Putujući slušaj, slušajući putuj

Klikom na Radio Garden otvorit će vam se zemljina kugla s bezbroj zelenih točkica. Svaka od njih jedna je radijska postaja negdje u svijetu. Pronađi svoju te putuj, slušaj i uživaj.

Besplatan upis u Gradsku knjižnicu Pula

Gradska knjižnica Pula poziva sve osnovnoškolce kojima je članstvo isteklo ili se još uvijek nisu učlanili da to učine potpuno besplatno do 15. siječnja 2023.

Čestit Božić i sretna Nova 2023. godina!

Našim dragim učenicima, njihovim roditeljima i skrbnicima, poštovanim kolegicama i kolegama želimo ugodne i mirne blagdane te sretnu novu 2023. godinu!

Poslušajte klasike hrvatske književnosti

U suradnji s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske pokrenuta je online audioknjižnica SLUŠAM KNJIGU u kojoj možete poslušati klasike hrvatske književnosti kao što su Zlatarovo zlato, U registraturi, Priče iz davnine, Alkar, Duga.

Knjige su pročitali profesionalni glumci i lektorirane su. Poslušajte ih!

Svjetski dan svjesnosti o autizmu

Glavna skupština Ujedinjenih naroda odabrala je 2. travnja za obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, čime želi skrenuti pozornost javnosti diljem svijeta na sve veći problem ovoga složenog poremećaja koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života.

Autizam se danas definira kao organski razvojni defekt mozga koji se očituje teškoćama u društvenim interakcijama i komunikaciji te neuobičajenim ponašanjem. Svjetska je znanost, zahvaljujući pronalascima s područja genetike, neurologije i drugih znanosti mnogo toga spoznala o čimbenicima povezanim s autizmom, ali još nije u potpunosti razjasnila zbog čega nastaje navedeni spektar poremećaja.

Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se od 2008. godine, kada je 2. travnja uvršten u kalendar Svjetskih dana Ujedinjenih naroda.

Dan broja π (Pi)

Dan broja π se u matematičkom svijetu slavi svakog 14. ožujka jer, iako ima beskonačno mnogo decimalnih mjesta, uobičajeno se piše 3.14 (zbog američkog načina zapisivanja datuma 3/14). Točno vrijeme za proslavu je u 13:59 sati (također zbog američkog načina zapisivanja vremena 1:59 pm). Broj π predstavlja omjer opsega i promjera kružnice. Simbol za π je u upotrebi preko 250 godina i prvi ga spominje britanski matematičar William Jones zbog toga što je grčko slovo π prvo slovo riječi periferija, odnosno opseg.

Još neki matematičari su povezani s Danom broja π. Albert Einstein (14. ožujka 1879. – 18. travnja 1955.) i Waclaw Sierpinski (14. ožujka 1882. – 21. listopada 1969.) su rođeni na dan broja π, a Stephen Hawking je umro na dan broja π (8. siječnja 1942. - 14. ožujka 2018. godine).

Mjesec hrvatskoga jezika

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2013. godine pokrenuo je posebnu manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika. Potaknuti činjenicom da je hrvatski jezik od 1. srpnja 2013. godine postao službeni jezik Europske unije željeli smo u svih govornika hrvatskoga jezika podići razinu svijesti o važnosti očuvanja tog temelja hrvatskoga nacionalnoga identiteta: materinskoga jezika. Upravo je Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak je 17. ožujka, na dan objave 'Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika' iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično zaokružuje priču o materinskom hrvatskom jeziku – jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta.

Ovom manifestacijom želimo istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i sjajnom jezičnom poviješću. Hrvatski je jezik prošao prilično burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati samobitnost i samosvojnost bez obzira na silne pritiske koji su u povijesti dolazili s raznih strana. Uzeo je ponešto od svakoga jezika koji ga je okruživao ili mu se silom nametao i preživio te je danas življi nego ikad. Slobodno se razvija, njime se slobodno piše i govori, a na međunarodnoj sceni zadobio je veliko priznanje postavši 24. službenim jezikom Europske unije.

Dan zaljubljenih - Valentinovo

Na dan 14. veljače obilježava se Valenitnovo. Dan Svetog Valentina kod nas se ne smatra državnim blagdanom iako se u mnogim dijelovima Hrvatske zadržao kao stari narodni običaj. O tome svjedoče brojne priče i narodne predaje naročito u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske. Tu su priče o svojevrsnoj igri tzv. Crvene čizmice – igra u koju su se uključivala i darivala djeca. U Međimurju je taj dan poznat kao dan kad se “ženiju ftičice” odnosno ptičice imaju svadbu, te navještaju proljeće, a djecu se darivalo slatkišima i pecivima u obliku ptica. Danas na dan ljubavi oni koji drže do toga na različite načine daruju jedni druge i tako iskazuju međusobnu ljubav, pažnju, zajedništvo. Tradicionalno se poklanjaju slatkiši, čokolade ili predmeti u obliku srca, ključeva („ti imaš ključ mog srca”), romantične čestitke i ljubavna pisma.

Ljubav je prelijepa emocija koja donosi radost, sreću, mir i značajna je za naše psihičko zdravlje. Zbog toga je važno da ljubav osjećamo i druge dane u godini, dok nam Dan Svetog Valentina može biti lijep podsjetnik na ljubav, na drage ljude, obitelj i prijatelje.

Svjetski dan čitanja naglas

Svjetski dan čitanja naglas obilježava se od 2010. godine, 2. veljače, a nastao je na inicijativu Svjetske organizacije Lit World. Taj dan trebao bi pokazati svijetu kako pravo na čitanje i pisanje pripada svima. Djeca i odrasli širom svijeta, slaveći moć riječi, kreiraju društvo koje će omogućiti svakom, baš svakom djetetu pravo na obrazovanje te pristup knjigama i tehnologiji.

Samo 15 minuta glasnog čitanja dnevno pomaže djetetovu cjelokupnom razvoju – ističe prva nacionalna kampanja za poticanje čitanja naglas djeci od najranije dobi.

Čitanje naglas: omogućuje djeci maštanje o ljudima, mjestima, vremenima i događajima koje nisu upoznali ili doživjeli. Pomaže razvoju kogitivnih sposobnosti te proširuje dječji vokabular.

Omogućuje djeci upoznavanje s književnim jezikom koji se znatno razlikuje od svakodnevnog govora, stavlja knjige u središte pažnje te ih od najranije dobi uči vrijednosti čitanja.

Tijekom posljednjih deset godina Svjetski dan čitanja naglas razvio se u globalni pokret milijuna čitatelja, pisaca i slušatelja iz zajednica širom svijeta.

Međunarodni dan obrazovanja

Na dan 24. siječnja obilježavamo Međunarodni dan obrazovanja. Obrazovanje je ljudsko pravo, javno dobro i javna odgovornost. Bez inkluzivnog i pravednog kvalitetnog obrazovanja i cjeloživotnih mogućnosti za sve, države neće uspjeti postići ravnopravnost spolova i razbiti ciklus siromaštva koji za sobom ostavlja milijune djece, mladih i odraslih.

