1. Izbor problema

Prepoznavanje problema u svojoj sredini kroz osobno iskustvo, razgovor s roditeljima, rođacima, prijateljima, učiteljima. Raspravljanje i selekcioniranje problema kojim će se razred ili skupina baviti većinskim brojem glasova razreda.

• Učenici odabiru temu projekta u kojoj su zainteresirani.

• Tema projekta treba biti relevantna za učenike i njihovu zajednicu.

• Tema projekta treba biti dovoljno široka da omogući učenicima da istraže različite aspekte.

Europska unija je 2023. godinu proglasila godinom Mentalnog zdravlja. 

Epidemija bolesti COVID-19 i potresi su izazvali značajne promjene u našem svakodnevnom životu, uključujući izmjene u rutini, uvjetima rada, školovanja te općenito načinu života. Važno je zapamtiti da se radi o dugotrajnom, ali prolaznom razdoblju koje je za mnoge izuzetno stresno i izazovno. Stres može negativno utjecati na naše mentalno i tjelesno zdravlje, stoga je ključno upoznati se s strategijama koje nas mogu zaštititi od tih negativnih posljedica. Fokusiranjem pažnje i aktivnosti na brigu o vlastitom mentalnom zdravlju radimo na održavanju ravnoteže, čime očuvamo svoje mentalno zdravlje i kvalitetu života. Svjetska zdravstvena organizacija podržava ovakav pristup, imenujući psihičko zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac može iskazati svoje sposobnosti, nositi se sa svakodnevnim životnim stresom, produktivno raditi te doprinositi vlastitoj zajednici.

2. Istraživanje društvene važnosti problema

Proučavanje zakona i propisa koji se odnose na problem. Upoznavanje ustavnih odredbi iz područja rješavanja problema. Praćenje tiska i ostalih medija. Anketiranje učenika i građana. Korištenje biblioteka i čitaonica, udžbeničke literature, prikupljanje informacija elektronskom poštom, slaganje dokumentacijskih mapa.

ANKETA: https://bit.ly/mzdravlje

• O pravima djece https://www.unicef.org/croatia/media/2401/file

• Unicef: O mentalnom zdravlju djece https://www.unicef.org/media/108121/file/SOWC-2021-Europe-regional-brief.pdf

• EU propisi o mentalnom zdravlju (2022.) https://www.oecd-ilibrary.org/docserver/507433b0-en.pdf?expires=1697748324&id=id&accname=guest&checksum=5F255FBE573513F0C271B98C6FE5001F

• Važni pojmovi o mentalnom zdravlju (Unicef) https://www.unicef.org/croatia/mentalno-zdravlje-vazni-pojmovi

• Grad Zagreb - internetske stranice o mentalnom zdravlju: https://mentalnozdravlje.zagreb.hr/

• Vlada Republike Hrvatske Strateški plan o brizi za mentalno zdravlje

3. Oblikovanje mogućih rješenja problema

Dijeljenje projektne skupine u četiri manje skupine. Svaka skupina raspravlja i oblikuje najbolji način rješavanja problema. Utvrđuju se načini, pristupi, postupci, identificiraju se lokalni nositelji vlasti u čije područje rada spada problem i koji mogu pomoći u rješavanju problema.

• Osiguranje da svi učenici imaju pristup stručnjacima za mentalno zdravlje u školama. To bi se moglo postići povećanjem broja školskih psihologa i socijalnih radnika, ili angažiranjem vanjskih stručnjaka za mentalno zdravlje da rade u školama.

• Razvoj i implementacija programa za prevenciju mentalnih bolesti u školama. Ovi programi bi trebali obuhvatiti teme poput upravljanja stresom, prepoznavanja i upravljanja emocijama, i razvijanja pozitivnih odnosa.

• Osiguranje da svi učenici imaju pristup kvalitetnom obrazovanju o mentalnom zdravlju. Ovo bi se moglo postići uvođenjem programa o mentalnom zdravlju u kurikulum škole, ili organiziranjem radionica i predavanja o ovoj temi.

• Promicanje stigme oko mentalnih bolesti. To bi se moglo postići organiziranjem kampanja o mentalnom zdravlju, i educiranje učenika o važnosti brige o mentalnom zdravlju.

• Suradnja s roditeljima i drugim relevantnim stručnjacima. Škole bi trebale surađivati ​​s roditeljima i drugim relevantnim stručnjacima, poput liječnika i pedijatara, kako bi osigurale najbolju moguću podršku učenicima koji se suočavaju s mentalnim izazovima.

Ove su samo neke od alternativnih politika koje bi se mogle primijeniti za poboljšanje razvoja i pažnje o mentalnom zdravlju učenika u RH. Važno je napomenuti da nema jednog rješenja koje će odgovarati svim školama i učenicima. Najbolje politike su one koje su razvijene uz sudjelovanje učenika, roditelja i stručnjaka za mentalno zdravlje.

5. Razvoj plana akcije

Projektna skupina razvija plan akcije, odnosno planiranje aktivnosti koje će se poduzeti kako bi se proveo plan i došlo do primjene predloženog rješenja problema. Projektna skupina izrađuje portfelj i dokumentacijsku mapu rješavanja problema.

1. aktivnost prepoznavanje i imenovanje osjećaja (jednom mjesečno u rasponu od 4 mjeseca)

2. prva aktivnost crtkanja - kružići

3. aktivnost tjeloglazba

4. druga aktivnost crtkanja

5. predavanje psihologinje škole imenujemo svoje osjećaje

6. treća aktivnost crtkanja uz glazbu

7. školska izložba

6. Predstavljanje plana akcije široj zajednici

S planom akcije upoznaju se ostali učenici, roditelji, razrednici, predstavnici lokalne zajednice. Tako se stvara pozitivno ozračje za prihvaćanje ponuđenog rješenja problema. Projekt se može prikazati u školi pred nastavnicima, učenicima, na roditeljskom sastanku, na razini cijele škole i sl. Bit je u tome da učenici učvršćuju svoje vještine argumentacije, javnog nastupanja, razvijaju svoje stavove, upoznaju u očima drugih svoju osobnost.

7. Javno predstavljanje ponuđenog rješenja problema

Za predstavljanje projekta izvan škole potrebno je pomoći učenicima tako da voditelj projekta unaprijed dogovori odlazak predstavnicima lokalnih vlasti koji su nadležni za rješavanje problema. Može se uputiti obavijesti medijima o mjestu i vremenu susreta s predstavnicima lokalnih vlasti. Prilikom predstavljanja potrebno je koristiti portfelj i dokumentacijsku mapu. Na portfelj se stavljaju samo najreprezentativniji dokumenti (fotografije, isječci iz novina, rezultati ankete, članci zakona, tekstualni zapisi učenika i drugi važni materijali prikupljeni i nastali u pojedinim koracima rješavanja problema).