Prva grupa učitelja bili su učenici Branimir Alebić, Lorena Šarić, Šime Vukman i Marija Pletikosić koji su u 7. b razredu održali  nastavni sat na temu „Opseg kruga/Duljina kružnice“, a sljedeći dan u 7.a razredu učiteljima su postali učenici Roko Perković, Ivana Stipanović, Mirko Lovrić i Katarina Marunica. 

Na kraju se pokazalo kako učenici uživaju kada ih poučavaju stariji učenici, a starijim učenicima definitivno je bio izazov pripremiti zanimljive sadržaje te prezentirati učenicima nižih razreda.

Poveznice: Duljina kružnice i Opseg kruga

Učitelji: Petar Štambuk i Jelena Crnjac

Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva

22. veljače je odabran kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora. Ove godine na ovaj datum su zimski praznici pa smo mi u 6.a obilježili ovaj dan malo ranije.

Učenici u šestom razredu uče o hrvatskom povijesnom pismu glagoljici u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti.  Na nastavi povijesti smo za ovaj dan vježbali glagoljicu, dešifrirali jedan glagoljski natpis, izrađivali glagoljična slova koja smo izvjesili u predvorju škole. 

  " Uvik će nas biti dok Cetina teče "

Mirena Buljan Bašić

Objavljeno: 19.12.2022.

Modeli Sunčevog sustava

Nakon obrade lekcije “Sunčev sustav, zvijezde i galaksije” iz prirode, učiteljica nam je zadala zadatak izraditi planete Sunčevog sustava. Učenici su izradili makete od različitih materijala: gline, plastelina, žica, kuglica od stiropora, vune, aluminijske folije... Radovi su bili jako zanimljivi i kreativni. Naučili smo planete Sunčevog sustava i pritom se dobro zabavili.

Helena Domazet, 6.b.

„Marijini obroci“ su humanitarna udruga koja je dio međunarodnog projekta Mary's Meals koji u najsiromašnijim državama svijeta u školama osigurava svakodnevni topli obrok za djecu. „Marijini obroci“ trenutno hrane više od 2 milijuna djece u 20 zemalja.

Projekt je zamišljen na način da djeca skupljaju plastične boce od čije prodaje će novac biti uplaćen na račun udruge „Marijini obroci”. Voditeljica projekta je naša vjeroučiteljica Jelena Krolo.

Objavljeno: 16.10.2022.

Obilježili smo Svjetski dan pošte (9. listopada) i Dan hrvatske pošte (10. listopada)

U sklopu projekta Pitalica i eTwinning projekta 100. dan u školi učenici 6. razreda u Hrvacama su sa svojom razrednicom Mirenom Buljan Bašić obilježili Svjetski dan pošte (9. listopada) i Dan hrvatske pošte (10. listopada).

Istražili su su razvoj poštanske službe u prošlosti, napisali su pisma i čestitke koje su poslali iz ureda u Hrvacama,  napravili intervju s radnicom u pošti i slikali se s poštarom.

Pošta tijekom prošlosti

Već u starom vijeku se javlja se potreba za organiziranim prijenosom poruka radi sigurnosti i obrane te prenošenja važnih informacija. Prema povijesnim izvorima, prvi oblici organizirane poštanske službe pojavljuju se u Egiptu oko 2000. godine pr.Kr. Poruke su prenosili glasnici, neki pješke, neki na konjima i devama,  a koji su odmarali na stajalištima gdje su vođene knjige o pošiljkama. Kina, stara Grčka i Perzija su također imale organiziranu službu za prenošenje poruka. U starom vijeku je ipak najveća i najbolje organizirana glasnička organizacija bila rimska zbog brojnih putova od Rima do svake provincije

Srednjovjekovno feudalno društvo nije imalo sredstava za organiziran prijenos poruka pa su oni kojima je trebalo prenijeti poruke to radili sami. Ipak razvojem gradova pojavila se potreba za prijenosom poruka, najprije među cehovima zbog razvoja trgovine, obrta i sveučilišta, a zatim se organiziraju glasničke službe koje uzimaju naknadu za obavljanje tih usluga. Nakon geografskih otkrića posao prenošenja poruka  preuzele su određene obitelji ,poput obitelji Thurn und Taxis ( koja je dobila isključivo pravo na prenošenje i organizaciju pošiljaka, najprije na području Njemačke, a potom i koncesiju za Nizozemsku, Španjolsku, Francusku, Italiju) ili obitelj Paar koja je organizirala poštansku službu i za Hrvatsku, Sloveniju, Vojvodinu, Ugarsku, Češku i dio Austrije. U 18. stoljeću države preuzimaju koncesije od privatnika te počinju razvijati državne poštanske službe čiji je cilj bio omogućiti svakoj osobi da može poslati poštu na bilo koju adresu. Pošta je bila glavni pokretač razvoja svih vrsta prometa. Ali pojavili su se i problemi koje je trebalo riješiti poput skupog slanja pošiljaka, nemogućnosti većine da koriste usluge slanja, neredovitog slanja i sl. U Engleskoj je došlo do reforme koja je nastojala riješiti navedene probleme i povećala promet pa su te reforme počele primjenjivati i druge države. 1840. došlo je do pojave poštanske marke što je omogućilo djelotvorniji sustav naplate i za korisnika i za poštu. Tijekom 19.st.dogovorena su pravila i međunarodnog poštanskog prometa.

