Embedded Files
ZALAZAK SUNCA
Učenici 8. razreda PŠ Karojba ( Marko Selar, Adrian Sloković i Drago Križan) i PŠ Motovun (Phaidra de Becker i Marko Serafin) tijekom ožujka 2021. fotografirali su zalaske Sunca kroz 10 dana, s iste pozicije i u isto vrijeme.
Fotografije koje su slikali povezali su u kratki video uradak na kojem se vidi promjena u položaju Sunca i boja neba tijekom zalaska.
ANKETA - NA KOJI NAČIN SE ZIMI GRIJEMO
Učenice 8. razreda PŠ Motovun ( Natali Bravar, Anamarija Labinjan i Lucija Labinjan) napravile su anketu u Google Forms-u vezanu za načine grijanja u kućanstvima na području Karojbe i Motovuna. Anketa je putem digitalnih alata poslijeđena učenicima viših razreda PŠ Karojba i PŠ Motovun te su je oni riješili online uz pomoć roditelja. Sakupljene su ukupno 42 riješene ankete.
TYNDALLOV EFEKT
TYNDALLOV EFEKT
Učenice 7. razreda PŠ Karojba ( Alisa Bertoša, Hana Šepić i Viktorija Škropeta) istražile su što je Tyndallov efekt i na koji način on utjeće na boju sunčeva zalaska. Tyndallov efekt su prikazale kroz jednostavne pokuse pomoću kojih su objasnile što je to, kako nastaje i kakvog utjecaja ima na sunčev zalazak.
Tyndallov efekt je pojava raspršivanja svjetlosti na česticama veličine od 40 do 900 nm koje čine koloidnu smjesu. Budući da se čestice prašine i ostale koloidne čestice nalaze u zraku, prilikom zalaska Sunca svjetlost se na njima raspršuje što kao rezultat ima predivne boje sunčevog zalaska. Mnoge čestice te veličine nastaju i izgaranjem drva i ugljena pa na taj način i mi pridonosimo, osim zagađenju zraka, i pojavi lijepih boja sunčevog zalaska.
Uostalom, pogledajte sami kratki film o Tyndallovom efektu.
POSJET POSTAJI ZA MJERENJE KVALITETE ZRAKA - VIŠNJAN
Učenici uključeni u projekt i učiteljica Jagoda Oplanić posjetili su 31. svibnja 2022., postaju za mjerenje kvalitete zraka u Višnjanu, koordinate 45.291383,13.750459.
Na postaji su nas dočekali djelatnici Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda Borna Božiković i Dominik Varga.
S njima smo razgledali postaju te nam je Božiković objasnio koji se sve parametri kvalitete zraka mjere na toj postaji i na koji način funkcioniraju ti uređaji.
Tako smo saznali da se na mjernoj postaji Višnjan mjeri koncentracija PM10 i PM 2,5 čestica,
koncentraciju ugljika koji se oslobodi gorenjem biomase,
koncentraciju ugljikovodika od C2 do C12 u što spada i benzen
te koncentraciju troposferskog ozona.
PREDAVANJE O ČESTIČNOM ZAGAĐENJU ZRAKA
Nakon što smo razgledali postaju krenuli smo u obližnju učionicu u prirodi gdje smo imali predavanje o čestičnom zagađenju zraka.
Saznali smo što su lebdeće čestice, razliku između PM10 i PM2,5 lebdećih čestica, kako one djeluju na zdravlje ljudi, koji su najveći izvori tih čestica, na koji način grijanje na drva utječe na koncentraciju lebdećih čestica u zraku, što je smog, kako nastaju kisele kiše, krvava kiša i krvavi snijeg, što je troposferski ozon i zašto je on štetan za zdravlje, na koji način možemo mi, kao pojedinci, pridonijeti smanjenju onečišćenja zraka lebdećim česticama i još mnogo drugih zanimljivih stvari. Na kraju su učenici postavili nekoliko pitanja našim predavačima.
PREDAVANJE O ČESTIČNOM ZAGAĐENJU ZRAKA
Osim što smo saznali mnogo korisnih stvari vezanih za onečišćenje zraka i ekologiju, zabavili smo se, vidjeli umjetnu lokvu, lopoče, vretenca, gazivode, punoglavce i male žabice.
Hvala našim predavačima na vremenu i entuzijazmu koji su pokazali kroz ovo naše druženje!