Obrazovanje je važno za svu djecu, ali za djecu u pokretu škole pružaju ne samo prilike za učenje nego i sigurne prostore i privid normalnosti u njihovim mladim životima okrenutim naglavačke sukobima i raseljavanjem.

Obrazovanje nam je potrebno kako bismo smanjili nejednakosti i poboljšali zdravlje, kako bismo zaštitili resurse našeg planeta. Obrazovanje trebamo za borbu protiv govora mržnje, ksenofobije i netolerancije, te za njegovanje globalnog građanstva.

Obrazovanje može poslužiti izgradnji zajednice i pridonijeti izgradnji mira.

Međunarodni dan zagrljaja

Dana 21. siječnja obilježava se Međunarodni dan zagrljaja. Psiholozi tvrde da su zagrljaji iznimno važni za čovjekov emocionalni život te da bismo se trebali svakodnevno grliti, a pet do šest zagrljaja na dan učinit će vam život dužim i ljepšim. Zaključio je to i američki svećenik Kevin Zaborney još 1982. koji je 21. siječanj proglasio Međunarodnim danom zagrljaja.

Da grljenje ima u najmanju ruku ljekovita svojstva, potvrđuju i riječi psihologinje Virginije Satir kako je čovjeku potrebno četiri zagrljaja na dan da bi preživio, osam zagrljaja dnevno treba nam da bismo se održali, a 12 zagrljaja na dan da bismo napredovali. Svjetski poznati psiholog Jack Canfield u svojoj teoriji o grljenju navodi kako je grljenje zdravo, posve prirodno i praktički savršeno.

Ne zaboravite da bonton grljenja nalaže da poštujete osobni prostor osobe koju grlite, ali i da zatražite dopuštenje prije zagrljaja.

Čestit Božić i sretna Nova 2022. godina

Našim dragim učenicima, njihovim roditeljima i skrbnicima, poštovanim kolegicama i kolegama želimo ugodne i mirne blagdane te sretnu i zdravu novu 2022. godinu!

Sveti Nikola svetac i zaštitnik djece

Sveti Nikola poznat je kao svetac čiji se dan slavi 6. prosinca, na dan kad je umro u 4. stoljeću. Iako je umro u Turskoj, njegovi se ostaci čuvaju u Italiji.

Sveti Nikola zaštitnik je pomoraca, ali i djece i obitelji. Bio je svećenik, širio je vjeru i činio dobra po svijetu. Uz svetog Nikolu se veže i jedna priča koja se zadržala do današnjih dana o ocu koji je imao tri kćeri, ali ne i dovoljno novaca da ih uda pa mu nije preostalo drugo, nego da pokuša prodati njihovu ljepotu. Kako bi ga spriječio u tome, Nikola je noću ostavljao zlatnike sve dok i posljednja kćer nije imala dovoljno za miraz, sve kako bi djevojke živjele dostojan život.

Upravo radi ove priče vjeruje se da u noći s 5. na 6. prosinac Nikola dolazi i na naše prozore i u čizmicama ili visećim čarapama ostavlja darove ako smo bilo dobri i zaslužili ih. Jeste li očistili čizmice?

Prosinac u Dječjoj knjižnici

🎄 Prosinac polako kuca na vrata, a Dječja knjižnica Pula pripremila je puno kreativnosti i toplih priča. Utoplite se uz pregršt preporuka za blagdanske dane.

zaMAŠTAJ se, zaPRIČAJ se, zaČITAJ se u Dječjoj knjižnici!

🎄📚 BOR DOBRIH ŽELJA - ponedjeljkom u 16.30 i 17.30 sati - Kreativne radionice izrade božićnih ukrasa za roditelje i djecu. Na radionici će se izrađivati prigodni ukrasi kako bismo zajedno ukrasili Bor dobrih želja u Dječjoj knjižnici.

🎄📚 BOR DOBRIH PRIČA - srijedom u 16.30 i 17.30 sati - Upoznajte Čuvara priča i pridružite nam se na prosinačkoj pričaonici i čitanju blagdanskih priča. Oslikaj priču, nastavi priču, zamaštaj se u Dječjoj knjižnici.

Za obje radionice potrebna je prijava ili osobno u Dječjoj knjižnici ili mailom djecja@gkc-pula.hr i uživajte u kreativnom popodnevu sa svojom djecom.

🎄📚 SPOJ NA SLIJEPO S KNJIGOM ZA DJECU I MLADE – PETKOM U 5 - Kako bi vikend bio zabavan uz knjigu pripremit ćemo svakoga petka pregršt zanimljivih naslova za djecu i mlade, omotati ih i na omot napisati samo ključne riječi ili citate. Posudba knjiga bit će još zabavnija kada ne znate što vas očekuje.

🎄📚 KLUB HVATAČA SLOVA - prvi petak u mjesecu u 17 sati - čitateljski klub u sklopu kojeg se odvija program Čitaj (o) psu u suradnji s udrugom za Pet therapy Indeficienter Vinkuran, za djecu s poteškoćama u čitanju ili za onu djecu koja imaju strah od čitanja naglas. Dobna skupina: učenici nižih razreda osnovne škole (1. – 4. razred). Prijaviti se možete osobno u Dječjoj knjižnici ili na e-mail djecja@gkc-pula.hr

Nakon nastave...

🎄📚 iSTražujEM u knjižnici - Ciklus radionica osnova programiranja uz micro:bit za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole održavat će se utorkom i četvrtkom u vremenu od 12.30 do 15.00 sati.

Prijaviti se možeš ili osobno u Dječjoj knjižnici ili mailom djecja@gkc-pula.hr

🎄📚 Instagram? Ne, uradi sam! - Ciklus kreativnih radionica za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole održavat će se ponedjeljkom, srijedom i petkom od 12.30 do 14.30 sati.

Prijaviti se možeš ili osobno u Dječjoj knjižnici ili mailom djecja@gkc-pula.hr

Dani sjećanja

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje državni je blagdan koji obilježavamo 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, počinjen pokolj u Škabrnji te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada te Rakovice.

“…Kome ostaviti grad? Tko će mi ga čuvati dok mene ne bude, dok se budem tražio po smetlištima ljudskih duša, dok budem onako sam bez sebe glavinjao, ranjiv i umoran, u vrućici, dok moje oči budu rasle pred osobnim porazom? Tko će čuvati moj grad, moje prijatelje, tko će Vukovar iznijeti iz mraka? Nema leđa jačih od mojih i vaših, i zato, ako vam nije teško, ako je u vama ostalo još mladenačkog šaputanja, pridružite se. Netko je dirao moje parkove, klupe na kojima su još urezana vaša imena, sjenu u kojoj ste istodobno i dali, i primili prvi poljubac - netko je jednostavno sve ukrao jer, kako objasniti da ni Sjene nema?”, stoji u “Priči o gradu" Siniše Glavaševića.

