2.4. Međunarodni dan dječje knjige

„Vrlo je važno da djetetu približite knjigu od ranog djetinjstva. Najbolji način za to je čitanje knjiga. Čitanje djeci u ranom uzrastu potiče bliskost, razvija pamćenje i govor, te rađa trajnu ljubav prema knjizi.“ (Sonya Hartnett, australska spisateljica i dobitnica nagrade „Astrid Lindgren“)

Međunarodni dan dječje knjige obilježava se drugog travnja svake godine, a njime se želi ukazati na važnost dječje književnosti i ljubavi prema čitanju!

Ovaj je datum izabran na sam rođendan Hansa Christiana Andersena, najpoznatijeg pisca bajki kao što su „Mala sirena, Djevojčica sa šibicama, Princeza na zrnu graška, Carevo novo ruho…“ .

Od 1956. godine svake druge godine dodjeljuje se Andersenova nagrada – nagrada za najbolja postignuće i trajan doprinos na području dječje književnosti, te za najbolju ilustraciju od 1966. godine. Ova nagrada najviše je međunarodno priznanje koje se dodjeljuje autorima i ilustratorima dječjih knjiga.

*Hrvatska kandidatkinja za Andersenovu nagradu 2020. godine je ilustratorica Dubravka Kolanović!

Naravno, Međunarodni dan dječje knjige nije samo za malene koji vole čitati, već i za odrasle. Stoga, nije loša ideja da baš na ovaj dan posegnete za nekom dragom knjigom iz djetinjstva i prisjetite se kako je to opet biti klinac.

Ima puno iznimnih autora koje vrijedi spomenuti među kojima su svakako braća Grimm, Lewis Carrol, Kippling, Jeff Kiney, Mato Lovrak, Zvonimir Balog, Sunčana Škrinjarić, Ela Peroci i mnogi drugi. Voljela bih detaljno pisati o svima njima, no u nastavku ću spomenuti i ukratko opisati samo neke klasične i suvremene autore i knjige koje su me potaknule da zavolim čitanje i držanje knjige u rukama.

IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ (1874.-1938.) bila je prva hrvatska književnica koja je postala članica JAZU, te je napisala prave bisere dječje književnosti. „Priče iz davnine“ i „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ koje su i danas uvrštene u obaveznu lektiru u osnovnoj školi (iako bi se sigurno čitale i da nisu). Putem dječjih likova progovorila je o odnosima muškaraca i žena te napuštenoj djeci, a koliko je njezin doprinos zaista bitan, govori i to što je naši najbolji književni teoretičari poput Jože Skoka i Stjepana Hranjeca „Hlapića“ nazivaju kamenom temeljcem hrvatske dječje književnosti.

„Priče iz davnine” proglašene su najboljom hrvatskom zbirkom umjetničkih bajki svih vremena.

Četiri je puta bila nominirana za Nobelovu nagradu za književnost, te su je zvali hrvatskim Andersenom!

IVAN KUŠAN (1933.-2012.) bio je hrvatski književnik i akademik. Diplomirao je i magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Godine 1956. objavio je prvi od svojih poznatih dječjih romana „Uzbuna na Zelenom vrhu“ koji sve do danas izlazi u nizu izdanja i postaje obaveznom školskom lektirom u 5. razredu. Od 1970. godine pisao je za kazalište, radio, televiziju i film dramatizirajući vlastite tekstove te iznoseći nove, često provokativne teme. Godine 2002. njegovi dječji romani digitalizirani su u Međunarodnoj dječjoj digitalnoj knjižnici u Washingtonu, SAD.

Od njegovih djela treba izdvojiti: „Koko i duhovi”, „Koko u Parizu”, „Zagonetni dječak”, „Lažeš Melita”, „Uzbuna na Zelenom vrhu”, „Ljubav ili smrt” i mnoga druga djela. Mnogi ga pamte upravo po spomenutom Koku s čijim se avanturama i danas poistovjećuju brojna djeca, no pisac je također i romana za odrasle. Prema njegovim knjigama snimljeno je nekoliko filmova i tv serija. Svojim talentom, posebnošću, kritičkim odnosom prema stvarnosti i pedesetogodišnjim plodnim književnim radom, akademik Ivan Kušan dao je izuzetan doprinos i ostavio značajan trag u hrvatskoj književnosti.

Ako još niste, obavezno pogledajte s djecom filmove i seriju snimljenu prema Kušanovim knjigama, jer će sigurno uživati i tražiti još!

ENID BLYTON (1897.-1968) bila je britanska spisateljica. Prvi roman pod nazivom Pet prijatelja na otoku s blagom objavljen je 1942. „Pet prijatelja“ je serijal od 21 romana za djecu, a radnja romana prati četvero djece - Juliana, Dicka, Anne i Georginu (George), te njihovog psa Timmyja koji je punopravni član družine. Blyton je kreirala još nekoliko sličnih grupica za svoje detektivske priče, ali Pet prijatelja su se izdvojili kao najpopularniji. Skoro svi nastavci su doživjeli svoju televizijsku ekranizaciju.

