Job shadowing - praćenje nastave, Osnovna škola Killo
Vrijeme i mjesto održavanja:
Espoo u blizini Helsinkija (Finska), listopad 2022. godine
1. Prvi dan job shadowinga u Osnovnoj školi Killo, Espoo u blizini Helsinkija susrela sam se sa svojom mentoricom, učiteljicom razredne nastave Miiom Kaasinen. Razgovarale smo o njenom poslu, zanimanju i školovanju. Ona trenutno završava svoj doktorat i već godinu dana izuzeta je iz nastave zbog rada na projektu koji se tiče poboljšanja mentalnog zdravlja učitelja u svojoj školi. Razgovarale smo o edukaciji učitelja razredne nastave u Finskoj koja uključuje stručno obrazovanje koje se temelji na teorijskim i praktičnim znanjima potrebnim za rad s djecom te dobi. Učitelji prolaze kroz višegodišnji obrazovni program koji uključuje teoretsko obrazovanje na sveučilištima ili pedagoškim fakultetima, kao i praktično usavršavanje u osnovnim školama. Osim završenog formalnog obrazovanja redovito se usavršavaju kroz različite profesionalne razvojne programe kako bi održali svoja znanja i vještine aktualnima.
Formalno obrazovanje učitelja razredne nastave u Finskoj traje najmanje četiri godine i uključuje predmete poput pedagogije, povijesti obrazovanja, metodike nastave i razvoja djece, kao i prakse u školama. Ukupno vrijeme potrebno za stjecanje potrebnih znanja i vještina za rad u finskim školama varira, ali se obično traje četiri do šest godina uključujući formalno obrazovanje i stručnu praksu.
Nakon upoznavanja i susreta s kolegama učiteljima dogovorili smo plan hospitacija na nastavi, upoznala sam ih s projektom OUR ECO EDU TEAM te sam provela istraživanje o inovativnim metodama rada u nastavi za potrebe pisanja istraživanja u sklopu spomenutog projekta.
Nakon toga uslijedio je obilazak Helsinkija.
2. dan
Kilo osnovna škola u mjestu Espoo, u blizini Helsinkija u kojoj sam bila na job shadowingu zapravo je u fazi gradnje nakon što je odlučeno da će se stara škola morati srušiti zbog tehničkih nedostataka, problema sa ventilacijom i vlagom. Trenutno su učenici smješteni na tri razlličite lokacije u drugim osnovnim školama, što čini posao ravnatelja škole vrlo izazovnim. Planirani završetak gradnja je 2023.
Ovo je jedna od škola koje su primile dio učenika i nastavnika Kilo škole: Perkkaan škola. Ravnatelj, gospodin Tero Turunen, proveo me je po školi i upoznao me je s finskim školskim sustavom.
Finski obrazovni sustav je poznat po visokoj kvaliteti i uspješnosti, te je u mnogim aspektima smatran modelom za druge zemlje. Obvezno predškolsko i osnovno obrazovanje uključuje učenje jezika, matematike, prirodnih znanosti, povijesti i društvenih i kreativnih vještina, dok se izborno srednjoškolsko i visoko obrazovanje temelji na interesima i potrebama pojedinih učenika. Finska visoko cijeni obrazovanje kao temelj za osobni i društveni napredak. Učitelji u finskim školama su stručni i posvećeni, a nastava se temelji na individualnim potrebama učenika.
Veliki hol na ulazu škole koji se koristi kao blagovaonica, s desne strane se vidi kuhinja.
Jedna od nekoliko knjižnica u školi smještena je u holu. Hodnici su prostrani i višenamjenski.
Dvorišta su opremljena raznim spravama, podijeljena u manja igrališta i koriste ih svakodnevno po svakakvom vremenu. Ne smeta ako pada kiša ili sniježi. Učenici imaju nastavu u bloku po dva sata (90 min) nakon čega je odmor od pola sata kojeg učenici u najvećem broju provode vani u raznim sportskim aktivnostima.
Prostrana dvorana za TZK koja se koristi i kao mjesto održavanja školskih priredbi i drugih događanja.
Učionice su bogato opremljene i specijalizirane. Npr. Učionica glazbene kulture.
Ostale učionice su prilagođene dobi. Nema krede, zelenih ni bijelih ploča ni projektora. Sve su ploče interaktivni ekrani s obaveznom dokument kamerom na svakoj katedri.