Međunarodni dan tolerancije

Od 1996. godine 16. studenog se obilježava Međunarodni dan tolerancije. Taj dan je Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila danom tolerancije i pozvala svoje države članice da ga obilježavaju kako bi podigli svijest građana o važnosti poštivanja i uvažavanja različitosti. Na taj dan su države članice UNESCO-a 1995. godine usvojile Deklaraciju o načelima tolerancije kojom se ovaj dan proglašava Međunarodnim danom tolerancije.

Deklaracija o načelima tolerancije UNESCO-a definira toleranciju ne samo kao moralnu dužnost, već kao i pravnu i političku obvezu pojedinca, društvene skupine i države. Također, tolerancija je definirana i kao instrument koji je prihvaćen prije više od 50 godina te se naglašava potreba za stvaranjem zakonskih okvira koji bi trebali jamčiti jednakost postupanja prema pojedincima i izjednačavanje mogućnosti društvenih skupina i pojedinih osoba u društvu u svim životnim aspektima poput zdravlja, obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i dr.

Otvorena Dječja knjižara među krošnjama

Dječja knjižara među krošnjama nastala je iz težnje organizatora pulskoga Sajma knjige i Monte Librića da u Godini čitanja najveću pažnju posvete upravo literaturi za one na kojima svijet ostaje: najmlađima. Na poznatom pulskom korzu, između krošnji stoljetnih ladonja, nanovo uređen prostor poznate knjižare Giardini 2, sada čini najveći asortiman uz gotovo 3.000 naslova velikih nakladničkih kuća, ali i manjih, zanimljivih izdavačkih pothvata.

Knjižara je ujedno i uvertira u ovogodišnji 27. Sa(n)jam knjige u Istri, ali i ekstenzija 14. Festivala dječje knjige Monte Librić, koji će se umjesto u svom uobičajenom proljetnom terminu održati u hibridnoj formi u sklopu Sajma, od 22. do 27. studenog. Mnoštvo knjiga za djecu zavladat će Pulom na dva mjesta: u Knjižari i na Sajmu, no programi se, prema preporuci Stožera Civilne zaštite, ipak neće održavati uživo. Stoga će biti adaptirani u online formatu i prikazivat će se na Trećem programu Hrvatske radiotelevizije, a putem platforme Vimeo bit će dostupni i svim zainteresiranim školama.

Svjetski dan kravate

Svjetski dan kravate obilježava se svake godine 18. listopada u spomen na 2003. godinu kada je oko Arene u Puli izvedena spektakularna umjetnička instalacija.

Tom instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima.

Mjesec hrvatske knjige

Iz knjižnica se uvijek čuje glas za poticanje čitanja, ali tijekom posebnih mjesec dana, od 15. listopada do 15. studenoga koliko svake godine traje manifestacija Mjesec hrvatske knjige, nastoji se još intenzivnije govoriti i na državnoj razini, ali i u lokalnim sredinama o knjizi i čitanju. Cilj manifestacije je istaknuti iznimnu važnost knjige, ali i knjižnica kao mjesta javnog i slobodnog pristupa koja se sve više približavaju građanima.

Mjesec hrvatske knjige kontinuirano se obilježava od 1995. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Svaka godina ima svoju temu i svoj moto pod kojim se održava. Ove godine Programski odbor je odlučio da se u fokus ovogodišnje manifestacije stave hrvatski autori odnosno hrvatska knjiga, pa tema glasi Hrvatski autori u Godini čitanja, a moto Ajmo hrvati se s knjigom!

Svjetski dan učitelja

Svjetski dan učitelja obilježava se svake godine 5. listopada. Nositelj obilježavanja Dana učitelja je Education International, svjetska krovna sindikalna organizacija obrazovnih sindikata koja broji 32 milijuna članova.

Taj je dan prigoda za ukazivanje kako se rad učitelja i nastavnika cijeni kao iznimno važan za ukupan razvoj društva. Glavni cilj obilježavanja je dati potporu nastavnicima u njihovu obavljanju odgovorne zadaće i izvući ih iz anonimnosti te naglasiti važnost njihove profesije i obrazovanja čiji su oni nositelji. Zbog toga se taj dan obilježava u 178 zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Proglasio ga je UNESCO u spomen na 5. listopada 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja. Učitelji imaju najvažniju ulogu u unaprjeđenju odgoja i obrazovanja te u razvoju čovjeka i suvremenog društva.

Svim učiteljima želimo sretan njihov dan!

Međunarodni dan zaštite životinja

Međunarodni dan zaštite životinja obilježava se 4. listopada s pozivom na zaštitu svih životinja na Zemlji.

Obilježavanje Međunarodnog dana zaštite životinja počelo je 1931. u spomen na svetog Franju Asiškog, utemeljitelja Franjevačkog reda i ljubitelja prirode i zaštitnika životinja. Od tada se u cijelome svijetu obilježava svakog 4. listopada s pozivom na zaštitu svih životinja na Zemlji.

“Iako postoje pomaci u uvažavanju prava i zaštite životinja, na ovaj dan ukazujemo na nužnost poštovanja i uvažavanja svih životinjskih vrsta koje su svakodnevno žrtve ljudske sebičnosti, nasilja i sadizma”, izjavio je Hini predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman.

Ističe kako je diljem svijeta trend sve veća senzibilnost za prava životinja te njihova bolja zakonska zaštita.

Štitimo i volimo životinje jer one nam čine život bogatijim i raznovrsnijim!

Međunarodni mjesec školskih knjižnica

Međunarodni mjesec školskih knjižnica (International School Library Month – ISLM) prilika je za školske knjižničare diljem svijeta da odaberu dan, tjedan ili cijeli mjesec u listopadu kako bi obilježili važnost školskih knjižnica i proslavili sve što one predstavljaju.

Tema za 2021. godinu je Bajke i narodne predaje iz svih kutova svijeta, a temelji se na godišnjoj temi konferencije Međunarodne udruge školskih knjižničara (IASL-a): Bogati mozaik prakse i istraživanja širom svijeta. Kada začujemo riječi Jednom davno… u trenu se nađemo u magičnom svijetu knjiga, koje nam daju skriveni pogled u živote vila, vilenjaka, goblina i ostalih stvorenja. Priče i bajke koje se prenose generacijama uče nas o ljudskim vrijednostima i kulturama. Pričajmo priče, povežimo se i učimo o zemljama diljem svijeta!

Europski dan jezika

Europski dan jezika (EDL) obilježava se jednom godišnje kako bi se na taj dan građani prisjetili važnosti učenja jezika u cijeloj Europi. Na inicijativu Vijeća Europe, EDL se obilježava svake godine, 26. rujna, od Europske godine jezika 2001. godine.

Ciljevi obilježavanja EDL-a su: podići svijest o važnosti učenja jezika kako bi se povećala višejezičnost i interkulturalno razumijevanje; promicati bogatu jezičnu i kulturnu raznolikost Europe; poticati cjeloživotno učenje jezika u školi i izvan nje.

