U utorak, 2. travnja 2025. u našoj je knjižnici održana književna tribina na kojoj je gostovala riječka književnica Tea Tulić koja nam je predstavila svoj najnoviji roman Strvinari staroga svijeta.

Tea Tulić napisala je nekoliko uspješnih romana i njezina su djela prevedena na nekoliko europskih jezika. Za proznu knjigu Kosa posvuda osvojila je nagradu Prozak za najbolji rukopis autora do 35 godina koju je Ministarstvo kulture RH nagradilo kao jedno od najboljih romanesknih ostvarenja u 2011.

Potom je 2017. objavljena njezina knjige poetske proze Maksimum jata koja se našla u širem izboru za nagradu tportala. Za posljednji roman Strvinari staroga svijeta dobila je književnu nagradu tportala za najbolji roman u 2023. godini te Nagradu Kamov koju dodjeljuje Hrvatsko društvo pisaca za najbolju prozu u 2024. godini.

U druženju sa spisateljicom upoznali smo vrlo poetičnu i bajkovitu atmosferu i magični izričaj njezina novog romana. Ona ispisuje intimni život svojih likova u dirljivim minijaturama natopljenih melankolijom i sjetom. Dotaknuli smo se i tema naših snova i sanjarenja, ravnoteže moći u međuljudskim odnosima, otuđenosti, osamljenosti, odrastanja, gubitaka, opraštanja, starenja i bolesti.

Iz obrazloženja žirija Nagrade tportala najbolje se prepoznaje snaga ovog romana: „Strvinari starog svijeta Tee Tulić iznimno je književno djelo u kojem autorica maestralno kombinira lirske, psihološke i društvene elemente u životnoj priči kćeri i oca u neimenovanu mediteranskom gradu, u kojemu se ipak prepoznaje Rijeka. (…) Vrlo poetičnog izričaja, koji na jedinstven način spaja ekonomičnost i emociju, naturalističke opservacije, metafore i simbole, ovaj suptilni roman Tee Tulić čitateljima nudi kompleksan svijet koji se živi iznutra, iz 'kuće u kući', a svakako i jedan od najljepših odnosa kćeri i oca u hrvatskoj književnosti.“

Nakon razgovora s autoricom, naša je učenica Kiara Lovrek izvela monolog s kojim je ove godine nastupila na Lidranu, a prema ulomcima iz romana. Svojim je nastupom ugodno iznenadila i dirnula našu gošću.

Susret smo završili dodjelom nagrada učenicama Petri Golub, Jani Bulj Husar i Viktoriji Varga koje su napisale najbolje osvrte u okviru projekta Upecaj dobru knjigu, a nagrade im je osobno uručila Tea Tulić.

U Mjesecu hrvatske knjige i u sklopu programa „Na Trnju sa zvijezdama“  5. studenoga naši su učenici posjetili Knjižnicu Savica i družili se s piscem za mlade Zoranom Pongrašićem. Predstavljen nam je njegov najnoviji roman za mlade provokativnog naslova „Kuja za vješanje“ koji je proglašen najboljim romanom za mladež u 2023. godini.
Prije razgovora o novom romanu, autor nam je pročitao neke isječke iz njegove zbirke priča Zašto (ne) volim bajke?, a potom su naši učenici čitali ulomke iz njegovog romana Krive su Seka i Seka gdje smo upoznali njegov zaigran i duhovit način pripovijedanja.

Saznali smo da se u najnovijem romanu Kuja za vješanje obrađuju teme vršnjačkog nasilja, predrasuda i licemjerja u društvu. Glavni lik je mlada djevojka koja se našla u teškoj životnoj situaciji kao žrtva nasilja i koja kaže: "A ja se osjećam baš kao taj pas. Kao kuja za vješanje. Kao da su me zakvačili zubima za staru automobilsku gumu obješenu o najvišu granu drveta. I ostavili da tako visim. I ne mogu ništa. Ako bih htjela bilo što promijeniti morala bih otvoriti usta. A ako otvorim usta, znam, past ću."

