije te tako povećava pritisak na okoliš.
Posljedice dosadašnjih obrazaca potrošnje na klimu i okoliš su velike - troši se energija i povećavaju se emisije CO2. Pametnije korištenje materijala može smanjiti emisije.
Zelena ekonomija se temelji na pretvaranju otpada u resurse.
Kakve to veze ima s nama?
Ekološki otisak mjeri našu potrošnju resursa na planetu. Mjeri naše potrebe u hrani, kretanju i mobilnosti, energiji, objektima gdje živimo ili radimo, stvarima i uređajima koje koristimo. Što nam više površine (globalnih hektara) treba za naše potrebe znači da nam je otisak veći, a to znači da trošimo više nego što priroda može osigurati, proizvesti i absorbirati. Ako nam je potražnja/otisak veća od ponude prirode, nalazimo se u ekološkom minusu.
Ponudu planeta zovemo biokapacitet – i on je ograničen. Svaka osoba na svijetu ima na raspolaganju 1,6 gha (globalnih hektara), a prosječni otisak po čovjeku je 2,7 gha. To znači da se u odnosu na prirodu stalno zadužujemo ne znajući kako ćemo taj dug vratiti. Priroda ne može više podnijeti i podupirati našu potrošnju. Ekološki otisak nam pokazuje u brojkama koliko je važna zaštita okoliša i održivi razvoj.
Kako smanjiti ekološki otisak?
Promislite kako je moguće smanjiti ekološki otisak kako bi našem planetu i svima nama bilo bolje:
Razmislite o potrošnji energije i gdje je možete uštedjeti u kući ili u školi
Jedite lokalno proizvedenu hranu
Sortirajte otpad u spremnike ovisno o njihovoj namjeni
Koristite proizvode koji se mogu reciklirati ili ponovno upotrijebiti
Otiđite barem jedan dan tjedno biciklom ili pješice u školu
poticaj na razmišljanje Što kažu umjetnici?
poticaj na razmišljanje Ima li rješenja?
poticaj na razmišljanje Što kažu brojke?