Tjedan zabranjenih knjiga

Američko knjižničarsko društvo (ALA) već trideset godina, prvog tjedna u listopadu, obilježava Tjedan zabranjenih knjiga posvećen onim knjigama koje su zbog prigovora članova trebale biti uklonjene s polica javnih knjižnica.

U Tjednu zabranjenih knjiga promiču se sloboda čitanja, slobodan i besplatan pristup informacijama, a uključeni su knjižničari, izdavači, prodavači knjiga, novinari, učitelji i svi čitatelji.

Povodom ovogodišnjega Tjedna, koji se obilježava od 27. rujna do 3. listopada, na stranicama Gradske knjižnice Pula pročitajte koje su to knjige bile zabranjivane kroz povijest i zašto.

Dnevnik Anne Frank, Harry Potter, Čarobnjak iz Oza, Alisa u Zemlji čudesa, znate li da su i ove knjige bile zabranjivane?!

Međunarodni dan pismenosti

Međunarodni dan pismenosti, koji se svake godine obilježava 8. rujna, UNESCO-ova je inicijativa kojoj je cilj podsjetiti međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnoj razini. Ideja o obilježavanju Međunarodnoga dana pismenosti pojavila se u rujnu 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja, o temi iskorjenjivanja nepismenosti. Na konferenciji je predstavljena inicijativa za proglašavanjem jednoga dana u godini Međunarodnim danom pismenosti, kako bi se na taj dan slavilo, ali i upozoravalo na važnost pismenosti na međunarodnoj razini. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (odnosno Agencija za obrazovanje odraslih u prethodnom razdoblju), već osmu godinu zaredom sudjeluje u ovoj inicijativi, prepoznajući njezinu važnost na globalnoj razini, ali i izrazitu relevantnost za prilike u Republici Hrvatskoj.

Međunarodni dan biološke raznolikosti

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti (International Day for Biological Diversity - IDB) s ciljem poboljšanja razumijevanja i jačanja svijesti o pitanjima bioraznolikosti kao globalnoj vrijednosti od neprocjenjivog značaja za sadašnje i buduće generacije. Istog se dana obilježava i usvajanje Konvencije o biološkoj raznolikosti, jednog od najvažnijih međunarodnih propisa u području zaštite prirode, čiji je cilj očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje njenih komponenti te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora. Uz obilježavanje Međunarodnog dana bioraznolikosti, u našoj se zemlji 22. svibnja obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj, koji je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. godine proglasio Sabor Republike Hrvatske. Taj dan se svake godine uobičajeno obilježava raznim odgojnim, obrazovnim, rekreativnim, stručnim te drugim aktivnostima koje organiziraju nadležno ministarstvo, javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima te mnoge udruge i drugi dionici.

Tajništvo Konvencije o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD) je za obilježavanje Međunarodnog dana biološke raznolikosti 2021. godine odabralo slogan „Mi smo dio rješenja“ („We're part of the solution“). To je nastavak prošlogodišnje teme „Naša rješenja su u prirodi“, kojom se htjelo istaknuti da biološka raznolikost ostaje glavni odgovor na nekoliko izazova održivog razvoja. Od rješenja zasnovanih na prirodi koja nam pomažu pri ublažavanju klimatskih promjena, preko rješavanja zdravstvenih problema do omogućavanja sigurnosti hrane i vode te održive egzistencije, bioraznolikost je temelj za izgradnju bolje i sigurnije budućnosti.

Međunarodni dan obitelji

Međunarodni dan obitelji slavi se svake godine 15. svibnja. Generalna skupština UN-a (Ujedinjeni narodi) proglasila je 1994. Međunarodnom godinom obitelji. Osim toga, usvojena je rezolucija koja, između ostalog, navodi da će se 15. svibnja svake godine slaviti taj dan.

Ove godine Ujedinjeni narodi Međunarodni dan obitelji usredotočuju na utjecaj novih tehnologija, demografske promjene, brzu urbanizaciju i migracijske trendove te klimatske promjene.

Prošlogodišnji je protekao u znaku svjetske pandemije i izazova te neizvjesnosti koje je sa sobom donijela. Pokazalo se kako svaka promjena u društvu nosi sa sobom izazove i teškoće koje se izravno odražavaju na obitelj.

Stoga se ovim praznikom želi skrenuti pozornost javnosti na brojne probleme obitelji. Obitelj je temeljna jedinica društva u kojoj se formiraju ljudi sa svojim obilježjima, stavovima i uvjerenjima. Danas, kada obitelj često nema ni vremena ni uvjeta za razvoj u zajedništvu i toleranciji, izuzetno je važno osvijestiti značajnost i ulogu obitelji. Naši roditelji, braća, sestre, djeca, bake i djedovi sudjeluju u razvoju osobnosti pojedinca, a što su međusobni odnosi članova obitelji skladniji i prožeti međusobnim poštovanjem veće su mogućnosti da ćemo imati kvalitetno, tolerantno i koherentno društvo.

Svjetski dan pisanja pisama

Dana, 11. svibnja, obilježava se Svjetski dan pisanja pisama.

Ne tako davno, pisma i razglednice su se koristile za prenošenje poruka, za dopisivanje s voljenim osobama, za javljanje roditeljima i prijateljima, za čestitanje rođendana i blagdana…

Posebnost pisama je ta što su ona materijalna, opipljiva i kroz njih možemo osjetiti energiju i emocije osobe koja ih je poslala.

Danas smo komunikaciju, kao i mnoge druge važne segmente osobnog i društvenog života, preselili u digitalno okruženje. Više gotovo i ne razgovaramo, sada samo tipkamo i tipkamo.

Stoga je i cilj obilježavanja Svjetskog dana pisanja pisama skrenuti nam svima pozornost na važnost i prisnost komunikacije kroz rukom napisano pismo.

Zato, prijedlog, da današnji dan obilježite tako što ćete dragoj osobi poslati pismo, bez obzira je li ulicu do vas ili na drugom kontinentu. Ne trebate pisati romane, dovoljno je napisati “Volim te” i vidjet ćete reakciju.

Majčin dan

Majčin dan ove se godine obilježava 9. svibnja. Drage majke, sretan vam vaš dan!

Još su stari Grci i Rimljani imali festivale na kojima su slavili majčinstvo. U Grčkoj je svako proljeće bio festival posvećen majci i božici Rhei, po grčkoj mitologiji majci bogova. Rimljani su također slavili proljetni festival, nazvan Hilaria, a bio je posvećen majci bogova.

Ponovna tradicija obilježavanja dana posvećenog majkama krenula je u Americi inicijativom hrabrih žena. Ann Reeves Jarvis je 1858. godine organizirala Mother’s Day Work Club, odnosno skupove majki kako bi poboljšale sanitarne uvjete i smanjile stopu smrtnosti kod dojenčadi.

Tradicionalno održavanje Majčinog dana uspjela je izboriti tek njezina kći Anna te se Majčin dan u Americi slavi od 1911. godine.

Tri godine kasnije, tadašnji predsjednik SAD-a Woodrow Wilson je odredio da se Majčin dan slavi druge nedjelje u svibnju.