Ovaj je roman opomena svima koji zatvaraju oči pred tim problemom i minoriziraju uzroke i posljedice nasilnog ponašanja među mladima. Isto tako, roman osuđuje i nasilnike i promatrače koji sve smatraju bezazlenom igrom ukoliko se žrtva ne brani i ne pruža otpor. Naprotiv, svima mora biti jasno da je i izostanak vriska ustvari poziv upomoć. No roditelji i ostali odrasli u nadležnim institucijama trebali bi pomnije pratiti  što se događa s mladima, više ih osluškivati i povezivati se s njima dok ne bude prekasno. Unatoč mučnoj temi i opisu okrutnog svijeta u kojem danas mladi žive, autor je vješto protkao roman blagom dozom humora. Na kraju nam je pročitao nekoliko ulomaka iz romana.
Zoran Pongrašić objavio je još mnoštvo romana, priča, dramskih i filmskih scenarija i mnogih drugih književnih formi i oblika pa tako sam za sebe kaže da je pisac opće prakse. Dobitnik je nekoliko književnih nagrada i priznanja. Njegova se djela nalaze u školskoj lektiri, čitankama i udžbenicima.

Kao urednik priredio je i uredio preko četrdeset knjiga.

Zahvaljujemo Knjižnici Savica i gospodinu Pongrašiću na poučnom i poticajnom druženju!

Od 16. do 18. listopada 2024. u našoj je knjižnici gostovalo prvo hrvatsko VR (Virtual Reality) kino u kojem je našim učenicima pružena prilika jedinstvenoga iskustva učenja korištenjem najnovije digitalne tehnologije.

Ovo je jedinstveni projekt koji je pokrenuo Davor Rostuhar, naš poznati putopisac, avanturist i najuspješniji multimedijalni storyteller. On je snimio prvi hrvatski VR film Lovci sakupljači u kojem pratimo život jednoga plemena u Tanzaniji na istoku Afrike, a učenici i nastavnici postaju sudionici života toga plemena i uključeni su u sve njihove svakodnevne aktivnosti.

Tijekom milijun godina evolucije naše vrste, najveći dio vremena ljudi su bili lovci sakupljači. No i dandanas postoje plemena koja žive kao nekada i ne dodiruju ih blagodati civilizacije koje mi uživamo. Oni žive skladno s članovima svoje plemenske zajednice i s prirodom koja ih okružuje.

U tri se dana oko tristo naših učenika izmjenjivalo u grupama od po deset sudionika i teleportiralo u drugi svijet te učilo iz prve ruke o suživotu s prirodom, klimatskim promjenama, ekologiji, povijesti, antropologiji, geografiji itd.

Iz učeničkih komentara, nakon povratka u stvarnost, vidljivo je da im je ovo bilo vrlo inspirativno, zanimljivo i emotivno iskustvo i potaknulo ih je da se zamisle o svijetu u kojem danas živimo. Ovaj nas film potiče i da spoznamo od kuda svi mi dolazimo te da bolje razumijemo i prihvatimo druge kulture i prepoznamo neke zaboravljene vrijednosti.

U ponedjeljak 14. listopada 2024. u našoj je knjižnici gostovao prof. dr. sc. Božo Skoko i predstavio nam je knjigu Hrvatska u 30 priča.

Profesor Skoko vodeći je hrvatski stručnjak za odnose s javnošću i za pitanja identiteta i imidža Hrvatske te upravljanje brendovima. Redoviti je profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i gostujući predavač na mnogim sveučilištima u zemlji i inozemstvu.

Autor je osam knjiga te sedamdesetak radova iz odnosa s javnošću i međunarodnih odnosa te dobitnik mnogobrojnih nagrada i priznanja.

Na tribini nam je predstavio svoju zadnju  knjigu Hrvatska u 30 priča koju je napisao zajedno sa Zvonimirom Frkom Petešićem. Ova je knjiga bila najprodavanija i najčitanija publicistička  knjiga u 2023. godini  u kategoriji izdanja - Društvo, politika i povijest. Na vrlo pristupačan i jednostavan način autori nam otkrivaju i donose zanimljive i poučne priče o našem mentalitetu i svim našim bogatstvima i vrijednostima.

U razgovoru s profesorom Skokom dotaknuli smo se našeg načina života na kojem nam mnogi zavide i važnost ležernog ispijanja kave, potom je istaknuo važnost naše blage klimu za uživanje u životu, naše prirodne ljepote, povoljan geografski položaj, jedinstvenu raznolikost na malom prostoru, turističke atrakcije, naše gastronomske adute, značajna filmska i glazbena postignuća. Ispričao nam je i priče o nekim našim znamenitim Hrvatima, istaknuo naše sportaše kao najsnažnije ambasadore Hrvatske u svijetu kao i prepoznatljive slikovite kvadratiće te našu bogatu kulturnu i povijesnu baštinu. Naglasio je i kako smo u zadnje vrijeme postali i popularna filmska lokacija gdje su snimani hitovi Igre prijestolja, Ratovi zvijezda i Mamma Mia te su zaživjele i filmske turističke rute.

