Eko kutak
Učenici 4. r. PŠ Karojba u svojim vlogovima ukazali su na divlja odlagališta otpada i pokazali pravilne načine razvrstavanja otpada te su se kroz procesnu dramu uživljavali u problematiku očuvanja okoliša.
Naslov scenarija poučavanja: "Ekološka avantura“, procesna drama kroz ekološku priču
Predmet: Interdisciplinarni pristup (Može obuhvatiti elemente Hrvatskog jezika, Prirode i društva, Likovne kulture)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI:
Razvijanje svijesti o važnosti očuvanja okoliša kroz aktivno sudjelovanje
Poticanje empatije prema prirodi i životinjama
Razvoj kritičkog razmišljanja o ekološkim pitanjima kroz kreativnu dramu
Međupredmetna tema: Održivi razvoj i zaštita okoliša
ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA:
Razvijanje ekološke osviještenosti kroz likovnu i verbalnu ekspresiju
Poticanje suradničkog rada u rješavanju ekoloških problema
Razred: 4. razred osnovne škole
Aktivnost: "Zeleni put“
Uvod (15 minuta):
Gledanje kratkog vloga ekološke tematike kojeg su snimili sami učenici kao osnovne teme i pokretača aktivnosti.
Razgovor o ekologiji i važnosti očuvanja okoliša kroz interaktivnu raspravu.
Uvod u koncept procesne drame i objašnjenje kako će se koristiti za istraživanje ekoloških tema.
Istraživanje likova (20 minuta):
Podjela učenika u male grupe i dodjela svakoj skupini jednog lik iz knjige (npr. drvo, životinju, čovjeka).
Učenici će istražiti uloge koje su im dodijeljene - razmišljajući o tome kako ti likovi komuniciraju s okolišem, osjećaju se i koje su im potrebe.
Stvaranje ekoloških scena (30 minuta):
Svaka skupina će stvoriti scenu koja prikazuje ekološki problem ili sukob povezan sa svojim likom.
Potaknut će se kreativnost i osmišljavanje rješenja za ekološke probleme u sceni.
Izvođenje dramskih etida (20 minuta):
Svaka skupina će izvesti svoju scenu pred ostatkom razreda.
Nakon izvedbe, slijedi rasprava o poruci scene, prepoznatim ekološkim problemima i mogućim rješenjima.
Refleksija (15 minuta):
Zaključna rasprava o naučenim lekcijama i emocijama koje su proizašle iz procesne drame.
Učenici će dijeliti svoja razmišljanja o važnosti očuvanja okoliša i razumijevanja ekoloških problema.
Ove aktivnosti su samo smjernice; prilagodite ih prema potrebama učenika i školskom okruženju. Uključite interaktivnost, otvoreni dijalog i potaknite kreativno razmišljanje kako biste postigli najbolje rezultate u procesu učenja kroz procesnu dramu.
Roberta Rudela, travanj 2022.
EKOLOŠKA PRIČA
Kako je jedan od ciljeva našeg projekta i podizanje ekološke osviještenosti učenika odlučili smo tome pristupiti tako što smo s učenicima stvarali priče ekološke tematike. Metode rada u 2. i 4. razredu bile su različite. 4. r. je pisao autorske priče pa su zajednički odabrali jednu priču koju su ilustrirali i prilagodili kaišibaj pripovijedanju, dok je 2. razred zajednički stvarao tekst pa su individualno prepričavali priču i odabrali su predstavnika za sudjelovanje na online festivalu pričanja priča.
Priča o pticama
Učenik Martin Erik iz 2. r. PŠ Karojba
pripovijeda Priču o pticama.
Eko priča
Učenici Anđelika Pilat i Josip Mališa pričaju Eko priču kamišibaj tehnikom.
PRIRODA NAM ZNAČI
Učenici 3. i 4. razreda PŠ Sveti Petar u Šumi sudjelovali su u radionici pod nazivom "Ekologija". Plesali su, dijelili međusobna iskustva, razgovarali o važnosti očuvanja prirode i što za njih znači riječ "ekologija". Raspravljali su o ljudskim ponašanjima koja štete prirodi.
