Djelatnost školske knjižnice izravno je uključena u nastavni proces i učenje i ostvaruje se u tri područja: 

• neposredna odgojno-obrazovna djelatnost,

 • stručna i knjižnična djelatnost,

 • kulturna i javna djelatnost.

Neposredna odgojnoobrazovna djelatnost školske knjižnice podrazumijeva rad s učenicima, suradnju s učiteljima i stručnim suradnicima te planiranje, pripremanje i programiranje odgojno-obrazovnog rada kao i stručno usavršavanje. Rad s učenicima, između ostalog, obuhvaća razvijanje navike posjećivanja knjižnice, razvijanja čitalačke sposobnosti učenika, ispitivanja zanimanja učenika za knjigu, upućivanja u način i metode rada na istraživačkim zadaćama kao i uvođenje učenika u temeljne načine pretraživanja i korištenje izvora znanja, sustavnoga poučavanja učenika za samostalno i permanentno učenje, poučavanja informacijskim vještinama pri upotrebi dostupnih znanja. Suradnja s učiteljima i stručnim suradnicima podrazumijeva konzultiranje pri nabavi knjižnične građe, suradnju pri pripremi nastavnih sati i kreativnih radionica. Planiranje, pripremanje i programiranje odgojno-obrazovnoga rada te stručno usavršavanje obuhvaća izradu godišnjeg plana i programa rada školske knjižnice i pisanje izvješća te mjesečno, tjedno i dnevno programiranje odgojno-obrazovnoga rada i pripremanje za odgojno-obrazovnu djelatnost i izvannastavne aktivnosti. Također, podrazumijeva praćenje literature iz područja pedagogije kao i dječje literature i literature za mladež, sudjelovanje na seminarima za školske knjižničare te suradnju s ostalim knjižnicama, knjižarima i nakladnicima.25 Iste autorice za stručnu knjižničnu djelatnost u školskoj knjižnici navode poslove poput organizacije i vođenja rada u knjižnici i čitaonici, nabave knjižne i neknjižne građe, inventarizacije, signiranje, klasifikacije, katalogizacije, predmetne obrade, otpisa i revizije, usmene i pisane prikaze pojedinih knjiga, časopisa i novina, izvješćivanje učenika, učitelja i stručnih suradnika o novim knjigama i sadržajima stručnih časopisa i razmjena informacijskih materijala. Nadalje, pod kulturnom i javnom djelatnošću školske knjižnice podrazumijeva se organizacija, priprema i provedba kulturnih sadržaja poput književnih susreta, natjecanja u znanju, predstavljanje knjige ili projekcije filma, pričanje priča, tematskih izložbi i obilježavanje važnih datuma kao i suradnja s kulturnim ustanovama koje organiziraju rad s djecom i mladeži u slobodno vrijeme.

 Temeljna zadaća školske knjižnice realizira se kroz odgojno-obrazovni rad koji je i osnovna djelatnost školske knjižnice i čini 60% ukupne djelatnosti i strukture rada te ju upravo to čini različitom od drugih knjižnica (ostalih 40% pripada stručno-knjižničnoj i kulturno-javnoj djelatnosti te stručnom usavršavanju).

Odgojno-obrazovna zadaća ostvaruje se na dva načina: • radom i komunikacijom između učenika i knjižničara te • suradnjom između učitelja, stručnih suradnika i knjižničara u svrhu pripreme nastavnih sadržaja kao i njihovoga permanentnog obrazovanja. Nadalje, temeljna je zadaća programa knjižnice kao medijskoga centra osigurati učeniku učenje na izvorima znanja i informacija. Ona se postiže na način da osigura intelektualni i fizički pristup materijalima u svim formatima i medijima. Također, navedena zadaća postiže se davanjem uputa kako unapređivati stručna znanja te poticanjem interesa za čitanje i korištenje informacija i ideja kao i suradnjom s nastavnicima u oblikovanju strategija učenja. Temeljne bi se odgojno-obrazovne zadaće mogle sažeti u nekoliko sljedećih riječi: istraživanje, individualnost, demokracija, nacionalnost, multikulturalnost, interdisciplinarnost, duhovnost. Odnosno, stvaranje uvjeta za učenje prilagođene svakome pojedincu uvažavajući njegove mogućnosti i potrebe te pri tome poticati želju za samostalnim istraživanjem. Odgojno-obrazovna zadaća je i razvijati kod svakoga učenika svijest o vrijednosti nacionalne kulture, jezika, umjetnosti i znanosti te na isti način i multikulturalnosti kako bi bili spremni za rad i djelovanje u suvremenom demokratskom društvu. Školska knjižnica ima značajnu ulogu u ostvarivanju interdisciplinarnoga pristupa nastavi kao i pozitivnoga duhovnoga ozračja škole. Kako bi se sve zadaće dosljedno provodile, potreban je stručan suradnik, tj. školski knjižničar. 

Kao zaključak o poslanju i obvezama školskoga knjižničara može se navesti mišljenje Vojne Tomin: „Stvoriti od učenika pravoga čitatelja jest san svakog knjižničara, ali je to također dugotrajan i mukotrpan proces. Knjižničar, koji voli svoj posao, uvijek će nastojati kod učenika postići ono oduševljenje i radost koju je sam osjetio dok je čitao književno djelo. To znači da je knjižničar svjetlonoša i pozitivni posrednik između učenika i knjige."