Naš je gost istaknuo i  da smo ekološki vrlo očuvana zemlja, imamo velike količine zdrave obradive zemlje koja je pogodna za proizvodnju organske hrane, a istaknuo je i bogatstvo Hrvatske pitkom vodom kao neprocjenjivo blago.

Na kraju prof. Skoko izražava žaljenje što u Hrvatskoj ne postoji jedinstvena institucija kao na zapadu koja bi obuhvatila sve aspekte promocije naših vrijednosti i što nemamo jasno definiran nacionalni identitet.

Obzirom na to da da mlađi naraštaji znaju puno više zanimljivosti o drugim državama, nego o vlastitoj domovini, čitanje ove knjige moglo bi to ispraviti.

Zahvaljujemo našem gostu na ugodnom druženju i što nam je omogućio da osvijestimo sve svoje vrijednosti i posebnosti i doživimo Hrvatsku iz jedne nove perspektive.

U ponedjeljak 27. studenog 2023. godine u školskoj je knjižnici povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti održana književna tribina na kojoj je naša gošća, književnica Rosie Kugli, predstavila svoje knjige za mlade koje se, uz ostale probleme, bave i temom prekomjerne konzumacije alkohola i droge kod mladih.

Rosie Kugli diplomirana je pravnica i književnica koja je napisala dvadesetak romana, biografija i knjiga za djecu i mlade. Sudjelovala je na mnogobrojnim književnim susretima, radionicama i javnozdravstvenim kampanjama. Organizirala je brojne književno-zdravstvene tribine u osnovnim i srednjim školama na kojima je s vrsnim stručnjacima (liječnicima, psiholozima, psihijatrima i socijalnim radnicima) progovarala o problemima ovisnosti, vršnjačkog nasilja, maloljetničkih trudnoća i drugim temama koje se tiču mladih.

Uz ciklus knjiga o biografijama naših poznatih sportaša, njezin je najoriginalniji ciklus knjiga koje je posvetila problemima mladih. Njezin najpoznatiji roman Nisam ti rekla, za koji je 2015. godine dobila nagradu Grigor Vitez za najbolji roman za mlade, dramatična je ispovijed jedne srednjoškolke iz elitne zagrebačke gimnazije koja se, u potrazi za identitetom i pripadanjem, prepušta opasnom životu ulice i noćnih klubova kojima vladaju droga i alkohol. Ova knjiga ima značajan doprinos u preventivnom radu s učenicima. Autorica ističe važnost tragičnog kraja knjige koji kod mladih snažnije osvješćuje neželjene posljedice rizičnog ponašanja.

Zatim nam je autorica predstavila roman Hod po rubu  koji se bavi vršnjačkim nasiljem i maloljetnom delinkvencijom i koji je bio nositelj i zaštitni znak javnozdravstvene kampanje Nije cool biti bully. Gđa Kugli nam je iskreno priznala da je ideja za roman nastala na temelju osobnog doživljaja tužne sudbine maloljetnog dječaka s kojim se susrela dok je još radila na sudu za maloljetnike.

Na kraju nam je gošća spomenula knjigu Dvije crte plavo u kojoj se progovara o maloljetničkoj trudnoći i koja ima za cilj naglasiti značaj seksualno odgovornog ponašanja kod mladih. Adaptacija ovoga romana bila je postavljena i na kazališne daske.

Zahvaljujemo autorici ovih romana što nas je sve potaknula na razmišljanje o problemima o kojima se nerado govori.

Na kraju našeg druženja znatiželjni su učenici postavljali pitanja našoj gošći vezana uz njezine romane i potom razgledali izložbu preporučenih knjiga na temu raznih vrsta ovisnosti iz fonda naše knjižnice.

U ponedjeljak 28. studenoga 2022. u prepunoj je školskoj knjižnici održana književna tribina na kojoj je gostovala profesorica s Filozofskog fakulteta Anita Peti-Stantić. Predstavila nam je svoje dvije knjige namijenjene mladima. Govoreći o knjizi Znatiželja: zašto mladi trebaju čitati popularno-znanstvene tekstove, i to odmah? autorica nam je ukazala na važnost ranoga čitanja popularno-znanstvenih tekstova kako bi se kod mladih bolje razvile intelektualne sposobnosti, kritičko mišljenje, empatija, znatiželja i istraživački duh te proširio intelektualni vokabular. Kako navodi autorica, upravo u dobi od 13 do 19 godina mozak počinje razumijevati apstraktne koncepte, složene teorije i odnose, a pritom se dubinski usvaja intelektualni vokabular koji prati taj razvoj.

