Kako je svibanj dobio ime?

U mnogim jezicima svibanj je latinskog (maius) ili grčkog podrijetla (Μαίος). U nekim hrvatskim krajevima, stari nazivi za svibanj su filipovčak - po blagdanu sv. Filipa Apostola (slavi se 3.5.), rožnjak (cvatu ruže), sviben, a u upotrebi je često bio i naziv maj.

Maj – majsko drvo je ukrašeno stablo drveta, najčešće smreke, postavlja se na trg, pored crkve i sl. ostaje do kraja svibnja ili do jeseni

Službeni hrvatski naziv svibanj je dobio ime po biljci svib, svibovina (Cornus sanguinea) koja cvate bijelim cvjetovima.

Kako je lipanj / juni dobio ime?

U slavenskim jezicima, lipanj je dobio ime po stablu lipi koje u tom mjesecu cvate. U poljskom jeziku postoji sličan naziv (lipiec), ali označuje hrvatski srpanj. U litavskom jeziku se naziv liepa koristi za srpanj.

Ostali hrvatski nazivi za ovaj mjesec su: ivanščak (po blagdanu sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja), klasen, rožencvet. Lipanj je mjesec kada klasa žito i cvatu ruže.

Latinsko ime je dobio od latinskog (Iunius) prema rimskoj božici neba, zaštitnici braka - Junoni (Iuno), ženi Jupitera.

Kako je srpanj dobio ime?

Kako je studeni/novembar dobio ime?

Ime jedanaestog mjeseca u godini označava niske temperature koje njime započinju. Stariji hrvatski nazivi ovog mjeseca u pojedinim krajevima bili su: sesvečak, sesvetčak, sesvešak, vsesvetčak (po blagdanu Svih svetih, 1. studenog), zmiščak, zimni, gnjilni, gnjilec, veternjak, katarinski mesec, martinski mesec, martinščak, martinski. Latinsko ime mjeseca dolazi od riječi novem (deveti), jer je bio deveti mjesec Rimskog kalendara.

Nazivi zimni i zimščak izvedeni su od imenice zima, a nazivi gnjilni i gnjilec u osnovi imaju glagol gnjiti (truliti), u tom mjesecu priroda polako ulazi u razdoblje mirovanja. U predjelima Hrvatske s mediteranskom klimom i tijekom studenom povećana koncentracija peludi rogača.

Studeni je jedini mjesec koji ima meteorološko ime, treći i posljednji jesenski mjesec te se smatra kasnom jeseni, Sunčevo zračenje je oslabljeno, a nakon pomicanja sata zadnje nedjelje u listopadu, do izražaja dolaze sve kraći dani pa mrak pada već oko 16,30 sati. Studeni je najkišovitiji i najoblačniji dio jeseni. U studenom često padne snijeg, o tome govori i narodna poslovica ˝Sveta Kata, snijeg na vrata˝.

Zovu ga martinski mjesec i martinščak prema svetom Martinu čiji se blagdan slavi 11. studenoga. Naziv katarinski mesec u vezi je sa svetom Katarinom, slavi se 25. studenoga.