J. K. ROWLING ili pravim imenom Joanne "Jo" Rowling (rođena 1965.), britanska je književnica poznata po svojoj fantastičnoj seriji romana Harry Potter. Romani o mladom čarobnjaku dostigli su svjetsku slavu, osvojili su brojne književne nagrade te su prodani u više od 500 milijuna primjeraka.

Po njima je snimljena i serija od osam filmova kojima je Rowling odobrila scenarij i imala određen utjecaj tijekom snimanja. Prvi nastavak u seriji Harry Potter bio je odbijen čak 12 puta! Kada je Rowling konačno pronašla izdavača, preporučeno joj je da piše pod pseudonimom kako dječaci kao čitatelji ne bi odbili čitati knjige od ženske spisateljice. Kako nije imala srednje ime, uzela je bakino Kathleen, i nastala je J. K. Rowling. Živim opisima i maštovitom pričom predstavlja avanture neočekivanog heroja Harryja Pottera, osamljenog siročića koji otkriva da je ustvari čarobnjak, i prijavljuje se u školu vještičarenja i čarobnjaštva Hogwarts. Knjiga je osvojila mnoge nagrade, uključujući i British Book Award.

ROALD DAHL (1916.-1990.) bio je britanski književnik norveškog porijekla. Iako je kao RAF-ovac bio ozlijeđen u II. svjetskom ratu, počeo je pisati o svojim zgodama u Saturday Evening Postu. Prvi njegov roman bio je „Gremlini“ (1943), napisan za Walta Disneya, te je iz njega nastao uspješan film. Nakon njega uslijedio je roman koji ga je proslavio, "Charlie i tvornica čokolade", a ekraniziran je bio dva puta. Uz romane za odrasle, najviše je volio pisati romane za djecu. Uz Charlieja i tvornicu čokolade nalazimo i sljedeće romana: „Vještice", Matilda „BFG“, „James and the giant peach“. Od knjiga mu je također ekranizirana „Matilda“ (1996.), knjiga o djevojčici koja ima nadnaravne sposobnosti. Poznat je po suradnji s poznatim engleskim ilustratorom Quentinom Blakeom čije ilustracije krase gotovo sva njegova izdanja. Napisao je predivne dječje knjige koje imaju najčešće neočekivani kraj, radnja se odvija u tragikomičnom okruženju, a knjige su pune odraslih negativaca koji žele nauditi dječjim likovima.

DAVID WALLIAMS (rođen 1971.) engleski je književnik, glumac i komičar, poznat po nizu dječjih romana koji su postigli velik uspjeh diljem svijeta. Osvojio je svijet dječje književnosti poput uragana. Napisao je 11 romana za djecu, 2 slikovnice te 4 zbirke kratkih priča, a najvažnije je da su skoro sve prevedene na hrvatski jezik! Davidove knjige prevedene su na više od 50 jezika, a samo su u Velikoj Britaniji prodane u više od sedam milijuna primjeraka. Knjige „Bljakburger, Zla zubarica i Tetka probisvjetka“ osvojile su nagradu za dječji roman godine (National Book Awards Children’s Book of the Year). Stil pisanja često mu se uspoređuje s onim Roalda Dahla, što mu je veliki kompliment.

BOBBIE PEERS (rođen 1974.) norveški je dječji pisac i režiser filmova. 2015. godine debitira kao autor za djecu avanturističkim romanom Kradljivac luridija – prvim dijelom serije o dvanaestogodišnjem razbijaču šifri Williamu Wentonu. Knjiga je iste godine osvojila uglednu norvešku nagradu za dječju književnost, a 2016. proglašena je knjigom godine u Norveškoj. Prema tom uzbudljivom i napetom romanu za djecu uskoro će biti snimljen i film. Autor je stvorio vrlo zabavan i fascinantan svijet u pustolovnim nastavcima za djecu. William Wenton je, bez svake sumnje, najbliži norveškoj inačici Harryja Pottera!

Trilogija „Kradljivac luridija“

*Posebna preporuka za sve mlade čitače i čitačice!*

Namjera ovih posve originalnih zbirka priča za laku noć je da nadahne djevojčice (kao i njihove majke, tete, rođakinje) da sanjaju velike snove, potakne im samopouzdanje te im ulije snagu da razviju svoje osobne talente i tako oblikuju svijet u kojem žive.

Život mnogih od opisanih žena nije bio bajka, ali su svojom predanošću i hrabrošću savladale sve izazove i pokazale da ne postoje snovi koji se ne mogu ostvariti!

ELENA FAVILLI i FRANCESCA CAVALLO - autorice su bestselera New York Timesa, knjige koja je prevedena na više od četrdeset jezika. Odrasle su u Italiji i osnivačice su medijske tvrtke Timbuktu. 2013. godine izabrane među Top 10 talijanskih inovatora.

Priče za laku noć za mlade buntovnice 1 i 2 – zajedno je to 200 popularnih pripovijedaka o izuzetnim ženama!

