Sukob

Što je sukob?

Sukob je situacija u kojoj najčešće dolazi do neslaganja između dvije ili više osoba jer između njih postoje različite želje, potrebe i ciljevi. To je naprimjer situacija kada ti želiš gledati svoj omiljeni film, a sestra u isto vrijeme želi gledati seriju čija se zadnja epizoda danas emitira.


Klikom na sliku pokušaj riješiti kviz da vidiš koliko već sada znaš o sukobu!


Zašto dolazi do sukoba?

Ponekad do sukoba dolazi zbog toga što neke stvari podrazumijeva, a ne provjerimo ih.

Vježba 1.

Pročitaj i dopuni sljedeću priču:

Dvije sestre jedne su subote ušle u kuhinju i ugledale veću zdjelu s voćem u kojoj se nalazila jedna jedina naranča. Obje su posegnule za narančom. Jedna je bila brža i imala naranču u ruci. Druga je sestra na to rekla: „Ja sam je htjela uzeti. Daj mi je!“ Prva je uzvratila „I ja je hoću! Tako je počela svađa.

Što ti pada na pamet, na koji način bi sestre mogle riješiti ovu situaciju?

Možeš li zamisliti rješenje u kojem obje strane dobivaju ono što žele?

Što su mogle jedna drugu pitati?

Evo kako se priča završila.

U blagovaonicu je ušla mama. Vidjevši da se njih dvije svađaju oko naranče, uzela ju je i ogulila i baš kad ju je htjela podijeliti na dva dijela, jedna od sestara uzela je koru i rekla: „ Meni baš treba za kolač s narančinom korom. „ Druga sestra ju je zapanjeno pogledala i zapitala: „Pa zašto to nisi odmah rekla? Ja želim pojesti kriške.“ To je kraj priče.

Vidiš, da su sestre odmah rekle što im je potrebno ne bi došlo do svađe i sukoba. Koliko puta se to tebi dogodilo?


Je li sukob loša stvar?

Sukobi su normalna pojava i sastavni su dio života. Kako vrijeme provodimo s drugim ljudima postoji vjerojatnost da ponekad dođe do sukoba jer postoje različite ideje, mišljenja, potrebe i ciljevi. Sukobi se tako mogu dogoditi u obitelji, u razredu ili grupi prijatelji. Važno je znati da sukobi sami po sebu nisu ni dobri ni loši, već je važno kako se u sukobu ponašamo jer o tome ovisi kako će sukob završiti - hoćemo li ga uspjeti riješiti ili će se pretvoriti u svađu.

Stilovi ponašanja u sukobu

Kao što smo ranije rekli, kako će sukob zavriti uvelike ovisi o tome kako se u njemu ponašamo. Kako bismo to što lakše razumjeli, stilovi ponašanja opisuju se preko životinja pa se tako možemo ponašati kao: kornjača, medvjed, morski pas, lisica ili sova.

Vježba 2.

Razmisli, kako bi se koja od navednih životinja ponašala u sukobu? Što misliš?

Medo predstavlja povlačenje. To je način ponašanja u sukobu kada ti odustaneš od svojih želja/potreba te prihvaćaš želje/potrebe druge osobe.

Kornjača predstavlja izbjegavanje, odnosno ponašanje kada se pravimo kao da sukob ne postoji.


Morski pas predstavlja natjecanje, odnosno ponašanje kada nam je bitno da se ostvari naša želja, ne želimo popustiti već želimo pobijediti.

Lisica predstavlja kompromis, odnosno ponašanje kada malo popusti jedna, a malo druga osoba.


Sova predstavlja suradnju, odnosno zajedničko rješavanje sukoba i pronalaženje rješenja koje odgovara i jednoj i drugoj osobi.


Vježba 3.

Uzmi prazan papir i jednu olovku. Zamoli nekog od ukućana da s tobom odigra sljedeću igru. Primite zajedno olovku. Na raspologanju imate 5 sekundi. Za to vrijeme tvoj zadatak je nacrtati trokut, a zadatak druge osobe je nacrtati kvadrat. Cilj je da svatko u paru obavi svoj zadatak u tih 5 sekundi.

Jeste li uspjeli? Na koji način? Razmisli, kao koja životinja si se ponašao/ponašala tijekom vježbe?

Koji je od načina ponašanja u sukobu najučinkovitiji?

Iako nam suradnja donosi najveće zadovoljstvo, ovisno o situaciji koristimo i druge stilove ponašanja u sukobu. Primjerice, ako nam zaista nije bitno koji film ćemo gledati, nećemo inzistirati da to bude onaj koji smo mi predložili već ćemo se ponašati kao medo i povući se. No, ukoliko je to naš stalni obrazac ponašanja, može doći do velikog nezadovoljstva.


Savjeti - kako riješiti sukob?

Iako je svaki sukob drugačiji, ovdje možeš pronaći nekoliko savjeta koje možeš iskoristiti u svakoj od tih situacija:

1. Važno je prepoznati da je situacija u kojoj se nalazimo sukob.

Postavimo si pitanje – u čemu je problem? Što se dogodilo? Kod ovog pitanja nerijetko dolazi do međusobnog optuživanja, odnosno sukobljene strane prebacuju odgovornost na drugu osobu. Stoga, kako bi se u situaciji sukoba mogli usmjeriti na problem, a ne na optuživanje druge osobe, potrebno je opisati problem na način da se obje strane mogu s time složiti.

2. Prepoznaj osjećaje

Upitaj se: kako se osjećam? Jesam li tužan/tužna, ljut/ljuta? Mogu li razmišljati hladne glave? Kako se druga osoba osjeća? Zašto se ja tako osjećam? Zašto se on/ona tako osjeća?

3. Što želimo?

Pokušajte prepoznati koje su želje uključenih osoba. Što je kojoj osobi važno? Što želite izbjeći? Na taj način ćete bolje razumjeti svoje želje.

4. Oluja ideja

Razmislite i svaka osoba neka da nekoliko prijedloga na koji način bi se sukob mogao razriješiti.

5. Odabir najboljeg rješenja

Od navedenih prijedloga, pokušajte odabrati ono s kojim su obje strane najzadovoljnije.

Korištena literatura:

Plažanin, S. (2020): Socijalnopedagoška radionica: Sukob i ja. Interni materijal.

https://www.hck.hr/UserDocsImages/publikacije/Priru%C4%8Dnici/Humane_Vrednote.pdf


Pripremila: Mateja Kerovec, socijalna pedagoginja