Nakon SAD-a Majčin dan se počeo obilježavati u Engleskoj, Švicarskoj, Norveškoj, Švedskoj, Njemačkoj i Austriji. Običaj se proširio po cijelom svijetu, a svima je zajedničko jedno: iskazati ljubav i zahvaliti majkama za sve što su nam u životu pružile.

Noć knjige 2021.

U petak, 23. travnja, održat će se jubilarna, deseta Noć knjige. Povod ovoj manifestaciji su Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dan hrvatske knjige (22. travnja), a ovaj put njezin je okvir Godina čitanja, proglašena odlukom Vlade Republike Hrvatske.

U nastojanju da odgovore na aktualni trenutak, organizatori Noći knjige odlučili su Noć knjige 2021. tematski posvetiti ljekovitoj moći knjiga – u razdobljima društvenih i intimnih kriza, kada im se okrećemo tražeći odgovor na pitanja koja nas muče. Katkad će odgovori koje u njima pronađemo biti utješni, katkad uznemirujući, a neki će sigurno i duboko protresti naša temeljna uvjerenja.

Veliki Fjodor Mihajlovič Dostojevski, kojem ove godine proslavljamo 200. obljetnicu rođenja i 140. obljetnicu smrti, u baštinu nam je ostavio sljedeću misao: Kada je bogatstvo izgubljeno – ništa nije izgubljeno, kada je zdravlje izgubljeno – skoro sve je izgubljeno.

Mogu li nam, i kako, knjige pomoći u održavanju zdravlja pojedinca i društva? Koje bismo knjige kao lijek „prepisali“ sebi i drugima – i zašto? Može li se svakom vremenu preporučiti neka knjiga kao lijek? Koju bismo literaturu ponudili kao spas vremenu u kojem danas živimo? Sve su to pitanja na koja će se pokušati odgovoriti na desetoj jubilarnoj Noći knjige.

Dan planeta Zemlje

Dan planeta Zemlje je prvi puta obilježen 22. travnja 1970. u SAD-u, s početkom buđenja svijesti o očuvanju okoliša i utjecaja ljudskog djelovanja na prirodu. Američki senator Gaylord Nelson godinu dana prije zgrozio se nad posljedicama izljeva nafte uz obalu Kalifornije te je, vrativši se u američki parlament, izborio da se 22. travnja proglasi nacionalnim danom proslave planeta Zemlje. Naziv Earth Day prvi je puta upotrijebio gradonačelnik San Francisca u proglasu 1969. kojim je odlučeno da se na području San Francisca taj dan slavi kao Dan planeta Zemlje.

Ubrzo poslije, američki je parlament donio cijeli niz zakonskih uredbi kao odgovor na sve očitiju ekološku krizu. Slično buđenje ekološke svijesti javilo se i u drugim dijelovima svijeta. Ujedinjeni narodi proglasili su 2009. godine 22. travnja „Međunarodnim danom majke Zemlje“. Danas se dan obilježava u cijelom svijetu, svake godine s posebnim fokusom, ali uvijek jednakim ciljem – razmišljanjem o i djelovanjem u smjeru smanjenja čovjekovog štetnog učinka na okoliš.

Međunarodni dan dječje knjige

Međunarodni dan dječje knjige obilježava se 2. travnja svake godine, a njime se želi ukazati na važnost dječje književnosti i ljubavi prema čitanju.

Ovaj je datum izabran na sam rođendan Hansa Christiana Andersena, najpoznatijeg pisca bajki.

Međunarodni dan dječje knjige ili skraćeno ICBD – International Children’s Book Day osmišljen je da bi se potaknulo djecu na čitanje i kako bi tu naviku održali kroz život.

Svake godine jedna od nacionalnih sekcija IBBY-ja (International Board on Books for Young People) ima priliku biti pokrovitelj Međunarodnog dana dječje knjige. Ovogodišnju Poruku djeci svijeta napisala je američka sekcija, član IBBY-a od 1960. godine s porukom djeci svijeta „Glazba riječi“, koju je napisala poznata američka spisateljica za djecu Margarita Engle, a dizajnirao Roger Mello, brazilski autor, dobitnik nagrade IBBY-a za 2014. godinu.

Svjetski dan voda

Svjetski dan voda obilježava se dana 22. ožujka već dvadeset i osmu godinu zaredom s ciljem podizanja svijesti i skretanja globalne pozornosti na značaj i važnost vode te promicanja održivog korištenja vodnih resursa. Obilježavanje Svjetskog dana voda predloženo je na Konferenciji o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Brazilu 1992. godine.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana voda je „Vrednovanje vode“ i upućuje na razmatranje vrijednosti vode i što ona znači svakom od nas. Koliko nam je važna u kućanstvu i obiteljskom životu, za hranu, zdravlje, obrazovanje, životne navike te gospodarstvo, ali i općenito za dobrobit ljudi i naše lokalno okruženje?

Voda u različitim dijelovima svijeta ima različitu vrijednost i značenje - u kućanstvima, školama i na radnim mjestima voda je važna za zdravlje, higijenu, dostojanstvo i produktivnost ljudi, dok u kulturnom, vjerskom i duhovnom pogledu može značiti vezu sa stvaranjem, zajednicom i samim sobom. U prirodnom okruženju voda je svakako neophodna za mir, sklad i očuvanje okoliša. Značenje vode je mnogoznačno: ona predstavlja našu ključnu potrebu i važan je lokalni i globalni prirodni resurs koji sve više ugrožavaju prenapučenost Zemlje, sve veći zahtjevi poljoprivrede i industrije te pogoršanje utjecaja klimatskih promjena.

Svjetski dan šuma

Na sjednici Generalne skupštine europske poljoprivredne konfederacije 1971. godine odlučeno je da se prvi dan proljeća, 21. ožujka, obilježava kao Svjetski dan šuma. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava.

Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas globalno ugrožene uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika.

Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šume, 12-20 % emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma.

Međunarodni dan očeva

Na današnji se dan, 19. ožujka, u Hrvatskoj i još nekim europskim zemljama obilježava Dan očeva. Ovaj datum u našoj je zemlji odabran zbog blagdana sv. Josipa, Isusova oca. Prvi je Dan očeva održan još davne 1908. u SAD-u nakon velike rudarske katastrofe u kojoj je poginulo više od 250 očeva. Jedna kći koja je ostala bez oca u toj katastrofi zamolila je lokalnog pastora da održi misu za sve njih.

Ubrzo se proslava proširila i po drugim gradovima Sjedinjenih Američkih Država, a nije dugo trebalo da se proširi na cijeli svijet.

Najstariji zapis na kojem se spominje Dan očeva datira još iz vremena starog Babilona. Pronađena je pločica na kojoj je dječak Elmesu napisao čestitku svom ocu i to prije više od 4000 godina. Elmesu je u toj poruci svom ocu poželio dobro zdravlje i dug život. Ne znamo što se poslije dogodilo s Elmesom i njegovim ocem, ali znamo da se običaj obilježavanja Dana očeva održao do danas.

