Projekt tragovima baštine
Projekt Tragovima baštine osmišljen je povodom Europske godine kulturne baštine.
Naslanjajući se na glagoljašku povijest Privlake projektom se željelo upoznati učenike s njihovom kulturnom baštinom i poviješću kraja te ujedno udahnuti nove poglede na povijest i potaknuti inovativno stvaralaštvo. Povezati prošlost i sadašnjost te razvijati kod učenika kreativnost i poduzetništvo. Projekt se odvijao na više razina: kroz suradnju s Udrugom glagoljaša Zadar učenici su se kroz predavanja bolje upoznali s nastankom i razvojem glagoljice u našim krajevima, održane su likovno-kreativne radionice na temu glagoljice, te su sudjelovali u Mjesecu hrvatske knjige projektom Baš baština.
Privlaka se kao mjesto prvi puta spominje 1296. godine. Sam naziv hrvatskog je podrijetla i označava suženi dio kopna koji se povezuje s drugim dijelom kopna u produžetku. Sastoji se od niza zaseoka od kojih je najstariji dio sela Kupari. Tamo se danas nalazi crkva sv. Vida koja je obnovljena nakon turskih provala. Župa je ustanovljena najvjerojatnije još početkom 14. stoljeća. Privlaka je bila glagoljaška župa o čemu nam svjedoče sačuvane glagoljske matice: 1. Glagoljska matica umrlih (1721-1822.) pisana kurzivnom glagoljicom i latinicom, 2. Glagoljska matica vjenčanih (1756.-1802.) 3. Matica krštenih (1798.-1811.) i 4. Godar tj. popis umrlih župljana od 1750.-1949. godine.
Matice su vlasništvo Župnog ureda u Privlaci, a danas se čuvaju u Arhivu Zadarske nadbiskupije.
Sve su župe ninske biskupije kao i zadarske nadbiskupije oduvijek bile isključivo glagoljaške. To potvrđuje i vizitator Michaele Priuli koji je 1603. zapisao o župnicima glagoljašima ninske biskupije: „Župnici dijele sakramente u rimskom obredu. Služe se brevijarom i misalom napisanim hrvatskim jezikom i glagoljskim pismenima po svetom Rimskom obredu.“
Župa Privlaka je darovala Crkvi od 16. - 20. stoljeća 25 svećenika glagoljaša. Među njima se ističe don Pavao Zanki (1830.-1909.), uzoran svećenik i javni društveno-politički djelatnik. Sačuvalo se i nešto od glagoljaškog pjevanja. Do kraja 1960-tih godina pjevala se "Misa de angelis" na staroslavenskom, u vrlo zanimljivoj višeglasnoj pučkoj izvedbi.