Što se tiče Hrvatske, u doba starog Rima primjenjivao se rimski način prenošenja pošte koji se zadržao možda i do 9.st. Nakon toga nema dovoljno zapisa, ali je vjerojatno crkva prenosila poruke i vijesti. Dubrovačka Republika je imala svoju kurirsku službu. Od 18. do početka 20. stoljeća slanje pošiljaka su organizirale vlasti koje su tim područjem vladale, Austrija, pa Francuska, a zatim Austro-Ugarska. 1848. u Zagrebu je  osnovana prva nacionalna poštanska uprava na samo godinu dana. Krajem 1918. stvorena je Kraljevina SHS, a nakon Drugog svjetskog rata Jugoslavija pa je "osnovana Zajednica JPTT koja je imala osnovnu zadaću prijenos PTT priopćenja. Nakon polovine prošlog stoljeća ZJPTT je bila tvrtka kao i sve druge tvrtke u to vrijeme, ali sa strogo kontroliranim cijenama, što je za posljedicu imalo izrazito slab razvoj telekomunikacija, ali i pošte."   1990. Sabor je osnovao javno poduzeće Hrvatske pošte i telekomunikacije. Hrvatska je od 1992. članica Svjetske poštanske udruge, a 1993., " zajedno sa 26 europskih zemalja, osniva Posteurop - europsku neprofitnu udrugu nacionalnih poštanskih operatera" . 1. siječnja 1999. kada se HPT se  razdvojio na HP - Hrvatsku poštu d.d. i HT- Hrvatske telekomunikacije.

Hrvatska pošta slavi svoju obljetnicu 10. listopada svake godine, dan poslije Svjetskog dana pošte koji se slavi 9. listopada.  

                                                                                                                                   Mirena Buljan Bašić 

(preuzeto/prilagođeno:  https://www.filatelija.net/povijestpostehr.html ; https://www.posta.hr/povijest-35/35 )

Intervju s radnicom u poštanskom uredu u Hrvacama (10.10. 2022.)

Antea: Dobar dan! Ja sam Antea. U sklopu obilježavanja Svjetskog dana pošte (9.10.) i Dana hrvatske pošte (danas) došli smo poslati pisma i ako imate malo vremena, zamolila bi Vas za kratak intervju?

Radnica u pošti: Može.

Antea: Kako se zovete? Koliko dugo radite ovaj posao? 

Radnica u pošti: Zovem se Mirjana. Ovaj posao radim već dvadeset i osam godina.

Antea: Zašto ste se odlučili za baš ovaj posao?

Radnica u pošti: Svidjelo mi je se to kada sam došla u poštu, zanimalo me kako se sve to radi  pa sam i sama htjela to raditi.

Antea: Što vi radite na vašem poslu?

Radnica u pošti: Ja šaljem pisma i pakete, naplaćujem račune...

Antea: Koliko djelatnika ima ovaj poštanski ured u Hrvacama? Koliko je poštara zaposleno u pošti?

Radnica u pošti: Ovaj poštanski ured ima tri djelatnika. U pošti su zaposlena dva poštara i ja.

Antea: Što rade poštari? S kojim prijevoznim sredstvima poštari najviše raznose poštu?

Radnica u pošti: Jedan vozi motor i raznosi pisma i manje pakete, a drugi vozi auto i dostavlja veće pakete.

Antea: Kakvu vrstu pošte poštari najviše raznose i je li postoji određena težina paketa za slanje?

Radnica u pošti: Poštar na motoru najviše raznosi poštu, manje i lakše pakete, dok poštar s autom raznosi veće i teže pakete. Najviše pošte su uglavnom manji paketi i pošta, a njih raznosi poštar s motorom

Antea: Na kojem području?

Radnica u pošti: Poštu se raznosi na području cijelih Hrvaca, Bitelića, Satrića, Maljkova i Potravlja. 

Antea: Puno hvala!