Jeste li znali?
Simnel torta - recept - klikni na izvor: BBC Food ili fotografiju
Majčina nedjelja - Majčin dan
Izvorno je Nedjelja majke u Engleskoj i Irskoj te u nekim drugim kršćanskim tradicijama bila povezana s četvrtom nedjeljom u korizmi. U srednjovjekovno doba bio je to dan kada su ljudi odlazili u svoju "majčinsku crkvu" - crkvu u kojoj su kršteni.
Izraz „majka“ odnosio se na crkvu a ne na osobu majke.
Slugama i mladim šegrtima dan je slobodan dan kako bi mogli posjetiti svoje obitelji i crkvu "majke". Otuda "Mothering Sunday". Bila je to Osvježavajuća nedjelja korizme (otpušta se 40-dnevni post), Nedjelja pet hljebova, ali u Engleskoj i Simnel nedjelja - nazvana po torti.
"Simnel cake" je voćna torta prekrivena s jedanaest marcipanskih kuglica koje predstavljaju jedanaest Kristovih apostola (bez Jude). Ponekad je jedna u sredini i predstavlja Isusa. Postoje brojne legende i fantastične verzije o njenom imenu i nastanku.
Religijska tradicija razvila se u svjetovnu tradiciju darivanja majkama. Postalo je uobičajeno već u 16. st. da mlade sluškinje peku Simnel tortu i da je, uz stručak cvijeća, daruju majkama na Majčinu nedjelju.
Majčin dan je suvremena svjetovna tradicija i poprilično se razlikuje od izvorne Majčinske nedjelje. Julia Ward Howe i Anna Jarvis bile su važne u uspostavljanju tradicije u Sjedinjenim Američkim Državama. Udruženje Majčin dan osnovano je 1912. godine zbog promicanja u drugim zemljama. Majčin dan od tada postaje sve popularniji.
Postoje razni načini na koje se majci možemo zahvaliti na Majčin dan, a da to ne bude kupnja skupih poklona.
Pogledajte kako su to učinili naši učenici -Virtualna izložba učeničkih radova povodom Majčinog dana
Đurđice i karanfili
Prvoga svibnja francuzi smiju u šumi ubrati stručak đurđica i darivati ih dragim im ljudima. Nipošto ne smiju postaviti štand i prodavati ga, a ovaj lijep običaj odnosi se samo na 1. svibanj. Naravno, francuzi ne bi bili francuzi da ne organiziraju i demonstracije!
Mi smo pak navikli na crvene karanfile, grah, roštilj, druženje na otvorenom i političke govore.
Cvijeće je samo po sebi lijepo. Kad je nešto lijepo svakako ima smisla makar zbog te ljepote. Potekla njegova simbolika od Karla IX. ili krvavih prvomajskih radničkih prosvjeda (Chicago, 1886. godine).
Od tada na ovamo Zapad je sebi izborio mnoga radnička prava, a mračnu prošlost, kad su im djeca umirala u tvornicama i rudnicima, pretvorio je u simboliku i muzeje. Time mukotrpan i izrabljivački rad nije nestao. Prebačen je na neka druga mjesta.
Ima li smisla borba za prava radnika i kojih to radnika?
Milijuni radnika iz Azije i Afrike žrtve su nehumanog izrabljivanja. Nije dovoljan samo apel država i Crkve (danas je Sv.Josip) i naglašavanje vrijednosti rada sve dok je čovjek na Zapadu rob jeftine robe.
Gavran i lisica iz Ezopovih basni u izdanju D. Dobrićevića, Brescia, 1487.
Bogatstvo za knjigu
Nekoć su se ljudi mogli obogatiti prepisivanjem knjiga. Cijena knjige iznosila je dvije godišnje plaće učitelja ili obrtnika u Dubrovniku u 14. i 15. st. za što se moglo kupiti kuću i imanje pored grada. Zanimljivo, bila je vrijednija od ljudskog života jer roba ili robinju moglo se kupiti za četvrtinu njene cijene.
