Zanimljivosti
NA DANAŠNJI DAN
18.5.
Jedan od najvećih europskih umova svoga vremena i najsvestraniji hrvatski znanstvenik svih vremena – Ruđer Bošković rođen je 18. svibnja 1711. godine u Dubrovniku. Bio je matematičar, astronom, geodet, fizičar, teolog, filozof, diplomat, arheolog i pjesnik. (preuzeto s https://povijest.hr/nadanasnjidan/ruder-boskovic-jedan-od-najvecih-znanstvenika-u-hrvatskoj-povijesti-1711/ )
Pogledajte poticajni dokumentarni film o Ruđeru Boškoviću https://www.youtube.com/watch?v=Wdj2ZcVEv5c
15.5.
1926. - Započelo je emitiranje Radio Zagreba, prve radio postaje u Hrvatskoj koja kasnije postaje sastavnim dijelom HRT-a. (Izvor: https://www.nadanasnjidan.net/nadan/15.5 )
Više detalja ... https://www.youtube.com/watch?v=R8D3cq05VBI
14.5.
Na današnji dan, 1944. godine, rođen je George Lucas, američki filmski redatelj, tvorac serijala Star Wars. (preuzeto s https://www.nadanasnjidan.net/nadan/14.5 )
I malo glazbe za prisjećanje na kultni film: https://www.youtube.com/watch?v=_D0ZQPqeJkk
13.5.
Na današnji dan, 1981. godine, na Trgu svetog Petra u Rimu u atentatu ranjen je papa Ivan Pavao II. (Izvor: https://www.nadanasnjidan.net/nadan/13.5 )
12.5.
Na današnji se dan obilježava Međunarodni dan medicinskih sestara.
11.5.
Na današnji dan, 1997. godine, IBM-om kompjutor "Deep blue" (posebno računalo sastavljeno do 50 PC-a, spojenih u cjelinu samo za ovu namjenu) pobijedio je svjetskog šampiona u šahu, ruskog velemajstora Garija Kasparova, u meču od šest partija. (preuzeto s https://www.nadanasnjidan.net/nadan/11.5 )
Inače, Gari Kimovič Kasparov je bio svjetski šahovski prvak u razdoblju od 1985. do 2000. godine.
Danas postoje različiti besplatni programi (npr. aplikacije za mobitele) u kojima se možete okušati u igri šaha s računalom.
8.5.
Splitski kroničar koji nam je ostavio uvid u najraniju hrvatsku povijest – 1268.
Toma Arhiđakon, splitski klerik i kroničar, čije djelo o povijesti Salone sadrži neprocjenjive podatke o srednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti, umro je 8. svibnja 1268. godine. Napisao je monumentalno djelo Povijest salonitanskih i splitskih nadbiskupa (lat. Historia Salonitanorum pontificum atque Spalatensium), danas poznato kao Povijest Salone (lat. Historia Salonitana). Djelo je ostalo sačuvano u nekoliko prijepisa.
Opisao je povijest salonitanske i splitske Crkve od rimskoga doba do 1266. godine zabilježivši mnogobrojne vrijedne podatke o hrvatskoj srednjovjekovnoj povijesti uopće.
Njegovo djelo Historia Salonitana, uz De Administrando Imperio (Konstantina VII. Porfirogeneta) i Ljetopis popa Dukljanina (nepoznatog autora) čini osnovu našeg znanja o najranijoj hrvatskoj povijesti. (preuzeto s https://povijest.hr/nadanasnjidan/splitski-kronicar-koji-nam-je-ostavio-uvid-u-najraniju-hrvatsku-povijest-1268/ )
7.5.
Praizvedba Beethovenove Devete simfonije, jednog od najpoznatijih djela s područja klasične glazbe uopće, održana je 7. svibnja 1824. godine. Neki kritičari smatraju tu simfoniju najuspjelijim glazbenim djelom ikada napisanim. Beethovenov rukopis Devete simfonije 2002. stavljen je na UN-ov Popis svjetske baštine, kao prvi glazbeni rukopis kojem je ta čast dodijeljena.
Nevjerojatna je činjenica da je Ludwig van Beethoven već gotovo potpuno izgubio sluh u doba kad je skladao tu simfoniju. (preuzeto s https://povijest.hr/nadanasnjidan/praizvedba-beethovenove-devete-simfonije-1824/ )
Zadatak: naći zvučni zapis Beethovenove 9.simfonije te uživati slušajući je!
6.5.
Simbol Pariza otvoren za posjetitelje – 1889.
Glasoviti toranj, kojeg je konstruirao inženjer Gustav Eiffel, zapravo je sagrađen kako bi poslužio kao luk na ulazu u prostor Velike svjetske izložbe u Parizu te godine. Zamišljen je isprva kao privremena konstrukcija. (preuzeto s https://povijest.hr/nadanasnjidan/eiffelov-toranj-otvoren-za-posjetitelje-1889/ )
Virtualna šetnja oko, po tornju i pogled s njega. Zagarantiran užitak!