Kao rezultat aktivnosti nastala su dva zanimljiva i kreativna plakata koja sadrže razmišljanja učenika i poruke koje bi učenici poslali Prirodi.
Neka od razmišljanja učenika:
"Mislim da će u budućnosti okoliš biti čišći i ljepši",
"Priroda za mene predstavlja sreću. Jako volim prirodu i obećajem da neću bacati smeće",
"Čuvaj prirodne ljepote",
"Prirodo budi sretna",
"Kada sam u prirodi osjećam se uzbuđeno"...
DAN PLANETA ZEMLJA
Učenici 2. r. PŠ Karojba čitali su tekst ekološke tematike. Pokušali su osvijestiti ulogu čovjeka u ekološkim procesima.
Zatim su u ulozi planeta Zemlje pisali poruke ljudima i prikazali ih na plakatima.
EKO U SVIJETU MEDIJA
Debata: Svakom građaninu treba osigurati pristup internetu.
Internet je postao dominantan dio života ljudi. Koristimo ga za posao, zabavu, ostvarivanje kontakata i razne druge stvari pa je postao nezamjenjiv alat za mnoge od nas. Postao je dio naše svakodnevnice i svi rado koristimo njegovu dobrobit, od traženja informacija, pregledavanja društvenih mreža do gledanja raznih sadržaja. Svatko od nas može iznijeti svoje mišljenje ili stav koristeći Internet, što nam omogućava slobodu izražavanja. Ipak moramo biti svjesni negativnih čimbenika interneta. Primjerice, ako osoba većinu svog vremena provodi na internetu stalno provjeravajući društvene mreže i online sadržaje i, umjesto izlaska vani, odabire ostanak kod kuće živeći život putem socijalnih mreža, razvija ovisnost o internetu. Druge opasnosti su cyberbullying, krađa identiteta, zlonamjerni programi, tzv. virusi, online klađenje i drugi. Povećana važnost interneta potaknula je raspravu o pravu svakog pojedinca na pristup internetu. Učenici su sudjelovanjem u debati argumentirali pozitivne i negativne učinke interneta te su učili pravila kvalitetne komunikacije.
Debata: Društveni mediji povećavaju ekološku osviještenost ljudi.
Učenici 8.a razreda su proveli debatu tijekom koje su razmišljali o utjecaju medija na svakodnevni život ljudi. Argumentirali su koliko su vijesti ekološke tematike prisutne u medijima te u kojoj mjeri mladi i odrasli obraćaju pažnju na takve oblike novinskih članaka. Zaključak koji su donijeli suci, na temelju iznesenih prijedloga timova, je taj da u medijima jesu zastupljene vijesti ekološke tematike te u tom smislu mediji utječu na ekološku osviještenost ljudi, međutim dodaju kako ljudi ignoriraju takve sadržaje jer im nisu dovoljno zanimljivi i zabavni. Mladi koriste društvene mreže kako bi ispunili svoje slobodno vrijeme i zabavili se, a čitanje o ekološkoj problematici i nije toliko zabavno.
Debata: Pitku vodu treba početi skupo naplaćivati pa će se više cijeniti njezina vrijednost.
Učenici su sudjelovali u provedbi debate vezane uz nedostupnost pitke vode u pojedinim zemljama te načinima rješavanja krize pitke vode. Voda je najvažnija osnovna ljudska potreba. Ljudi mogu izdržati tjednima bez hrane, ali samo danima bez vode. Preko 884 milijuna ljudi na Zemlji nema pristup sigurnoj pitkoj vodi, a 3,5 milijuna ljudi svake godine umre od bolesti zbog njezinog onečišćenja. Učenici su podijeljeni u dvije skupine: skupina ZA poskupljenje konzumacije vode i skupina PROTIV istoga. Troje učenika bili su suci, koji su donijeli konačnu odluku. Jedan je učenik pratio vrijeme kako bi se sve faze debate pravilno provele te je drugi učenik bio promatrač, koji je bilježio ponašanje timova i korištenje argumenata. Suci su presudili u korist tima ZA poskupljenje vode.
