ZANIMLJIVOSTI
tjedni detox izazov.pdfšto sa slobodnim vremenom.pdfDigitalni detoks
Pametni telefon vas drži budnima onda kada biste trebali zaspati? Posežete za istim čim se ujutro probudite? Lutate internetom ili provjeravate poruke za vrijeme druženja s obitelji i prijateljima? Ometa vas pri kvalitetnom obavljanju posla? Oduzima vam vrijeme koje je trebalo biti namijenjeno učenju? Ako ste na više od dva pitanja odgovorili potvrdno, vrijeme je da ozbiljno razmislite o digitalnom detoksu.
Konstantna upotreba pametnog telefona pravi je autoput do mentalnog nereda. Suprotno očekivanoj boljoj informiranosti i većoj učinkovitosti, fokus vam je raspršen na sve i svašta, a organizacija vremena loša. Jednostavnije rečeno, u vašem umu vlada nered. Uvesti red znači uvesti kontrolu nad vremenom koje provodite uz svoj pametni telefon ili računalo. To znači dati svom umu priliku da se odmori od pretjerane stimulacije koju izazivaju prebrzi, prekobrojni i vrlo često potpuno nepotrebni sadržaji.
Činjenica da je pametni telefon stalno uz vas čini mogućnost stvaranja ovisnosti pa tako u svakom slobodnom trenutku skačete iz stvarnog života u onaj virtualni, provjeravate poruke ili elektroničku poštu. Pritom ne samo da ugrožavate svoju organizaciju vremena, nego manje boravite na otvorenom, manje ste tjelesno aktivni, ali i ugrožavate svoje mentalno zdravlje. Velik porast poteškoća s mentalnim zdravljem kod mladih, poput depresije i osjećaja nepripadanja, povezan je s korištenjem društvenih mreža od najranije dobi i nedovoljno kritičkog stava prema istima. Budući da pruža mogućnost uspoređivanja s drugim korisnicima iz cijelog svijeta, korištenje društvenih mreža utječe na percepciju vlastite osobe i života. Trend koji ukazuje na to da su mladi sve usamljeniji i sve teže održavaju svoje mentalno zdravlje, znak je da moramo nešto promijeniti u načinu kako koristimo digitalnu tehnologiju u svakodnevici i kako se odnosimo jedni prema drugima.
Digitalni detoks program može biti dnevni, tjedni, mjesečni ili čak i duži od tog perioda. Dobra je vijest da ga možete pokušati izvesti odmah ako tako odlučite. Dovoljno je ‘zaboraviti’ pametni telefon i otići nekamo u prirodu ili nekamo gdje ne postoji internetska veza. Redovito gašenje mobitela i bilo kojeg drugog digitalnog uređaja ima pozitivan utjecaj na svakodnevni život jer poboljšava koncentraciju i fokus, bilo da učimo ili uživamo u slobodnom vremenu. Povremeno isključiti mobitel za vrijeme jela ili razgovora mijenja i način na koji se odnosimo prema drugima i kako komuniciramo. Bolje ćemo razumjeti sebe, druge i svijet koji nas okružuje.
Usudi se prihvatiti detoks izazov! Mi hoćemo!
Aneta Orešković Buljan i Tihana Perić
Ivana Brlić Mažuranić
Jedna od najznačajnijih književnica i spisateljica za djecu, Ivana Brlić-Mažuranić, rođena je u Ogulinu 18. travnja 1874. Bila je kći pravnika i unuka hrvatskog bana pučanina, Ivana Mažuranića.
Njezin stvarateljski opus je mnogobrojan, pisala je eseje, članke, pripovijetke, pjesme, romane, basne i bajke. Iznimnim književnim talentom prikazivala je ljudske moralne osobine i osjećaje, načela dobrote i žrtvovanja te egzistencijalna i socijalna pitanja.
Zbog njezina osebujnog stilskog pisanja u kojem je isprepletala mističan i čaroban svijet mitologije mnogi su je nazivali “hrvatskim Andersenom”, a njezina djela su prevedena na mnoge strane jezike te su se izvodila u filmskim, radijskim i kazališnim djelima.
Više puta je bila predlagana za Nobelovu nagradu, koja joj je nažalost izmakla iz ruku, no godine 1937. izabrana je kao prva žena za dopisnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti od početka osnutka Akademije.
Prvi njezin roman bio je Čudnovate zgode šegrta Hlapića, koji je postao prvi hrvatski dječji roman, ali i njegov prototip. Svoj književni vrhunac ostvarila je Pričama iz davnina, zbirka od osam bajki s likovima preuzetim iz slavenske mitologije.
Uz ova djela, napisala je još i knjigu Škola i praznici, zbirku pripovijedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani, povijesni (nedovršeni) roman Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata, basne Dječja čitanka o zdravlju, Srce od licitara, Basne i bajke, eseje i članke Knjiga omladini, Mir u duši i mnoga druga.
Manje je poznata činjenica da je Ivana Brlić Mažuranić autorica i slikovnice Dječja čitanka o zdravlju. Ova je knjiga objavljena 1927. godine u obliku slikovnice za koju je ilustracije napravio Vladimir Kirin, a povijest hrvatske dječje književnosti ovu slikovnicu bilježi kao prvu slikovnicu u Hrvatskoj kojoj su i autorica i ilustrator hrvatski. Riječ je o pjesmicama koje na zanimljiv i duhovit način podučavaju djecu kako štititi svoje zdravlje (piše o higijenskim mjerama svakodnevnoga pranja ruku, zaštiti kod kihanja i kašljanja, štetnost pušenja...). Pjesme su pisane s ciljem prevencije širenja tuberkuloze, no savjeti se mogu primijeniti i na prevenciju bolesti uzrokovane koronavirusom.
Povodom 146. rođendana naše omiljene spisateljice pogledajte glazbeno-scensku čaroliju „Jagor“ nastalu u režiji Maria Kovača ili se podsjetite djela „Šuma Striborova“ gledajući animirani film škotskog autora Al Keddiea.