5.5.
Istarski razvod – glagoljaški pravni dokument koji spominje jezik hrvacki
Jedan od najpoznatijih i najdragocjenijih hrvatskih srednjovjekovnih pisanih spomenika – Istarski razvod, konačni oblik dobio je petog svibnja 1325. godine, a napisao ga je pop Mikula iz Gologorice.
U njemu se hrvatski jezik naziva hrvackim i to više od 20 puta. Dva su prijepisa iz XVI. stoljeća do danas sačuvana. Pronađena su Momjanu i Kršanu.
Inače, razvođenje je stari slavenski pravni običaj kojim se utvrđuju granice terenskom ophodnjom. (preuzeto s https://povijest.hr/nadanasnjidan/istarski-razvod-glagoljaski-pravni-dokument-koji-spominje-jezik-hrvacki-1325/ )
Za one koji žele naučiti ili vježbati već naučenu hrvatsku glagoljicu, imaju tablicu sa znakovima ( i video s uputama kako pisati http://virtualna.nsk.hr/glagoljica/2019/05/14/video-tutorial-learning-to-write-in-glagolitic/?lang=en )
Tablica preuzeta s http://www.croatianhistory.net/etf/lex.html
4.5.
Znameniti Bartolomeo Cristofori, čovjek koga se općenito smatra izumiteljem klavira, rođen je 4. svibnja 1655. godine. Cristofori je rođen u talijanskom gradu Padovi. Po zanimanju je bio izrađivač instrumenata.
Nemoguće je točno odrediti kad je Cristofori izradio prvi klavir. Pretpostavlja se da je to učinio već prije 1700. (neki navode 1698.). Klavir se na talijanskom jeziku zove pianoforte, od čega je nastao naziv piano koji se za klavir koristi u engleskom i francuskom jeziku. Naziv pianoforte dolazi od talijanskog piano e forte što znači otprilike tiho i glasno. Naime, Cristoforijev je klavir mogao svirati i tiho i glasno, jer se zvuk proizvodio udarom batića po žicama. Koliko se jako udarilo prstom toliko je jak bio zvuk.
Do danas su se sačuvala samo tri klavira koja je izradio. Nalaze se u New Yorku (najstariji), Rimu i Leipzigu. (preuzeto s https://povijest.hr/nadanasnjidan/znate-li-tko-je-izumio-klavir-1655/ )
Danas postoje mnogobrojne aplikacije za zabavu, učenje i sl. Neke od tih aplikacija služe i za učenje sviranja različitih instrumenata, pa tako i klavira. https://mreza.bug.hr/mobitelom-ucite-svirati-klavir/
30.4.
30. travnja davne 1006. godine eksplodirala je na nebu najsvjetlija supernova u zabilježenoj ljudskoj povijesti. Riječ je bila o eksploziji zvijezde udaljene oko 7.200 svjetlosnih godina od Zemlje. Nalazila se u zviježđu Vuka (latinski Lupus).
Pojavu supernove zabilježili su promatrači u u srednjovjekovnoj Kini, Japanu, Iraku, Egiptu i Europi. (preuzeto s https://povijest.hr/nadanasnjidan/najjaca-supernova-u-zabiljezenoj-ljudskoj-povijesti-1006/ )
29.4.
Pitanje osnivanja Akademije biskup je Strossmayer službeno pokrenuo na sjednici Hrvatskoga sabora od 29. travnja 1861. (danas DAN HAZU). Biskupovom zaslugom i materijalnom potporom Hrvatsko sveučilište u Zagrebu otvoreno je 1874. Dao je izgraditi velebnu Akademijinu palaču te trajno podupirao rad Akademije ostavivši joj vlastitu galeriju slika starih majstora. Strossmeyer je vjerovao da hrvatski narod može biti suveren i ravnopravan europskim narodima samo ako ima svoje najviše kulturne i znanstvene ustanove. Njegovom potporom i zaslugom Zagreb postao kulturna metropola hrvatskog naroda, moralno je i materijalno pomagao izgradnju i rad svih hrvatskih gimnazija za koje je ustanovio Strossmayerovu zakladu za pomoć siromašnim đacima. (preuzeto s http://info.hazu.hr/hr/o-akademiji/osnutak_akademije/ )
Thor Heyerdahl krenuo
preko oceana na Kon-Tiki 28.4.
