Opis projekta

Problem sve izraženijih društvenih nejednakosti na globalnoj i nacionalnoj razini privlači pozornost kako znanstvenica i znanstvenika, tako i donositelja javnih politika i medija. Društvene nejednakosti u posljednjih su nekoliko godina postale i ključnim razlogom prosvjeda po cijelome svijetu, izražavajući se kroz transparente s natpisima poput: “Mi smo 99%” i “Slijedi klasna borba”. Jedan od načina da se ispita opseg nejednakosti u nekoj zemlji, jest da se ljude pita kako oni vide društvenu stratifikaciju u svojoj zemlji. 2009. godine reprezentativnom uzorku ljudi koji žive u Hrvatskoj dano je da ispune upitnik kao dio međunarodnoga istraživanja International Social Survey Programme (ISSP). U jednom od pitanja, ispitanici su trebali odlučiti koji od pet dijagrama koji prikazuju različite tipove društva najbolje opisuje hrvatsko društvo. Većina ispitanika hrvatsko društvo doživljava kao izrazito stratificirano, s malom elitom na vrhu i većinom ljudi na dnu.

U sociološkoj tradiciji, “skliski” pojam “klase” koristi se kako bi se teoretiziralo i istraživalo društvene nejednakosti. Nedavni članak Savagea i dr. (2013) o društvenim klasama u Velikoj Britaniji počinje tvrdnjom da je u posljednjemu desetljeću došlo do izrazitog obnavljanja interesa za analizu društvene nejednakosti, potaknutog nagomilavajućim dokazima sve izraženijih društvenih nejednakosti. Pridjev “sklizak” u ovom se kontekstu upotrebljava kako bi označio suvremene rasprave o tome je li klasa i dalje primjeren analitički koncept, kao i rasprave oko različitih tradicija konceptualiziranja klase. Suvremeni pristupi klasi kreću se od neomarksističkih i neoveberovskih pristupa u klasnoj analizi do ponovnog oživljavanja Bourdieuova klasnog modela, te više mikro, interpretativnih pristupa kao što je primjerice, istraživanje “duševne ekonomije klase” (Reay, 2005).Cilj ovog istraživačkog projekta je doprinijeti revitalizaciji klasne analize u Hrvatskoj, kako teorijski tako i empirijski, budući da u Hrvatskoj od kasnih 1980-ih postoji praznina na tom istraživačkom polju.

Teorijsko polazište projektnom istraživanju čine dominantne paradigme klasne analize: neoveberovska (npr. Chan i Goldthorpe 2007), Bourdieuovska (npr. Bourdieu 1984) i neomarksistička (npr. Wright 2005). U tom pogledu se doprinos projekta sastoji od empirijske provjere različitih teorijskih pristupa klasnoj analizi u hrvatskom kontekstu koja je sadržana u istraživačkom pitanju: Koje uvide o društvenoj stratifikaciji u Hrvatskoj dobivamo operacionalizacijom Bourdieuovske, neoveberovske i neomarksističke klasne analize? U projektu je s jedne strane fokus na utvrđivanju “objektivnih” klasnih položaja iz perspektive tih različitih teorijskih polazišta, a s druge strane na manifestacijama i na kompleksnostima klasnih položaja kada se prevode u životne putanje i iskustva. Podaci će se prikupljati upitnikom koji će se provesti na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovnika Hrvatske starijih od 18 godina. U sklopu projekta će se provesti i 75 intervjua kojima se prikupljaju životne priče ciljno odabranog uzorka muškaraca i žena koji imaju različite klasne položaje. Svrha tih razgovora je istražiti biografsko djelovanje klasnog položaja, u smislu poimanja samoga sebe, životne putanje te posebno u kriznim situacijama. Naime, osobit cilj ovog projekta jest utvrditi na koje se načine ljudi različitih klasnih položaja nose s prirodnim katastrofama kao što su poplave te s financijskim poteškoćama. Polazišna točka za istraživanje klase u kontekstu nošenja s kriznim situacijama je pretpostavka da one naglašavaju učinke klasnog položaja.

Doprinos ovog projekta su revitalizacija klasne analize u Hrvatskoj kroz usporedbu različitih teorijskih paradigmi, prikupljeni i obrađeni podaci o strukturnim i subjektivnim vidovima društvene stratifikacije u hrvatskome društvu, uvid u to kako se sve ljudi različitih klasnih položaja nose s kriznim situacijama, te koje su inovativne, lokalne ideje kako se može ojačati otpornost na krizne situacije. Rezultati ovoga projekta bit će od zanimanja znanstvenicima koji se bave klasnom analizom, donositeljima politika i nevladinim udrugama koje se bave temama vezanim uz socijalnu pravdu.

Naziv projekta:

Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti

Nositelj projekta:

Sveučilište u Zadru

Financiranje projekta:

Projekt se provodi uz financijsku potporu Hrvatske zaklade za znanost

Trajanje projekta:

Srpanj 2016.-Lipanj 2019.

Voditeljica projekta:

Dr. Karin Doolan, izv. prof.

Kontakt:

kdoolan@unizd.hr