U spontanom razgovoru s našim učenicima, profesorica Peti-Stantić ugodno se iznenadila kada je saznala da velik broj naših učenika već čita popularno- znanstvenu literaturu u slobodno vrijeme. Najviše ih zanima područje kemije, fizike, astronomije, ekologije, biologije i psihologije, a većina ih čita na engleskome jeziku.

Učenici su pokazali i veliki interes za drugu knjigu o kojoj nam je govorila naša gošća: Putovanje u nepoznato: zašto se bavim znanošću (i kako je do toga došlo)? Ova knjiga je na neki način nastavak knjige Znatiželja. U njoj nam je autorica predstavila 30 mladih hrvatskih znanstvenika i njihove priče o tome kako su postali to što jesu. Cilj je ove knjige pružiti srednjoškolcima viđenje suvremene znanosti očima hrvatskih znanstvenika i dati im motivaciju da i dalje sami istražuju područje koje ih zanima i da nikad u tome ne posustaju.

Sva ova dragocjena iskustva i poruke mladima da  treba imati samopouzdanja, da vjeruju u sebe i ustraju u onome što ih zanima, da budu uporni, strpljivi i odvažni predivna je poruka i poticaj da čitate ovu knjigu o znanstvenicima, da radite na sebi i uvijek budete ZNATIŽELJNI.

Na kraju našega susreta još smo spomenuli knjigu Čitam da se pročitam slovenskog autora Mihe Kovača koju je naša gošća prevela sa slovenskoga jezika. U knjizi su ponuđeni neki odgovori koji bi vas mogli zanimati, poput pitanja zašto uopće čitati u doba digitalnih medija.

Budite znatiželjni, pročitajte i potražite knjige u našoj školskoj knjižnici!  

Učenici 1. a razreda u pratnji prof. Vlahović-Trninić i V. Beus posjetili su u utorak 15. studenoga knjižnicu Božidara Adžije na Krešimirovu trgu.

Programom edukacije korisnika „Korak po korak do knjige“ posjetitelje se upoznaje što se događa s knjigom od trenutka kada ona uđe u prostor knjižnice do smještaja na police i pronalaženja knjige po signaturi.

Učenici su imali priliku prošetati uz stručno vodstvo svim prostorima knjižnice pa i onima gdje inače korisnici nemaju pristup. Upoznali su arhiv, otvoreno i zatvoreno spremište knjiga, studijsku čitaonicu, odjel obrade i nabave knjiga, izložbeni prostor, kutak s preporukama za čitanje i za pregledavanje časopisa i dnevnih novina itd. Saznali su i čemu služe signaturne oznake, kako se knjige razvrstavaju po stručnim skupinama, kako se postupa s knjigama koje su za otpis, kako se koristi katalog knjižnice ZAKI i pretražuje po temama koje korisnika zanimaju. Posebno je bilo zanimljivo vidjeti prostor spremišta s uvezanim starim brojevima (od 50-ih godina 20.st.) dnevnih novina Vjesnika, Jutarnjeg i Večernjeg lista. Ovdje korisnici mogu sami potražiti novine s njihovim nadnevkom rođenja i pročitati aktualnosti na dan kada su rođeni.

Pri kraju razgledavanja nakratko  smo se zadržali u izložbenom prostoru gdje je postavljena izložba Muzeja vučedolske kulture „Vučedolac izvan okvira“. Tu se nalaze plakati kojima se može pristupiti koristeći aplikaciju na tabletu te tako istražiti prošlost tehnologijom budućnosti. Plakati otkrivaju 3D modele, tekstove, audio i video sadržaje kojima se arheološki uzorci približavaju današnjoj publici.

U petak 28. listopada učenici 4.E razreda u pratnji knjižničarke V. Beus i prof. Vesne Bevanda posjetili su knjižnicu I. G. Kovačića i sudjelovali na filmskoj tribini. Prikazan je danski dokumentarni film o klimatskim promjenama „70/30“ (smanjenje emisije štetnih plinova za 70% do 2030.). Film tematizira dansku borbu s klimatskim promjenama, prati politički proces donošenja danskog Zakona o klimi, kao prvog takvog u svijetu, potaknut istupom danskih srednjoškolaca u proljeće 2019. godine kada su izašli na ulice, uz pomoć i podršku roditelja, baka i djedova, potičući na trenutno djelovanje u svrhu spašavanja Zemlje. Progovara o teškoj klimatskoj krizi u kojoj ćemo se svi naći ne krenemo li djelovati odmah i zajedno.