Igranje uloga - eko turisti
Učenici su u sklopu radionice Eko turist imali zadatak glumiti situaciju putovanja na Zemlju.
Neki su to vrlo kreativno napravili uz pregršt ideja.
CRITICAL IN GREEN
U prvom dijelu projekta bavili smo se lažnim vijestima i razvijanju kritičkog mišljenja. Naučili smo što znači kritičko razmišljati i što su to lažne vijesti. Kroz niz aktivnosti radilo se na razvijanju kritičkog mišljenja i na važnosti uočavanja lažnih vijesti i njihovih posljedica. Učenici su čitali razne novinske članke i dolazili do zaključka kako možemo provjeriti informacije u njima, što nam u njima budi sumnju u njihovu istinitost. Proučavali su i pojedine fotografije i prosuđivali jesu li lažne ili nisu. Na kraju smo zaključili koja je štetnost lažnih vijesti i zašto mi zaslužujemo dobiti točne informacije. Proučavali smo i neke aktualne fotografije i vijesti iz pandemijskog perioda poput navodnih delfina u Veneciji. Sve aktivnosti provedene su na temu ekologije – lažnih/pravih životinja i biljaka, novinskih članaka vezanim za okoliš.
U drugom dijelu projekta dalje smo radili na razvijanju kritičkog mišljenja ovog puta kroz priče i izume. Učenici su čitali poznate im priče, ali ipak s nekim promjenama te raspravljali na koje sve načine bi ta priča mogla se nastaviti. Vježbali su slušanje drugih, iznošenje argumenata.
Potom su izmiješanu nepoznatu im priču (u stihovima) pokušavali sastaviti.
U zadnjem dijelu učenici su dobili nekoliko neobičnih izuma. Razgovarali su o njihovoj svrsi, upotrebljivosti, ekološkoj opravdanosti. Potom su u grupama iznosili svoje stavove i predlagali neke svoje izume, imajuću u vidu ekološki utjecaj.
UTJECAJ TEMPERATURE NA ŽIVI SVIJET
Prvi izlazak u prirodu ( 18. ožujka 2021.)
Učenici 2. razreda su prvi izlazak u prirodu realizirali u Čižama, lokaciji 6 km udaljenoj od škole.
U Čižama istoimeni potok završava svoj nadzemni tok u malom ponoru.
Učenici su pratili tok potoka od ponora pa nekoliko stotina metara uzvodno. U jednom dijelu trebali su preskočiti potok kako bi mogli nastaviti put. Korito potoka je bilo puno vode te su učenici u njoj primijetili žabokrečine prepune jajašaca punoglavaca. Iznad ponora nalazi se mala špilja uskog ulaza ali je dovoljno duga da su učenici morali u njoj upotrijebiti lampe.
Izvršavali su zadatke promatranja, mjerenja, bilježenja rezultata mjerenja i to na tri mjesta: osunčana livada, livada uz potok i špilja. Pomoću termometra izmjerili su temperaturu zraka i tla. Bilježili su vrste mladih biljaka, životinja, vrste grmlja te su izbrojali broj jedinki na kvadratnom metru.
Na kraju aktivnosti učenici su naveli što im je bilo najzanimljivije:
hodati po „planini“
piti vodu iz potoka
vidjeti srušeni mlin
kamenje koje svjetluca u špilji
Drugi izlazak u prirodu ( 12. studenog 2021.)
Učenici 3. razreda realizirali su sljedeći korak projekta na lokaciji Sopajac. Sopajac je najveća vrtača u Istri. Nalazi se oko 7 km od Karojbe.
Učenici su mjerili temperaturu tla i zraka. Uočavali su biljne i životinjske vrste koje žive na toj lokaciji.