1947. započela je jedna od najslavnijih i najneobičnijih pomorskih ekspedicija u 20. st. Norvežanin Thor Heyerdahl tog se dana sa svojom posadom otisnuo na splavu Kon-Tiki na put od Južne Amerike do Polinezije. Tim je pothvatom Heyerdahl želio dokazati da je moguće da su stanovnici Južna Amerike u doba prije Kristofora Kolumba naselili otoke na Tihom oceanu. Putovanje je trajalo stotinu i jedan dan, a završilo je nasukavanjem splavi o atol Raroia u otočju Tuamotu u Francuskoj Polineziji. Svi članovi posade preživjeli su te je cilj ostvaren, a teorija dokazana. Bilo je moguće da su i narodi u prošlosti, koristeći primitivnu tehnologiju toga vremena bili sposobni na splavi preći tako enormne udaljenosti koristeći isključivo oceanske struje. (preuzeto s https://povijest.hr/nadanasnjidan/thor-heyerdahl-krenuo-preko-oceana-na-kon-tiki-1947/ i http://www.kronikevg.com/knjiga-tjedna-thor-heyerdahl-kon-tiki/ )
Kon-Tiki museum
U čast Thoru Heyerdahlu i njegovoj ekspediciji , otvoren je u Oslu muzej Kon-Tiki. Preko niže postavljenog linka možete se upustiti u virtualnu šetnju muzejom.
Za one koji vole pogledati dobar, stari (crno-bijeli) avanturistički film...
https://www.youtube.com/watch?v=XQZzaF8aHOo
Svi kadrovi su snimljeni jednom kamerom. Film je kasnije Heyerdahl montirao i nadopisao mu komentar. Godine 1952. je osvojio Oskar za najbolji dokumentarni film.
27.4.
Prvi opći i slobodni izbori u Južnoj Africi nakon apartheida
1994. održani su u Južnoj Africi prvi opći izbori u kojima su svi građani imali pravo glasa, bez obzira na etničko podrijetlo. Radilo se o povijesnom trenutku, jer su Južnoafrikanci crne boje kože tada prvi put mogli glasovati na izborima. (preuzeto s https://povijest.hr/nadanasnjidan/prvi-opci-i-slobodni-izbori-u-juznoj-africi-nakon-apartheida-1994/ )
"Kada se rodim, ja sam crn.
Kada porastem, ja sam crn.
Kada sam na suncu, ja sam crn.
Kada se plašim, ja sam crn.
Kada sam bolestan, ja sam crn.
Kada umrem, ja sam crn.
A ti moj bijeli prijatelju
Kada se rodiš, ti si ružičast.
Kada porasteš, ti si bijel.
Kada si na suncu, ti si crven.
Kada ti je hladno, ti si plav.
Kada se uplašiš, ti si žut.
Kada si bolestan, ti si zelen.
Kada umreš, ti si siv.
I ti mene zoveš obojeni?!" (Blackfella poem, preuzeto s FB profila Čitaj knjigu)
Poticajni film na temu antirasizma: https://www.youtube.com/watch?v=dfccrwUlROU
24.4.
Na današnji dan, 1800. godine osnovana je Kongresna knjižnica u američkom glavnom gradu Washingtonu, danas jedna od najvećih knjižnica na svijetu po broju knjiga.
Kongresna je knjižnica danas najveća knjižnica na cijelom svijetu, s oko 160 milijuna pohranjenih objekata te s 1.350 kilometara polica. Zanimljivo je da sadrži i primjerak slavne Gutenbergove Biblije. (preuzeto:https://povijest.hr/nadanasnjidan/osnovana-kongresna-knjiznica-u-washingtonu-danas-najveca-knjiznica-na-svijetu-1800/ )
Za one kojima je "dosta" izolacije mogu otputovati na jedan virtualni obilazak Kongresne knjižnice ( Library of Congress): https://www.youtube.com/watch?v=63Ze_bpATac
23.4.
Svjetski dan knjige i autorskih prava
UNESCO je proglasio 23. travnja Svjetskim danom knjige i autorskih prava na Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. Otada se Svjetski dan knjige svake godine obilježava u više od stotinu zemalja sa željom da se (ponovno) popularizira čitanje, osobito kod mladih, te da se promiču izdavaštvo i zaštita intelektualnog vlasništva tj. autorskih prava. (preuzeto: http://www.laudato.hr/Novosti/Svijet/Svjetski-dan-knjige-i-autorskih-prava.aspx )
22.4.
Na današnji dan obilježava se u svijetu Dan planeta Zemlje. Tradicija je započela 1970. godine u SAD-u. Poticaj na pokretanje obilježavanja Dana planeta Zemlje bila je velika ekološka katastrofa prethodne godine kad se pokraj kalifornijskog grada Sante Barbare izlila velika količina nafte iz podmorske bušotine. (izvor: https://povijest.hr/nadanasnjidan/ )
Na poveznici je kratki edukativni film o štetnosti plastike: https://www.youtube.com/watch?v=_6xlNyWPpB8
21.4.
1731. - Umro Daniel Defoe, engleski pisac i novinar.