Pulica u kaputu - 6. dani dječjeg filma online

U organizaciji Javne ustanove Pula Film Festival, od 23. do 28. ožujka, održat će se šesto izdanje popularnog programa za djecu „Pulica u kaputu“. Program donosi pet kratkometražnih i pet dugometražnih, većinom animiranih filmova, a na rasporedu se nalaze još i dvije obiteljske pustolovine te jedan dokumentarni film.

Cjelokupni program održat će se online, potpuno je besplatan i omogućen za praćenje na razini cijele Hrvatske. Poveznice za pristup filmovima svakodnevno će se objavljivati u 9 sati ujutro i biti dostupne 48 sati. Svi su filmovi podnaslovljeni, a naslovi na rasporedu od utorka do četvrtka imaju i opciju uključivanja praćenog čitanja podnaslova.

Dodatak programu je i besplatna radionica „Crta – crtež – strip“ koja će se održati putem zoom aplikacije, od 24. do 28. ožujka, od 17 do 19 sati, pod vodstvom pulskog ilustratora Vibora Juhasa. Radionica, na kojoj će polaznici usvojiti osnove izrade stripa, namijenjena je uzrasti od 8 do 14 godina. Maksimalan broj polaznika je petnaest, a upute za prijavu nalaze se na mrežnoj stranici Kina Valli i zaprimaju se do ispunjenja kapaciteta.

Tijekom Pulice u kaputu održat će se i online konferencija pod nazivom Medijsko obrazovanje djece predškolske dobi. Termin konferencije objavit će se naknadno, a namijenjena je stručnjacima u sustavu predškolskog obrazovanja. Cilj konferencije je pronaći adekvatne alate medijskog obrazovanja kojima se djeci može pristupiti s odgojnim i obrazovnim predznakom.

Sretan Dan žena

Međunarodni dan žena obilježava se svake godine 8. ožujka. Simbolizira dugu povijest borbe za ženska prava kao što su pravo glasa, pravo na legalizaciju pobačaja ili pravo na rad.

Prva incijativa potekla je od američke Socijalističke stranke 1909., a iduće godine na Međunarodnoj konferenciji socijalistkinja u Kopenhagenu, na poticaj Clare Zetkin izglasano je načelo proglašenja Međunarodnog dana žena, ali bez utvrđenog datuma. Godine 1977. Ujedinjeni narodi proglasili su 8. ožujka “Međunarodnim danom za prava žena i za mir”.

Dan ružičastih majica

Danas, 24. veljače, obilježava se Dan ružičastih majica, poznatiji kao Pink Shirt Day. Inače, ovaj dan svake se godine obilježava posljednju srijedu u mjesecu veljači pa je datum obilježavanja promjenjiv. Ideja je nastala u Kanadi u znak protesta na incident nasilja koji se dogodio u školi u Nova Scotiji 2007. godine kada je jedan dječak odjenuo ružičastu majicu u znak podrške svojoj majci i osobama oboljelima od raka dojke. Postao je meta vršnjačkog zlostavljanja i ruganja samo zato što je nosio ružičasto.

Kao znak podrške tom dječaku, dva dječaka iz škole odlučila su kupiti 50 ružičastih majica i podijeliti ih ostalim učenicima.

Uskoro je sve više učenika dolazilo odjeveno u ružičasto!

Ružičaste majice, koje su solidarno s dječakom nosili njegovi školski kolege, postale su prepoznatljiv simbol inicijative i kasnije međunarodno prepoznate obljetnice - Pink Shirt Day.

Dan ružičastih majica od 2014. godine organizira se i u Republici Hrvatskoj, a događaj je pokrenuo Centar za edukaciju i prevenciju nasilja.

Međunarodni dan materinskoga jezika

Međunarodni dan materinskoga jezika utemeljila je 21. veljače 1999. godine Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) s ciljem očuvanja lingivističke raznolikosti i promicanja obrazovanja na materinjem jeziku.

Prema njihovim podatcima, gotovo 43% od postojećih 6000 jezika je pod prijetnjom izumiranja u jeku globalizacije te otprilike jedan jezik nestane svaka dva tjedna. Izumiranja jezika znače gubitak velikih dijelova kulturne i intelektualne baštine.

Današnji je dan prilika da ponovimo tvrdnju o pravu na posebnost vlastitog jezika, koji je neotuđiv dio našeg identiteta. Zahvaljujući njemu možemo učiti druge jezike, stjecati znanja i iskustva. U težnji čovjeka da spozna svijet, materinski jezik stoji na početku kao neosporni uvjet.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svojem fondu čuva brojna djela koja su ujedno i spomenici hrvatskoga jezičnog razvoja. U Zbirci rukopisa i starih knjiga pohranjen je rječnik Šibenčanina Fausta Vrančića, koji stoji na samim počecima hrvatske leksikografije: Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae, iz 1595. U istoj se Zbirci nalazi i prva hrvatska gramatika, djelo isusovca Bartola Kašića: Institutionum linguae Illyricae libri duo, 1604. Prva pravopisna rješenja javljaju se u slovopisnom priručniku: Nauk sa piisati dobro latinskiema slovima rieci yesika slovinskoga koyiemse Dvbrovcani i sva Dalmatia kakko vlastitiem svoyjem yesikom sluscij, Rajmunda Džamanjića iz 1639., koji se također se čuva u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK. Njegov je dio i pravopis Ljudevita Gaja iz 1830. godine: Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa. Uz te i brojne druge naslove iz svoje riznice, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s pravom se može zvati i čuvaricom hrvatskoga jezika, pismenosti i kulture.

Međunarodni dan darivanja knjiga

Na dan koji na poseban način slave i zaljubljeni, 14. veljače, obilježava se Međunarodni dan darivanja knjiga. Pokrenula ga je dječja spisateljica Amy Broadmoore 2012. godine, a ubrzo se proširio na brojne zemlje širom svijeta. Njegova je svrha pobuditi zanimanje za čitanje, osobito kod djece.

U Hrvatskoj oko 1 700 jednogodišnjaka te oko 800 trogodišnjaka nema niti jednu slikovnicu. (UNICEF-ovo anketno istraživanje provela agencija Ipsos Puls 2012. godine; u istraživanju sudjelovao 1621 roditelj).

Stoga, kao pojedinci možemo na taj dan, ali i sve ostale dane u godini, darovati knjigu ili slikovnicu malenom prijatelju ili rođaku, ostaviti knjigu ili slikovnicu u nekom javnom prostoru u kojemu se okupljaju djeca ili darovati knjigu knjižnicama, dječjim bolnicama, vrtićima, domovima za djecu, dječjim selima, dobrotvornim organizacijama…

Uz knjigu svakako darujemo i ljubav. Sretno Valentinovo!

Svjetski dan radija

Opća skupština UNESCO proglasila je, na prijedlog Španjolske, 13. veljače kao datum kojim se obilježava Svjetski dan radija, u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan radio Ujedinjenih naroda. Cilj Svjetskog dana radija, podizanje je svijesti u javnosti i medijima o samoj vrijednost radija, poboljšanju međunarodne suradnje te osiguranja pristupa informacijama putem radija, stajalo je u toj odluci.