Korištenjem aplikacije Plant@net identificirali su pojedine biljke te su brojali jedinke na kvadratnom metru.
Od životinja vidjeli su: mrave, pauka, smrdeljiku, gusjenicu, ptice, guštera i jelene.
Od biljka imenovali su: veprinu, crveni i kiseli ruj, origano, mahovinu, hrast, bor, betoniku, borovicu, gljivu gnojištarku, paprat i maslačak.
Zaključili su da je u hladnom dijelu godine u prirodi vidljiv manji broj životinja. Na listopadnom drveću primijetili su da odbacuje lišće, dok su jednogodišnje biljke već suhe i uvenule.
Na kraju aktivnosti izrazili su što im je bilo najzanimljivije:
vožnja biciklom po prirodi
doživljaj jeke u Sopajcu
vidjeti jelene
LJEPOTA SUNČEVA ZALASKA
Učenici 8. razreda PŠ Karojba ( Marko Selar, Adrian Sloković i Drago Križan) i PŠ Motovun (Phaidra de Becker i Marko Serafin) tijekom ožujka 2021. fotografirali su zalaske Sunca kroz 10 dana, s iste pozicije i u isto vrijeme. Fotografije koje su slikali povezali su u kratki video uradak na kojem se vidi promjena u položaju Sunca i boja neba tijekom zalaska.
Tyndallov efekt
Učenice 7. razreda PŠ Karojba ( Alisa Bertoša, Hana Šepić i Viktorija Škropeta) istražile su što je Tyndallov efekt i na koji način on utjeće na boju sunčeva zalaska. Tyndallov efekt su prikazale kroz jednostavne pokuse pomoću kojih su objasnile što je to, kako nastaje i kakvog utjecaja ima na sunčev zalazak.
Tyndallov efekt je pojava raspršivanja svjetlosti na česticama veličine od 40 do 900 nm koje čine koloidnu smjesu. Budući da se čestice prašine i ostale koloidne čestice nalaze u zraku, prilikom zalaska Sunca svjetlost se na njima raspršuje što kao rezultat ima predivne boje sunčevog zalaska. Mnoge čestice te veličine nastaju i izgaranjem drva i ugljena pa na taj način i mi pridonosimo, osim zagađenju zraka, i pojavi lijepih boja sunčevog zalaska.
Uostalom, pogledajte sami kratki film o Tyndallovom efektu.
Posjet postaji za mjerenje kvalitete zraka – Višnjan
Učenici uključeni u projekt i učiteljica Jagoda Oplanić posjetili su 31. svibnja 2022., postaju za mjerenje kvalitete zraka u Višnjanu, koordinate 45.291383,13.750459.
Na postaji su nas dočekali djelatnici Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda Borna Božiković i Dominik Varga.
S njima smo razgledali postaju te nam je Božiković objasnio koji se sve parametri kvalitete zraka mjere na toj postaji i na koji način funkcioniraju ti uređaji.
Tako smo saznali da se na mjernoj postaji Višnjan mjeri koncentracija PM10 i PM 2,5 čestica, koncentraciju ugljika koji se oslobodi gorenjem biomase, koncentraciju ugljikovodika od C2 do C12 u što spada i benzen te koncentraciju troposferskog ozona.
Predavanje o čestičnom zagađenju zraka
Nakon što smo razgledali postaju krenuli smo u obližnju učionicu u prirodi gdje smo imali predavanje o čestičnom zagađenju zraka.
Saznali smo što su lebdeće čestice, razliku između PM10 i PM2,5 lebdećih čestica, kako one djeluju na zdravlje ljudi, koji su najveći izvori tih čestica, na koji način grijanje na drva utječe na koncentraciju lebdećih čestica u zraku, što je smog, kako nastaju kisele kiše, krvava kiša i krvavi snijeg, što je troposferski ozon i zašto je on štetan za zdravlje, na koji način možemo mi, kao pojedinci, pridonijeti smanjenju onečišćenja zraka lebdećim česticama i još mnogo drugih zanimljivih stvari. Na kraju su učenici postavili nekoliko pitanja našim predavačima.
