Plešivica i njena vina

Vinogradarstvo i vinarstvo ovoga kraja ima dugu i bogatu tradiciju. Lozu su ovdje uzgajali možda već Iliri i stari Rimljani. U podnoæju plešivičkih bregova grofovi Erdödy donose sortu rajnskog rizlinga, koji se i danas njeguje. Plešivica je prava riznica povijesti, tradicije, kulture, umjetnosti i ljepote. Ovo znamenito područje i čarobni krajolik proslavili su njegovi vojskovođe i banovi, pučki tribuni i narodni vođe, prosvetitelji i znanstvenici, slikari i pjesnici, glumci i sportaši. Male, lijepe kleti koje su i prepoznatljivi simbol ovoga kraja, institucije su u kojima su stoljećima nastala plešivička vina.

Vinogradarska podregija Plešivica smjestila se na istočnim, zapadnim i juænim obroncima Žumberačke gore. Zaštićena od hladnih strujanja sa sjevera predstavlja idealno područje za uzgoj vinove loze. Pet vinogorja (samoborsko, plešivičko-okićko, svetojansko-slavetičko, krašičko i ozaljsko-vivodinsko), skladno povezanih klimom i tlom čine je jednom od najslikovitijih i najljepših vinogradarskih podregija u Hrvatskoj.

Na sjeveru se Plešivica proteže do Slovenije i Zagorsko-međimurske podregije, a na jugu do podregije Pokuplje. Procjenjuje se da je na tom području pod vinogradima oko 3300 ha. Vinogradi se tu penju i do 400 m nadmorske visine, tvoreći posebice u Plešivičko-okićkom i Svetojansko-slavetičkom vinogorju amfiteatre nezaboravne ljepote. Većina vinogorja ima veoma povoljne položaje, okrenute jugu. U svetojansko-slavetičkom vinogorju posebice su vrijedni položaji: Bukovački bregi, Belva, Mladinski breg, Radenci, Šanji breg, Šipkov dol i Vraneščak, a u Plešivičko-okićkom vinogorju: Draga, Kapelščak, Mladina, Nežićev breg, Lekovec, Oštri vrh, Prhoček, Stošinec, Šipkovica, Topolovec i Vukovac. U samoborskom vinogorju najkvalitetniji grozdovi zriju na položajima: Berci, Dol, Giznik, Jelenščak, Palačnik i Podviščak. Krašičko vinogorje ponosi se položajima: Brda, Dubrave, Dugi vrh, Gračec i Kremenice, a ozaljsko-vivodinsko, s Labokom, Lovićem i položajem Pinterović.

Plešivičku podregiju odlikuje raznolikost geoloških supstrata i tla koja su se na njima razvila. Najčešće su to miocenski litavci, sarmatski pješčenjaci, dolomiti, lapori i diluvijalne naslage, na kojima su se razvila podzolirana tla, rendzine, te mineralno-karbonatna tla.

Pored dobrih položaja i tla, lozi na Plešivici pogoduje i kontinentalna klima s dobro balansiranim brojem sunčanih sati i količinom oborina.

Plešivica je i kolijevka naših pjenušaca

Raznoliki, stari sortiment vinove loze, te male parcele gustih redova i klasičnog uzgoja uz kolac, najbolje govore o dugoj tradiciji vinogradarstva na Plešivici. Plešivica je domovina nekih autohtonih sorti, od kojih su mnoge nestale. Tu uspijevaju stari, udomaćeni kultivari, kao što su kraljevina crvena, kavčina crna, ranfol bijeli, štajerska belina, lipovina bijela i šipelj bijeli, te portugizac, frankovka i veltilinec. Posljednjih godina, pojavom mladih i suvremenih vinogradara i vinara, starinski uzgojni oblik i stare sorte uzmiču pred modernim. Uvode se visokokvalitetni kultivari sađeni u širim redovima, uz žicu. Za Plešivičku podregiju preporučeni su kultivari: chardonnay bijeli, frankovka crna, graševina bijela, muškat otonel bijeli neuburger bijeli, pinot bijeli, pinot sivi, portugizac crni, rizling rajnski bijeli, rizvanac bijeli, sauvignon bijeli, silvanac zeleni, traminac crveni, traminac mirisavi, veltlinac crveni i veltlinac zeleni. Tradicionalno poznato plešivičko bijelo, vino za gemišt odnjegovano od mješavine sorti, zadnjih desetak godina zamjenjuju sve više elegantna, moderna vina, prepoznatljivih svojstava porijekla i sorte, koja osvajaju vrijedne nagrade na prestiænim vinskim sajmovima. Plešivica je i kolijevka naših pjenušaca. Sve više plešivičkih vinara svoja vina buteljira i zaštićuje im geografsko porijeklo. U svoje podrume uvode suvremenu opremu i strojeve. Proizvode vino prema suvremenim kriterijima kakvoće. Za razvoj vinogradarstva na ovom području od velikog je značaja djelovanje loznog rasadnika Jaska, a za vinarsku proizvodnju podrum u Mladini, Reki i Gornjem Desincu.

Rezultat svega toga je i otvaranje vinskih cesta Plešivice, koje sve više privlače profinjene vinske znalce i izletnike.

Napisala: Maja Kobol

Izvor: www.turistplus.hr