Zbornica je velika, ima različite sekcije, npr. prostora za rad na računalu, posebne kapsule za privatne telefonske i video razgovore, kuhinju i mjesta za interakciju, dogovore i planiranja.
Razgovarala sam s edukacijskom rehabilitatoricom koja s djecom radi individualno, ali je vrlo često na nastavi gdje radi i kao asistent učitelju i pomaže učenicima s teškoćama kao i ostalim učenicima. U školi učitelji često dio satova odrađuju kao asistenti drugim učiteljima na nastavi tako da je uobičajeno da je više učitelja u razredu. Razredna nastava traje od 1. do 6. razreda. Osim razrednika nastavu još izvode učitelji Engleskog jezika, Vjeronauka, i učitelji kreativnih aktivnosti (šivanje, kuhanje, rad s drvom i metalom).
3. dan
U Finskoj se u osnovnoj školi veliki naglasak stavlja na kreativne radionice koje omogućuju učenicima da istražuju svoje interese i talente. Jedna od popularnih radionica u osnovnim školama u Finskoj je obrada drva, gdje učenici mogu raditi na različitim projektima koristeći različite alate i tehnike obrade drva. Osim toga, takve radionice mogu uključivati i rad sa metalom, šivanje i kuhanje, što učenicima omogućuje da se upoznaju sa različitim tehnikama i proizvodnim procesima. Cilj ovih radionica je da se učenicima pruži prilika da razviju svoje sposobnosti i interese, kao i da nauče nešto novo i korisno.
Učenici 6. razreda (razredna nastava je do 6. razreda) izrađuju stolce.
Učenici šivaju razne uporabne predmete. Ovdje je radionica izrade pernica.
Uče šivati, kukičati, peglati, kuhati…
A sve to u izvrsno opremljenim kabinetima koje vode stručni i posvećeni učitelji.
4. dan
Prisustvovala sam nastavi Švedskog jezika. Espo i Helsinki su gradovi u Finskoj koji pripadaju dvojezičnom području, gdje se govori i švedski jezik. Ovaj dio Finske je povijesno vezan za Švedsku, koja je bila glavna sila na sjeveru Europe tijekom mnogih stoljeća. U 18. stoljeću, Finska je postala dio Rusije, ali krajem 19. i početkom 20. stoljeća, mnogi Finci su počeli tražiti veću autonomiju i neovisnost od Rusije te je 1917. godine Finska je proglasila svoju neovisnost i postala samostalna država.
5. dan je bila subota, u nedostatku nastavnih aktivnosti Miia me je upoznala sa svojim projektom na kojem radi. Projekt koji se bavi istraživanjem i razvojem radnog zadovoljstva nastavnika u Kilo školi u Espou. U ovoj školskoj godini, projekt će se fokusirati na uzroke stresa koji opterećuju nastavnike u školi i pronaći načine za smanjenje tih opterećenja. Projekt je financiran od strane OAJ-ovog fonda za radno zadovoljstvo, a surađuje se i sa drugim organizacijama poput grada Espoo, TESSI projekta Sveučilišta u Jyväskylä i HY+.
Otputovali smo na jezero Peruvesi koje se nalazi u središnjoj Finskoj udaljeno oko tri sata vožnje od Helsinkija.
6. dan nastavili smo s razgovorom o ocjenjivanju u njihovom sustavu. Miia mi je govorila o sustavu Wilma. To je online platforma koja se koristi za ocjenjivanje i komunikaciju između učitelja, učenika i roditelja u obrazovnim institucijama u Helsinkiju i drugim dijelovima Finske. Ova platforma omogućuje učiteljima da ocjenjuju učenike i objavljuju bilješke i druge informacije o njihovom radu, te da razmjenjuju informacije s roditeljima putem elektroničke pošte ili poruka. Roditelji mogu pristupiti Wilmi putem interneta i pregledavati ocjene i bilješke svoje djece, te se komunicirati s učiteljima. Sustav pomaže učiteljima i roditeljima da budu u stalnom kontaktu i da imaju uvid u napredak postignuća učenika.