Osim što smo saznali mnogo korisnih stvari vezanih za onečišćenje zraka i ekologiju, zabavili smo se, vidjeli umjetnu lokvu, lopoče, vretenca, gazivode, punoglavce i male žabice.
Hvala našim predavačima na vremenu i entuzijazmu koji su pokazali kroz ovo naše druženje!
ANALIZA ANKETE „IZVORI ENERGIJE ZA GRIJANJE KUĆANSTVA“
Obuhvaćeno područje: Općina Karojba i Općina Motovun
Broj anketiranih kućanstava: 65
REZULTATI:
Najveći broj kućanstava ima od 4 do 5 članova.
Većina kućanstava imaju 2 ili 3 automobila.
Većina kućanstava na području Općine Karojba i Općine Motovun za grijanje koriste drvo (oko 80%).
Kućanstva na ovom području potroše od 10 do 20 m3 drva tijekom jedne sezone grijanja.
Najčešće korištena vrsta drva za ogrjev je hrast (oko 67%).
Pelete kao ekološki prihvatljiviju vrstu ogrijeva koristi samo oko 6% kućanstava (razlog koji navode je previsoka cijena peleta).
Oko 3% kućanstava za zagrijavanje vode koriste sunčeve kolektore i oko 3 posto ima vlastiti električnu energiju, odnosno ugrađene fotonaponske ćelije na krovovima.
Oko 94% kućanstava ne koristi nikakve obnovljive izvore energije.
ZAKLJUČAK:
Većina kućanstava na području Općine Karojba i Općine Motovun za ogrjev koristi drvo, te ima od dva do tri automobila. Budući da promet i grijanje na drva čini oko 55% izvora čestičnog zagađenja zraka zaključujemo da i mi dosta doprinosimo tom zagađenju.
Vrlo malo kućanstava, trenutno, se grije na pelete ili koristi obnovljive izvire energije.
Kada bi veći broj kućanstava prešao na obnovljive izvore energije smanjilo bi se onečišćenje zraka te doprinijelo boljoj i održivoj kvaliteti života.
Budući da je boja zalaska Sunca djelomično i posljedica krutih, lebdećih čestica u atmosferi zaključujemo da i mi svojim načinom života doprinosimo tome.
BOJA SUNČEVOG ZALASKA
Ovisi o udaljenosti koju sunčeve zrake trebaju proći kroz atmosferu do našeg oka i o raspršivanju određenih valnih duljina sunčeve svjetlosti na česticama prašine, vodene pare i nečistoća koje se nalaze u atmosferi.
Valne duljine ljubičaste, plave i zelene svjetlosti više se rasipaju pa nam zbog toga zalazak sunca izgleda crveno ili narančasto.
Rayleighovo raspršenje – javlja se ako je veličina čestica u atmosferi manja od valne duljine elektromagnetskih valova, uzrokuje plavu boju neba tijekom dana i crvenu boju tijekom zalaska Sunca.
Tyndallov efekt – raspršenje svjetlosti na vrlo sitnim lebdećim česticama disperzivnog sustava kakvi su npr. koloidi (čestice veličine 1 do 200 nm)
Tyndallov efekt – demonstarcijski pokus
LEBDEĆE ČESTICE
Što uzrokuje boju sunčevog zalaska?
Utječemo li mi, kao pojedinci, posredno, na boju sunčevog zalaska?
Utječe li način grijanja kućanstava na koncentraciju lebdećih čestica u atmosferi?
S obzirom na veličinu aerodinamičkog promjera, dijele se u tri skupine: PM10, PM2.5, PM0.1
Najštetnije lebdeće čestice su PM 2.5 i PM 10
Izvori lebdećih čestica mogu biti prirodni (npr. šumski požari, erupcije vulkana, pelud) i umjetni (npr. procesi sagorijevanja krutih i fosilnih goriva (drvo, ugljen itd.), građevinski radovi, cestovni promet, industrija, proizvodni procesi).