(Izvor: https://www.nadanasnjidan.net/nadan/21.4 )
Roman Robinson Crusoe postao je jedan od najpoznatijih romana svjetske književnosti. Neki su se naši učenici susreli s navedenim djelom, nekima to tek predstoji.
Na slijedećoj poveznici imate djelo Robinson Crusoe:
https://lektire.skole.hr/djela/daniel-defoe/robinson-crusoe
a za one mlađe ima i ekranizirani roman u vidu crtanog filma:
20.4.
Izljev nafte u Meksičkom zaljevu 2010.
Tog je dana 2010. godine eksplodirala naftna platforma u vlasništvu kompanije British Petroleum (BP). Ekološku katastrofu uzrokovala je nafta koja je na morskom dnu počela izlaziti brzinom od 9.900.000 litara na dan. Budući da je more na tom mjestu bilo duboko oko 1.500 metara, dugo vremena nisu mogli pronaći način da zatvore bušotinu. Agonija je trajala gotovo 3 mjeseca i u tom je razdoblju isteklu u more ukupno 780 milijuna litara nafte. Zagađenjem je zahvaćeno područje od oko 180.000 kvadratnih kilometara (za usporedbu površina čitavog Jadranskog mora je samo 138.000 kvadratnih kilometara).
Izvor: https://povijest.hr/nadanasnjidan/veliki-izljev-nafte-u-meksickom-zaljevu-2010/
Naši poznati likovi iz crtanog filma Mali leteći medvjedi su veliki ekolozi, čuvari šuma i okoliša. Njihove avanture možete pogledati na: https://www.youtube.com/channel/UC89rPgNteI7yaxCfpPIQ_AA?reload=9
17.4.
Na današnji dan, 1937., Daffy Duck se po prvi put pojavio u crtanom filmu Warner Bros studija.
Daffy Duck je animirani crtani lik u obliku antropomorfne patke iz produkcije Warner Brosa. Pojavio se u crtanim serijama kao što su Looney Tunes i Merrie Melodies, a obično je prikazan kao najbolji prijatelj ili rival Bugs Bunny, odnosno Zekoslava Mrke.
(preuzeto s studentski.hr/na-danasnji-dan/na-danasnji-dan/daffy-duck-se-prvi-put-pojavio-u-crtanom-filmu )
Ako se želite malo zabaviti i nasmijati ...
16.4.
Jules Hardouin Mansart – arhitekt dvorca Versailles (1646.)
Jules Hardouin Mansart, arhitekt francuskog kralja Luja XIV., rođen je 16. travnja 1646. godine u Parizu. Mansartove građevine predstavljaju vrhunac francuskog baroka. Dvorac Versailles, koji je Mansart gradio za Luja XIV. predstavlja najveću kraljevsku rezidenciju u francuskoj povijesti. Osim Versaillesa, Mansart je radio na građevinama poput znamenitog Hôtela des Invalides u Parizu, dvorca Saint-Germain-en-Laye, Velikog Trianona pokraj Versaillesa te gradske vijećnice u Lyonu.
(preuzeto s https://povijest.hr/nadanasnjidan/jules-hardouin-mansart-arhitekt-dvorca-versailles-1646/ )
A kad smo već u Parizu, mogli bi se virtualno prošetati i pogledati izložbe nekih pariških muzeja, kao npr.: https://www.louvre.fr/en/visites-en-ligne , https://artsandculture.google.com/partner/musee-dorsay-paris?hl=en
15.4.
Leonardo da Vinci – najveći genij renesanse
Dana 15. travnja 1452. godine rođen je u malom toskanskom gradiću Vinciju slavni Leonardo, vjerojatno jedan od najinteligentnijih ljudi koji su ikada živjeli. Leonardo zapravo nije imao prezimena, a da Vinci je jednostavno oznaka da je potekao iz mjesta Vinci.
Da Vinci se školovao kod poznatog slikara Verrocchijau čijoj se radioniciupoznao s mnogim aktivnostima, od slikanja oltarnih slika i slika na platnu, do kreiranja velikih kiparskih projekata u mramoru i bronci. ... (preuzeto s https://povijest.hr/nadanasnjidan/leonardo-da-vinci-bio-je-po-majci-mozda-izvaneuropskog-podrijetla-1452/ )
Neka od njegovih djela možete pogledati na linku: Da Vinci Workshop virtual tour
OBAVIJESTI
Na HRT 2 , 9.4. u 21 sat prikazivati će se igrani film Breza, redatelja A. Babaje (ekranizacija djela Breza, pisca Slavka Kolara). Snimljen je davne 1967. i redovito je uvršten među najbolje filmove u povijesti hrvatske kinematografije. Na festivalu u Puli film je nagrađen Brončanom arenom.
https://hrtprikazuje.hrt.hr/422693/breza-2
Uživajte!