Prva lokalna radijska postaja u Hrvatskoj osnovana je u Dubrovniku još 1942., a lokalne su se postaje osobito širile u razdoblju liberalizacije komunističkoga režima 1960-ih te nakon demokratskih promjena 1990; neke od tih postaja stekle su velik utjecaj poput Radia 101, a od 1997. u Hrvatskoj emitiraju i privatne nacionalne radijske postaje.

Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti

Godine 2015. Opća skupština Ujedinjenih Naroda je 11. veljače proglasila Međunarodnim danom žena i djevojaka u znanosti. Ciljevi obilježavanja ovog dana su promicanje ravnopravnog sudjelovanja djevojaka i žena u obrazovanju, usavršavanju, radu i donošenju odluka u znanosti, eliminacija svake diskriminacije žena, uključujući područje obrazovanja i zapošljavanja te premošćivanje pravnih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih barijera kroz poticanje razvoja obrazovnih politika i programa, uključujući školske kurikulume s ciljem poticanja većeg sudjelovanja žena i djevojaka, promocije razvoja karijere u znanostima i prepoznavanja postignuća žena u znanosti.

"Moramo ohrabriti i potaknuti djevojke i žene da ostvare svoj puni potencijal kao znanstvenice i inovatorice."- glavni tajnik UN-a, António Guterres.

Dan europskoga broja 112

Broj 112 u Republici Hrvatskoj uveden je 11. veljače 2005. godine, čime  je uspostavljen jedinstveni sustav kojemu je osnovna zadaća prijem svih hitnih poziva na broj 112, na koji građani i strani turisti mogu dojaviti ugrožavanje ljudskih života, imovine ili okoliša, neovisno o teritorijalnoj i strukovnoj nadležnosti hitnih službi.

Sustav 112 u našoj zemlji čini dvadeset županijskih centara 112 koji zaprimaju hitne pozive i djeluju kao jedinstveni operativno-komunikacijski centri za sve vrste hitnih situacija.

Putem broja 112 zaprimaju se sve vrste hitnih poziva, a u skladu s utvrđenim procedurama informacije se prenose na hitne službe, hitna medicinska pomoć, vatrogasci, policija, HGSS, spašavanje na moru, održavanje cesta i dr.

Od uspostave broja 112 u Republici Hrvatskoj 2005. do kraja 2020. na broj 112   zaprimljeno je nešto više od 30.000.000 poziva, od toga Županijski centar 112 Pazin 1.252.269 poziva.

Međunarodni dan sigurnijeg interneta

Povodom obilježavanja internacionalnog Dana sigurnijeg interneta, 9. veljače, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu već sedmu godinu zaredom organizira aktivnosti i akcije s ciljem poticanja i promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe tehnologije i mobilnih uređaja među mladima i djecom, ali također i roditeljima.

Ove godine jedna od aktivnosti obilježavanja Dana sigurnijeg interneta je ONLINE KVIZ za djecu i mlade o sigurnosti na internetu. Online kviz za djecu i mlade organizirat će se 9. veljače 2021. godine u razdoblju od 9.00 do 19.00 sati.

Kako biste pristupili online kvizu, na sam Dan sigurnijeg interneta morat ćete preuzeti mobilnu aplikaciju koja će biti dostupna za preuzimanje na www.dansigurnijeginterneta.org. Mobilnu aplikaciju možete besplatno preuzeti i instalirati na mobitele i tablete.

Za pristupanje kvizu ne trebate ostavljati svoje osobne podatke te nigdje ne navodite svoje ime, prezime, adresu ili broj telefona. Nakon što riješite kviz dobit ćete povratnu informaciju o vašem rezultatu te će vam biti dodijeljen jedinstveni KOD koji trebate pohraniti (obavezno napravite screenshot). Screenshot je dokaz koji vam je potreban za preuzimanje nagrade, ukoliko budete izabrani.

Svake veljače udruženje Insafe/INHOPE uz potporu Europske komisije organizira Dan sigurnijeg Interneta kojemu je cilj promicanje sigurnije i odgovornije upotrebe online tehnologije i mobilnih uređaja, posebice među djecom i mladima. Svake godine na drugi dan drugog tjedna drugog mjeseca tisuće ljudi diljem svijeta se udruže kako bi sudjelovali u događajima i aktivnostima kojima žele podići svijest o sigurnosnim problemima na internetu.

Tema ovogodišnjeg Dana sigurnijeg interneta je „Zajedno za bolji Internet." Više o programu i prijavi pročitajte OVDJE.

Čitateljski izazov za mjesec veljaču

Kao doprinos Godini čitanja osmišljen je program Čitateljski izazovi HČD-a. Svaki mjesec na mrežnoj stranici Društva (http://hcd.hr/djelovanje/akcije/citateljski-izazov/) kao i na ostalim mrežnim mjestima HČD-a, bit će objavljen po jedan izazov u koji se mogu uključiti svi zainteresirani ljubitelji čitanja. Misao vodilja u osmišljavanju izazova je činjenica da čitanje, između ostaloga, pospješuje razumijevanje međuljudske komunikacije te povećava emotivnu inteligenciju i toleranciju.

Izazov počinje s Listom preporučenih književnih djela ljubavne tematike budući da je veljača najpoznatija kao “mjesec ljubavi”. Djela, razvrstana u kategorije “Najmlađi”, “Djeca” i “Mladi i odrasli”, odabrale su knjižničarke iz školskih i narodnih knjižnica.

Svjetski dan vlažnih staništa

Dana 2. veljače obilježava se jubilarni 50. Svjetski dan vlažnih staništa. Toga dana 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru na obali Kaspijskog mora potpisana je Konvencija o vlažnim staništima (močvarama) od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Konvencija svaku zemlju potpisnicu obvezuje na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa. Do sada joj je pristupila 171 država s čak 2.331 vlažnim područjem od međunarodnog značaja koji zauzimaju ukupnu površinu od preko 2,1 milijuna četvornih kilometara. Ramsarska područja su vlažna (močvarna) staništa koja su osobito važna kao staništa ptica, a zemlje s najviše takvih područja su Ujedinjeno Kraljevstvo sa 175 i Meksiko sa 142, dok najveću površinu takvih staništa ima Bolivija (oko 148.000 četvornih kilometara). Hrvatska ima pet takvih močvarnih područja i to: parkove prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, budući park prirode Delta Neretve te ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka.

Digitalna noć muzeja

U petak, 29. siječnja 2021., održat će se 16. Noć muzeja koja se, obzirom na epidemiološku situaciju, ove godine održava uglavnom u digitalnom obliku pod nazivom 16. Digitalna Noć muzeja.

Za tu je prigodu Arheološki muzej Istre u Puli pripremio brojne programe, od predavanja uz vodstvo i kvizove do slikanja pred Augustovim hramom.