U okolišu se mogu pronaći u različitim oblicima, npr. u obliku dima, prašine, pepela, čađe ili čestica minerala (soli).
U sastavu lebdećih čestica se nalaze brojni kemijski spojevi: organski spojevi, sulfati, nitrati, soli, metali i čestice vode.
Mogu dulje vrijeme ostati prisutne u zraku (nekoliko sati, tjedana čak i mjeseci).
Čestice mogu uzrokovati iritaciju nosa i grla, oštećenja pluća,povećani krvni tlak, bronhitis, astmu
Odgovorne su za smrt najmanje 3 milijuna ljudi u svijetu godišnje
MOJ OSOBNI EKOLOŠKI OTISAK
Uvod u projekt - predavanja
Učitelji Eduard Videka i Veljko Ferenčak su u ponedjeljak 10. svibnja 2021. godine održali predavanja Klimatske promjene i ugljični otisak te Ekološki otisak u svijetu. Predavanja namijenjena učenicima su održana online preko Google Meeta.
Učenicima se time željela podići svijest o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama te ih educirati o ekološkom otisku, a samim time i motivirati ih na sudjelovanje u projektu te promišljanje o utjecaju njihovog ponašanja na okoliš.
Kako znanstvenici istražuju prirodu?
Učenici iz područnih škola Tinjan i Sv. Petar u šumi zajedno s učiteljicom Mirelom Nižetić upoznali su pojedinačne etape znanstvenog istraživačkog rada te su sami postavili znanstveno istraživačko pitanje.
Nakon postavljanja istraživačkog pitanja učenici su podijeljeni u grupe. Svaka grupa je dobila zadatak osmisliti provedbu pojedine etape. Nakon zajedničkog rada u grupama, pojedinačne grupe su prezentirala svoje radove ostalim učenicima.
Na kraju je izveden zajednički zaključak o važnosti pravilnog postavljanja istraživačkog pitanja kao i samom izvođenju pojedinih etapa kako bi sama provedba i dobiveni rezultati u istraživačkom radu bili što kvalitetnije odrađeni.
Digitalni alat - Kahoot
Učenici 7. razreda PŠ Sveti Petar u Šumi uz pomoć učitelja Eduarda Videke učili su izradu kvizova u programu Kahoot. Kahoot! je interaktivni digitalni alat. Najčešće se koristi za izradu kvizova i upitnika u svrhu učenja igrom u stvarnom vremenu.
Učenici su napravili kvizove o ekologiji, onečišćenju i europskim zemljama.
Anketa - Ekološki otisak
Učenici 5. - 8. razreda MŠ Pazin, PŠ Karojba, PŠ Lupoglav, PŠ Sveti Petar u Šumi i PŠ Tinjan su ispunjavanjem ankete (autor: Darija Žaper) tijekom ožujka 2022. godine saznali koliki je njihov ekološki otisak.
Anketa - Ekološki otisak - statistička obrada podataka
Učenici 7. razreda PŠ Sveti Petar u Šumi su prikupili podatke o ekološkom učinku te su ih tijekom travnja 2022. godine uz pomoć učiteljice Marijane Kosturik prikazali tablično, stupčastim i kružnim dijagramom.
Naučili su koristiti program Excel, izraditi i uređivati tablice, koristiti formule te izraditi i urediti grafikone.
Statistička obrada podataka - izrada plakata
Učenici 7. razreda PŠ Sveti Petar u Šumi su svibnja 2022. godine uz pomoć učiteljice Marijane Kosturik izradili plakate sa stupčastim i kružnim dijagramima kako bi lakše usporedili i analizirali rezultate ankete.