- 23. travnja - Svjetski dan knjige i autorskih prava
Posao pisara nije bio lak
Nekoć su se ljudi mogli obogatiti prepisivanjem knjiga. Cijena knjige iznosila je dvije godišnje plaće učitelja ili obrtnika u Dubrovniku u 14. i 15. st. za što se moglo kupiti kuću i imanje pored grada. Zanimljivo, bila je vrijednija od ljudskog života jer roba ili robinju moglo se kupiti za četvrtinu njene cijene.
Ipak, posao pisara nije bio lak. Danima zatvoreni u skriptorijima, uskim sobičcima u vrhu kule kakvog samostana, prepisivali su knjige ručno, stilusom (pisaljkom s metalnim vrhom) i tintom, a pogreške u pisanju uklanjali bi struganjem jer se pisalo na pergameni.
Stoljećima se razvijala umjetnost lijepog pisanja (kaligrafija) i stilovi ukrašavanja, oslikavanja minijaturama (iluminacija), da ne spominjemo umjetničko oblikovanje korica knjige i pozlatu. Naravno što je vlasnik knjige bio bogatiji i utjecajniji to je ona bila raskošnija i skuplja. Dakle kupuju knjige samo imućni, ali krajem srednjeg vijeka počinje posudba u knjižnicama pa nastaju i prvi propisi o radu knjižnica. Jedan takav propis nalagao je da se najvrjednije knjige čuvaju vezivanjem lancima za police.
Knjige su postale dostupnije izumom tiskarskoga stroja, ali malo je onih najranijih ostalo do danas. Inkunabule - sve knjige tiskane od godine 1455. do 1500. rijetke su i iznimno vrijedne. U našoj neposrednoj blizini, na otočiću Visovcu, u njihovoj samostanskoj knjižnici, čuva se prvotisak Ezopovih basni u izdanju D. Dobrićevića, Brescia, 1487.
Više pročitajte na stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Izvor fotografije: Nacionalni park Krka
Hvatači oblaka
Od devedesetih godina 20. stoljeća u Čileu, Nepalu, Jemenu, Haitiju počele su se pojavljivati "mreže za hvatanje magle".
Propilenske mreže razapete između stupova, dva metra iznad površine zemlje, "hvataju" kapljice magle. Pod djelovanjem sile teže kapljice klize niz mrežu i upadaju u žlijeb. Voda koja se prikupi na taj način cijevima se odvodi u spremnike i može se odmah upotrijebiti. Stanovnici Atacame u Čileu, najsušnije pustinje na svijetu, svakodnevno se na taj način opskrbljuju s četrdeset litara vode.
Izvor: FogQuest
Fog Collection Proof of Technology, Scientific and Operational Projects
Dan planeta Zemlje
Dan planeta Zemlje je svaki dan, gdje god se nalazili
Već pedeset godina obilježava se 22. travnja.
Godine 1970. dvadesetpetodišnji student Denis Hayes organizirao je prvo takvo događanje. Postigao je ogroman uspjeh. Oko dvadeset milijuna Amerikanaca diljem SAD-a demonstriralo je za zdraviji okoliš. Na Dan planeta Zemlje organiziraju se različite ekološke aktivnosti za zaštitu okoliša i održivi razvitk Zemlje.
S visine od nekoliko tisuća kilometara Zemlja izgleda potpuno plavo jer su tri četvrtine njezine površine prekrivene vodom. Čini se kao da nestašica vode nije moguća, a zapravo je 97,5% slana voda u morima i oceanima. Većina pitke vode zaleđena je u ledenjacima i vječnom snijegu. Ostaje samo voda iz jezera i rijeka te podzemnih izvora i oblaka (manje od 0,01% dostupne vode). U mnogim zemljama svijeta, osobito Africi, nestašica je vode. Ako je i ima upitne je kvalitete te je velika smrtnost od bolesti uzrokovanih nečistom vodom (najčešće od malarije).
Bez hrane možemo preživjeti nekoliko tjedana, ali bez vode ne možemo duže od četiri dana. Postoji nebrojeno mnogo mogućnosti štednje i odgovornog ponašanja prema vodi kako bi svaki čovjek imao pitku vodu.
O ovoj temi saznaj više na stranicama World Health Organization
Više informacija o Danu planeta Zemlje možete naći na službenim stranicama organizacije Earth Day