RADIONICA "CRNO JANJE":
Cilj:
· osvijestiti učenicima da su isključivanje iz društva ili nagovaranje drugih da se s nekim ne druže, također nasilje;
· potaknuti učenike promatrače da nešto poduzmu, da pomognu učeniku koji trpi nasilje.
CRNO JANJE
U stadu koje su pastiri doveli na ispašu u planinu, među bijelima, našlo se jedno crno janje.
Mladunci ga prihvatiše i igrahu se s njime; razlika u boji nije im smetala. Samo je jednorogi ovan, otprije poznat po zloj ćudi, počeo govoriti kako bi ga trebali negdje ostaviti jer će stadu donijeti nesreću. A kad su, razmiljevši se obronkom, u daljini ugledali nekoliko crnih ovaca, jednorogi odlučno zatraži da se riješe nevoljnika.
- Ako ga sad otjeramo, može se priključiti sebi sličnima. Pravi je trenutak za to! – opravdavao je svoju nesnošljivost.
Shvaćajući da će biti izopćeno, crno janje oborene glave sâmo krene niz
padinu...
Završite priču!
- Nakon što učenici napišu svoj završetak priče, neka dogovore
zajednički završetak u grupi. Predstavnik svake skupine pročitat će njihov završetak priče i pouku, a radni list sa završetkom priče predati razredniku, (razrednik psihologu).
Zanima li vas kakav je završetak predvidjela spisateljica Nada Iveljić?
Pročitat ću vam. Dakle:
Shvaćajući da će biti izopćeno, crno janje oborene glave sâmo krene niz
padinu...
Ovce nisu mogle gledati taj prizor. No, ostali bijeli janjčići, koji se dotad s
njime lijepo igrahu, zapriječe mu put te ga povedu svomu predvodniku:
- Tvojoj se odluci pokorava cijelo stado - rekoše. - Molimo te da crno
janje ostane s nama. Jest drukčije, ali je naše.
Premda je ovan zle ćudi i dalje zahtijevao izgon, predvodnik s vidljivim
zadovoljstvom presudi:
- Mladunci su u pravu. Janje je drukčije, ali boja ništa ne znači. Naše je.
Neka ostane!
Iveljić, N., Crno janje
(Izvor: Lučić, K., Pružite, djeco, dlan - čitanka za treći razred osnovne
škole)
Evo, čuli smo nekoliko različitih završetaka. Koji vam se najviše sviđa? Zbog čega? Da ste na mjestu crnog janjeta, koji biste završetak sebi poželjeli? Zbog čega? Kada biste trebali odglumiti neki lik iz ove priče, u koji biste se lik najlakše uživjeli – u crno janje, u jednorogog ovna, u janjčiće koji su se lijepo igrali s crnim janjetom ili u ovce koje to nisu mogle gledati, ali nisu ništa poduzele da zaštite crno janje? Molim vas
da dignu ruku oni koji bi se najlakše uživjeli u crno janje (razrednik će na
ploči nacrtati dolje predloženu tablicu i upisati broj učenika koji dignu
ruku), u jednorogog ovna, u janjčiće, u ovce.
Tko se u ovoj priči ponaša nasilno? (Jednorogi ovan)
Tko trpi nasilje? (Crno janje)
Tko su promatrači? (Janjčići i ovce)
Po čemu se razlikuju janjčići i ovce u ulozi promatrača? (Ovcama je bilo
žao, ali nisu ništa poduzele da pomognu crnom janjetu. Janjčići nisu
nijemo promatrali, nego su se obratili za pomoć predvodniku koji je
stariji i zna što treba učiniti.)
Jeste li ikada vidjeli slično ponašanje među djecom? Navedite
primjer bez navođenja imena,
(npr. isključivanje iz društva samo zato
što nam se ne sviđa nečija odjeća, izgled, podrijetlo, ocjene...).
Što ste učinili u ulozi promatrača?
Je l’ vam se ikada dogodilo da vas netko nagovara da se s nekim ne
družite? Što ste tad učinili? Što možemo naučiti od janjčića? (Uvijek
možemo pokušati učiniti NEŠTO da zaustavimo nasilje. Ako se pravimo
da ne vidimo, znači da se slažemo s takvim ponašanjem!)
Radionicu zaključiti porukom učenicima:
Ako si svjedok zlostavljanja, ne ponašaj se kao da te se to ne tiče.
RADIONICA OSOBINE: prepoznati i imenovati razne osobine kod sebe i svojih prijatelja.
RADIONICA: KLUPKO
Cilj: bolje međusobno povezivanje
Djeca stoje u krugu. Voditelj započinje igru bacajući nekome u krugu klupko vune tako da zadrži nit u ruci. Pri tome glasno kaže što zajedno s klupkom želi toj osobi poslati: neku lijepu želju ili konkretan predmet, nešto što bi onome drugome bilo drago dobiti, npr. putovanje, novi mobitel, ali i sretan povratak kući, puno smijeha i sl.
Sudionici nastavljaju jedan drugome dodavati klupko sve dok svi ne budu jednom niti povezani u mrežu. Ona je simbol uzajamne povezanosti, a darovi koje si darujemo (lijepe želje) su ono što nas učvršćuje.
Učimo prepoznavati i imenovati različite emocije. Razgovarali smo o tome gdje u tijelu osjećamo pojedine osjećaje, kako bi opisali osjećaj bijesa, radosti i dr.
Zaključili smo da svi imamo u sebi različite osjećaje, i ugodne i one manje ugodne.
Ovo je jedna od radionica na kojoj smo osvješćivali svoje emocije.
Na drugoj smo radionici objasnili značenje brojnih emocija i prepoznavali ih kod sebe.
Proveli smo radionicu "Kako me drugi vide". Učenici su jedni drugima na papirić na leđima zapisivali njegove pozitivne osobine. Nakon toga, svatko je pročitao svoje osobine npr. Drugi me vide kao duhovitog, pametnog itd. Ta vježba jača samopouzdanje, razvija pozitivnu sliku o sebi i jača povezanost unutar grupe.