Učenici se u Finskoj ocjenjuju u skladu s nacionalnim obrazovnim programom. U osnovnoj školi obično se ocjenjuju nešto rjeđe brojčano, a češće se daje povratna informacija u vidu bilješke i kontinuiranog praćenja postignuća učenika. Učenici u srednjoj školi se ocjenjuju na sličan način, iako se broj ocjena može razlikovati ovisno o školi i predmetu. Učenici u Finskoj, kao i u Hrvatskoj dobivaju ocjene od 1 do 5, gdje 1 predstavlja najnižu ocjenu, a 5 najvišu. Prelaze u viši razred ako su uspješno položili sve predmete u trenutnom razredu i ako su zadovoljili druge kriterije propisane nacionalnim obrazovnim programom. Učitelji i razrednici procjenjuju napredak i postignuća učenika te donose odluku o prelasku u viši razred. Učenici koji ne zadovolje sve kriterije za prelazak mogu imati priliku da poprave svoje ocjene i polože ispite ponovno, ili mogu imati dodatne pomoći i podrške kako bi poboljšali svoje rezultate. Učenici ne dobivaju opći uspjeh za cijelu godinu, već se ocjenjuju pojedinačno za svaki predmet.
Na povratku za Helsinki posjetili smo Lahti i Porvoo.
7. dan smo radni tjedan započeli odlaskom na terensku nastavu s 6. razredom u izložbeni centar WeeGee koji je središte muzeja, izložbi i događaja u Tapioli, Espoo. Nalazi se u bivšim uredima izdavačke kuće Weilin&Göös koju je dizajnirao legendarni finski arhitekt profesor Aarno Ruusuvuori (1925. – 1992.). Posjetila sam EMMA – Muzej moderne umjetnosti Espoo koji sadrži zbirke i izložbe usmjerene su na finski i međunarodni modernizam, suvremenu umjetnost i dizajn. Zadovoljstvo mi je bilo posjetiti instalaciju hrvatske umjetnice Dore Budor, kao i bezvremenog Tapia Wirkkala i njegovog dizajna inspiriranog oblicima iz prirode kao i zanimljive instalacije japanske autorice Chiharu Shiota sa svojom instalacijom: Tražeći granice, da spomenem samo neke iz ove fantastične postave EMMA.
Učenici 6. razreda imali su umjetničku radionicu izrade makete otoka, pošto je Finska poznata i po mnogobrojnim otocima. Radionicu je vodila likovna pedagoginja koja djeluje u sklopu WeeGee kompleksa. Sve su radionice besplatne za učenike te vrlo često surađuju sa školama.
8. dan imala sam priliku vidjeti drugu lokaciju na kojoj je trenutno Kilo škola.
Prostrani hodnici s višenamjenskim sadržajima prisutni su i u ovoj zgradi.
Prisustvovala sam nastavi Matematike u dva treća razreda.
Udžbenike sam iščitavala uz pomoć aplikacije Google prevoditelj.
9. dan prisustvovala sam nastavi likovne kulture u prvom razredu. Ovdje vidimo kako učiteljica upoznaje učenike s likovnom tehnikom koju isprobava na svom radnom stolu, a uz pomoć dokument kamere prikazuje se projekcija učenicima.
Imala sam priliku biti na individualnoj nastavi finskog jezika za učenike kojima finski nije materinski jezik. Profesorica finskog redovito provjerava brzinu čitanja i razumijevanja riječi kako bi se utvrdio napredak učenika i pomoglo mu se u što bezbolnijoj integraciji.
10. dan sam prisustvovala nastavi Finskog jezika u četvrtom razredu.
Po fotografijama u ovom dnevniku može se steći dojam o različitim stilovima poučavanja, poštuje se sloboda učitelja u kreiranju nastave.
S učenicima sam uglavnom razgovarala na engleskom jeziku bez većih poteškoća, a oni koji nisu baš dobro znali engleski poslužili su se dostupnom tehnologijom. Ova djevojčica mi je ovako rekla na kojoj poziciji igra u svom nogometnom timu.
Zadnji dan bio je prilika za razgovor s ravnateljem i mentoricom o mom zaista bogatom iskustvu job shadowinga te trenutak izražavanja zahvalnosti na ljubaznom gostoprimstvu i vođenju i iznošenje obostranih impresija.
I došlo je vrijeme da Helsinkiju šapnem: „Doviđenja…“