Akcija za zaštitu okoliša
Učenici su analiziranjem rezultata anketa uočili da se vrlo mali broj anketiranih učenika uključuje u akcije za zaštitu okoliša i odlučili to promijeniti. Tijekom lipnja 2022. godine učitelj Veljko Ferenčak, učiteljica Marijana Kosturik i učenici su organizirali akcije čišćenja okoliša u kojima su sudjelovali učenici 7. razreda PŠ Sveti Petar u Šumi i PŠ Tinjan te učenici od
5. - 8. razreda PŠ Karojba.
Više o akciji se može pronaći na portalima istarski.hr (Supetarci i Tinjanci očistili Dragu: 'Na kraju smo bili umorni i zadovoljni') i regionalexpress (Radna akcija čišćenja područnih škola Sv. Petar u Šumi i Tinjan).
Radionice izrade spremnika za odvajanje otpada
Učenici PŠ Sveti Petar u Šumi i PŠ Tinjan su sudjelovali u radionicama izrade spremnika za odvajanje otpada. Radionice su provele učiteljice Mirela Nižetić i Marijana Kosturik.
Prema rezultatima ankete većina učenika uvijek ili vrlo često razvrstava otpad. Ipak, u nekim školama nedostaju spremnici za odvajanje otpada pa su ih učenici izradili. Izradili su koševe za odvajanje papira i plastike od kartonskih kutija.
Radionice izrade svijeća od iskorištenog biljnog ulja
Učenici PŠ Tinjan sudjelovali su u radionicama izrade svijeća od iskorištenog biljnog ulja. Radionice je provela učiteljica Mirela Nižetić.
Ovim postupkom izrade svijeća sprječavamo onečišćenje vode i ekosustava jer jedna litra biljnog ulja može onečistiti jedan milijun litara vode. Pripremili smo brošuru s uputama za izradu svijeća za sve koji žele ispuniti svoj dom ugodnim mirisima.
Radionice izrade podmetača za čaše od starih čarapa
Učenici PŠ Sveti Petar u Šumi sudjelovali su u radionicama izrade podmetača za čaše od starih čarapa. Radionice su proveli učitelji Marijana Kosturik, Eduard Videka i Jasna Matas Sinožić.
Razmišljali smo kako možemo ponovo iskoristiti staru odjeću. Možemo ju donirati, ali ju možemo i pretvoriti u nešto novo. Od starih čarapa smo izradili podmetače za čaše. Za sve koji žele na svojem stolu imati takve podmetače, pripremili smo brošuru s uputama.
VIDEO PRIKAZ PROVEDBE
I
REZULTATA PROJEKTA
Rezultati istraživanja o ekološkom otisku
Učitelj Eduard Videka je, tijekom rujna i lipnja 2022. godine, s učenicima analizirao podatke o kućanstvima učenika koje su prikupljali od rujna 2021. godine do ožujka 2022. godine. Rezultate su prikazali na brošuri koju su izradili u alatu Canva.
Ugljični otisak
Ugljični otisak mjera je ukupne emisije stakleničkih plinova koju izravno ili neizravno uzrokuje neka osoba, proizvod, tvrtka ili događaj.
Prosječni ugljični otisak RH po stanovniku iznosi 4,48 tona CO2 godišnje.
Europski prosjek je 6.1 tona.
Svoj otisak možemo smanjiti: recikliranjem, uštedom energije, korištenjem bicikla ili javnog prijevoza, ekološkom poljoprivredom, ...
Razmišljali smo kako možemo ponovo iskoristiti staru odjeću. Možemo ju donirati, ali ju možemo i pretvoriti u nešto novo. Od starih čarapa smo izradili podmetače za čaše. Za sve koji žele na svojem stolu imati takve podmetače, pripremili smo brošuru s uputama.
Rezultati istraživanja
U našem istraživanju koje smo provodili od rujna 2021. do ožujka 2022. došli smo do rezultata da je prosječni ugljični otisak u Svetom Petru u Šumi bio 3,89 tona, a u Tinjanu 2,99 tona po stanovniku.
U promatranom uzorku najveći dio oslobođenog CO2 nastao je gorenjem drva za ogrjev.