Muzej suvremene umjetnosti Istre / Museo d'arte contemporanea dell'Istria u kontekstu digitalnih sadržaja koji će biti dostupni na službenoj Facebook stranici te djelomično i na Instagram profilu muzeja pripremio je također niz zanimljivosti. Za ovu prigodu otvaraju MSUI videoteku (MSUI U POKRETU) putem koje će se slikom i zvukom vratiti u Noć muzeja 2018. godine. Tu su i tematski nagradni kvizovi i križaljke (MSUI ENIGMA), kućna tjelovježba (JEDNOSTAVNE FISKULTURNE VJEŽBE), a u prostorima Muzeja možete pogledati i samostalnu izložbu LARE RITOŠA ROBERTS - TRAGOVIMA FANTOMSKIH KORAKA.

Svjetski dan Lego kocki

Iako rođendan slave 10. kolovoza, 28. siječnja obilježava se svjetski dan Lego kocki.

Najpopularniji brend dječjih igračaka, nastao je 10. kolovoza 1932. godine u danskom gradiću Billund. Na ideju osnivanja došao je Ole Kirk Chritiansen, danski stolar koji je smislio i ime - LEGO - od dvije riječi 'leg' i 'godt' što u prijevodu znači 'lijepo se igraj'. U početku su se proizvodile samo drvene igračke, ali posljednjih pedeset godina koristi se plastika.

Nakon mnoštvo lansiranih kolekcija kocki, osnivači su došli na ideju da otvore zabavni park - prvi Legoland otvoren je 1968. godine u Danskoj. Do danas je otvoreno devet zabavnih parkova diljem Europe, SAD-a i Azije.

Evo i nekoliko zanimljivih činjenica o ovim igračkama!

Svake sekunde u svijetu se proda 7 setova, a u vrijeme blagdana čak njih 28.

Toliko je kockica proizvedeno da, kada bi se podijelile ljudima, svaka osoba bi ih posjedovala 80.

James May je 2009. godine izgradio kuću - samo od lego kockica. Trebalo mu je 3,3 milijuna, a napravio je čak zahod, krevet i tuš - koji su bili u funkciji.

Kada biste sve Lego kockice skupili i složili zajedno bile bi dugačke 3.839.999 kilometara.

Brend nikada nije mijenjao dizajn tako da kockice iz, recimo, 1985. godine pristaju onima od danas.

Dani Nikole Tesle

Tehnički muzej Nikola Tesla nastavlja s tradicijom obilježavanja života i rada jednog od najvećih izumitelja u povijesti. Stoga su osmislili predavanja i radionice koje će se održati 27. i 28. siječnja 2021., a moći ćete ih pratiti isključivo putem Facebook profila i YouTube kanala TMNT-a.

Voditelji programa: Katarina Ivanišin Kardum, Renato Filipin i Marijo Zrna.

Predavanja će trajati do 45 minuta, a gledatelji će biti u mogućnosti tijekom predavanja postaviti pitanja na Facebook profilu TMNT-a. Od 1. veljače 2021. snimke predavanja i radionice bit će dostupne na YouTube kanalu TMNT-a.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se 27. siječnja kada je Crvena armija 1945. godine oslobodila najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj. Ujedinjeni narodi su donošenjem Rezolucije o danu sjećanja na holokaust 2005. godine, 27. siječnja proglasili danom sjećanja na sve žrtve holokausta. Središnje mjesto očuvanja sjećanja na žrtve holokausta danas je centar Yad Vashem u Jeruzalemu.

Holokaust je proveo njemački nacistički režim nad šest milijuna Židova, Roma, Slavena, homoseksualaca, osoba s invaliditetom, političkim i ratnim zarobljenicima. Među žrtvama holokausta bilo je i milijun i petsto tisuća djece.

Zagrlite nekoga i uljepšajte si/mu dan

Međunarodni dan zagrljaja prvi put obilježen je 1986. godine u Michiganu, a obilježava se na današnji datum - 21. siječnja.

Psiholozi smatraju da nam je dan zagrljaja itekako potreban. Pet do šest zagrljaja dnevno može učiniti život dužim i ljepšim, tvrde. Osim stručnjaka, zaključio je to i američki svećenik Kevin Zaborney koji je 1986. godine današnji dan proglasio Međunarodnim danom zagrljaja.

Zagrljaj je nerijetko predmet znanstvenih istraživanja, a najpoznatije je vodio poznati psiholog Jay Gordon. Rezultati kažu da je grljenje povezano s inteligencijom – vjeruje se da će djeca koju roditelji više grle biti inteligentnija od djece koju roditelji grle manje.

Krilatica psihoterapeutkinje i autorice Virginije Satir glasi: 4 zagrljaja za preživljavanje, 8 za održavanje, a 12 za napredovanje.

Zato danas nekoga zaglite i uljepšajte si/mu dan.

Godina 2021. proglašena godinom čitanja

Godina 2021. proglašena je Godinom čitanja. Odluku je donijela Hrvatska vlada na prijedlog Ministarstva kulture i medija, a u sklopu Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja, koju je Vlada usvojila 2017. godine, a koja pridonosi razvoju kulture čitanja i omogućava što većem dijelu društva čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem.

Tijekom Godine čitanja osmislit će se i provoditi nove aktivnosti (dodijeliti nagrada za najbolju knjižaru, objaviti natječaj za najbolju video najavu knjige za učenike osnovnih i srednjih škola, proglasit će se „ambasadori čitanja“, organizirati međunarodna konferencija o čitanju, dodijeliti nagrada mladih za književnost, organizirati „mala noćna čitanja“ i dr.) koje će doprinijeti afirmaciji čitanja.

Čitanje povećava emotivnu inteligenciju i toleranciju, a puno je i različitih emocionalno-spoznajnih, stručnih i korisnih razloga za poticanje čitanje, a jednako tako je važno čitanje koje razvija samosvijest, samopouzdanje i vrijednosti koje nisu uvijek mjerljive, vidljive, ali su dugoročno važne za kvalitetu života pojedinca i opće dobro zajednice.

Stoga, "Čitajmo da ne ostanemo bez riječi"- prihvati izazov!

Nacionalni kviz za poticanje čitanja

Nacionalni kviz za poticanje čitanja moći će se riješiti u razdoblju od 14. rujna do 23. listopada 2020. godine na računalu, tabletu ili pametnom telefonu. Povodom Mjeseca hrvatske knjige 2020. koji je posvećen planetu Zemlji, naziv ovogodišnjeg kviza je ISTRAŽIVAČI PLANETA Z.

Ove je godine Nacionalni kviz za poticanje čitanja prilagođen novonastaloj situaciji: umjesto čitanja knjiga, treba istražiti online izvore informacija. Kviz se nalazi na mrežnoj stranici: https://www.mhk.hr/kviz/, a plakat na: https://www.mhk.hr/kviz/plakat.

Na mrežnim stranicama Kviza može se pročitati sve vezano uz isti, pravila, najčešće postavljena pitanja, a na njoj će biti objavljeni i pobjednici.