ANALIZA ANKETE „IZVORI ENERGIJE ZA GRIJANJE KUĆANSTVA“
Obuhvaćeno područje: Općina Karojba i Općina Motovun
Broj anketiranih kućanstava: 65
REZULTATI:
Najveći broj kućanstava ima od 4 do 5 članova.
Većina kućanstava imaju 2 ili 3 automobila.
Većina kućanstava na području Općine Karojba i Općine Motovun za grijanje koriste drvo (oko 80%).
Kućanstva na ovom području potroše od 10 do 20 m3 drva tijekom jedne sezone grijanja.
Najčešće korištena vrsta drva za ogrjev je hrast (oko 67%).
Pelete kao ekološki prihvatljiviju vrstu ogrijeva koristi samo oko 6% kućanstava (razlog koji navode je previsoka cijena peleta).
Oko 3% kućanstava za zagrijavanje vode koriste sunčeve kolektore i oko 3 posto ima vlastiti električnu energiju, odnosno ugrađene fotonaponske ćelije na krovovima.
Oko 94% kućanstava ne koristi nikakve obnovljive izvore energije.
ZAKLJUČAK:
Većina kućanstava na području Općine Karojba i Općine Motovun za ogrjev koristi drvo, te ima od dva do tri automobila. Budući da promet i grijanje na drva čini oko 55% izvora čestičnog zagađenja zraka zaključujemo da i mi dosta doprinosimo tom zagađenju.
Vrlo malo kućanstava, trenutno, se grije na pelete ili koristi obnovljive izvire energije.
Kada bi veći broj kućanstava prešao na obnovljive izvore energije smanjilo bi se onečišćenje zraka te doprinijelo boljoj i održivoj kvaliteti života.
Budući da je boja zalaska Sunca djelomično i posljedica krutih, lebdećih čestica u atmosferi zaključujemo da i mi svojim načinom života doprinosimo tome.
BOJA SUNČEVOG ZALASKA
Ovisi o udaljenosti koju sunčeve zrake trebaju proći kroz atmosferu do našeg oka i o raspršivanju određenih valnih duljina sunčeve svjetlosti na česticama prašine, vodene pare i nečistoća koje se nalaze u atmosferi.
Valne duljine ljubičaste, plave i zelene svjetlosti više se rasipaju pa nam zbog toga zalazak sunca izgleda crveno ili narančasto.
Rayleighovo raspršenje – javlja se ako je veličina čestica u atmosferi manja od valne duljine elektromagnetskih valova, uzrokuje plavu boju neba tijekom dana i crvenu boju tijekom zalaska Sunca.
Tyndallov efekt – raspršenje svjetlosti na vrlo sitnim lebdećim česticama disperzivnog sustava kakvi su npr. koloidi (čestice veličine 1 do 200 nm)
Tyndallov efekt – demonstarcijski pokus
LEBDEĆE ČESTICE
Što uzrokuje boju sunčevog zalaska?
Utječemo li mi, kao pojedinci, posredno, na boju sunčevog zalaska?
Utječe li način grijanja kućanstava na koncentraciju lebdećih čestica u atmosferi?
S obzirom na veličinu aerodinamičkog promjera, dijele se u tri skupine: PM10, PM2.5, PM0.1
Najštetnije lebdeće čestice su PM 2.5 i PM 10
Izvori lebdećih čestica mogu biti prirodni (npr. šumski požari, erupcije vulkana, pelud) i umjetni (npr. procesi sagorijevanja krutih i fosilnih goriva (drvo, ugljen itd.), građevinski radovi, cestovni promet, industrija, proizvodni procesi).
U okolišu se mogu pronaći u različitim oblicima, npr. u obliku dima, prašine, pepela, čađe ili čestica minerala (soli).
U sastavu lebdećih čestica se nalaze brojni kemijski spojevi: organski spojevi, sulfati, nitrati, soli, metali i čestice vode.
Mogu dulje vrijeme ostati prisutne u zraku (nekoliko sati, tjedana čak i mjeseci).
Čestice mogu uzrokovati iritaciju nosa i grla, oštećenja pluća,povećani krvni tlak, bronhitis, astmu
Odgovorne su za smrt najmanje 3 milijuna ljudi u svijetu godišnje
Page updated
Google Sites
Report abuse