Priče za laku noć za mlade buntovnice maštovite su i inspirativne pripovijetke, napisane u stilu bajki, o 100 hrabrih žena – buntovnica – koje su svojim životima, sudbinama i postignućima promijenile tijek povijesti i nadahnule svijet. One su slikarice, znanstvenice, aktivistice, plesačice, astronautkinje, glazbenice, boksačice, spisateljice, političarke… iz svih krajeva svijeta. Svakoj je posvećena cijela stranica i portret koji savršeno odražava duh prikazane junakinje. Ovu raskošnu knjigu ilustriralo je čak 60 umjetnica iz svih krajeva svijeta, što je čini potpuno jedinstvenim projektom za djecu i mlade.

U drugom dijelu ove sjajne zbirke priča o ženama koje nadahnjuju djevojčice diljem svijeta spominje se ponovno 100 žena, a uz svaku priču dolazi i prigodna ilustracija junakinje o kojoj se priča. Krotiteljice orlova, kemičarke, revolucionarke, kancelarke, gusarice, glumice i pjevačice – sve su to žene u koje se svi možemo ugledati. Njihove priče posebne su sve na svoj način, od sjajne žene Beyoncé i Audrey Hepburn do Eleanor Roosevelt, Angele Merkel te J.K. Rowling, Mata Hari, Oprah Winfrey i brojnih drugih.

VAŽNO je spomenuti da autorice ne spominju samo velike znanstvenice, književnice i aktivistice iz nekih prošlih stoljeća, nego i djevojke današnjice koje su sve redom mlađe od dvadeset godina, a koje su pokazale da poriv za mijenjanjem svijeta i ostvarenjem svojih snova ne poznaje granice u godinama. Nikada nije prerano (ali ni prekasno) početi ostvarivati svoje snove.

Ponukani uspjehom i kvalitetom „Priča za laku noć za mlade buntovnice“, knjige su dobile i svoju hrvatsku inačicu te inačicu za dječake!

Tako je hrvatska autorica Tatjana Barat napisala hrvatske priče za mlade buntovnice pod nazivom „Priče o neustrašivim hrvatskim ženama“.

TATJANA BARAT - magistra je edukacije hrvatskog jezika i književnosti, lektorica, novinarka i voditeljica radionica za djecu. Tijekom godina rada u školi uvidjela je da su žene slabo zastupljene u čitankama i udžbenicima, „posebno kada se uzmu u obzir prirodne znanosti”. Ideja je bila da u knjizi bude zastupljeno što više različitih zanimanja kako bi djeca vidjela što sve žene mogu.

Neke od iznimnih žena čije su priče opisane u knjizi su: Katarina i Jelena Zrinski, Lidija Colombo, Marica Cimperman, Zlata Bartl, Katarina Kranjc, Slava Raškaj, Alma pl. Balley, Dora Pejačević, Mia Čorak Slavenska, Ivana Brlić-Mažuranić i mnoge druge.

BEN BROOKS (rođen 1992.) – mladi britanski književnik

Napisao je knjigu „Priče za dječake koji se usuđuju biti drugačiji“, no za razliku od serijala Priče za laku noć za mlade buntovnice, u ovoj je knjizi ilustracije radila jedna osoba – Quinton Winter.

Princ na bijelom konju, neustrašivi lovac, nestašni zafrkant... To su vrlo često uzori s kojima se dječaci susreću u današnjim filmovima i knjigama koji uglavnom propagiraju stereotipnu ideju muževnosti. No što ako si introvertirano dijete? Ako ti je knjiga draža od mača? Ako želiš zaplakati kad se osjećaš tužnim ili ljutim? Ako se želiš odijevati drugačije?

Čudesna je to zbirka stotinu sjajno ilustriranih priča o poznatim i manje poznatim muškarcima i dječacima, povijesnim likovima ili tvojim suvremenicima, kojima je svima zajednička osobina da su suočeni s nevoljama i predrasudama izašli kao pobjednici te da su kršeći pravila uspjeli postići nezamislive nove stvari. Između ostalih, među njima ćeš pronaći Daniela Radcliffa, Galilea Galileija, Nelsona Mandelu, Louisa Armstronga, Louisa Braillea, Lionela Messija, Jamieja Olivera, Beethovena, Baracka Obamu, Jesseja Owensa, Nikolu Teslu, Mahatmu Gandhija – različite heroje iz svih područja života i sa svih strana svijeta.

„Želim pomoći dječacima da postanu bolji, sretniji muškarci te pokrenuti razgovor o tome što smatramo muževnim. Želim preispitati ideju da biti emocionalno otvoren znači biti slab, pokazati da i muškarci smiju biti ranjivi i nježni te ukazati na to koliko hrabrosti treba da bi bio različit.“ Ben Brooks, autor

I za kraj…moj prijedlog je napeti prvi dio serije dječjih romana za sve koji vole Međimurje i „međimurski lepi kraj“

u kojem je radnja ovog romana smještena!

KRUNOSLAV MIKULAN (rođen 1967.) rođen je u Čakovcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i njemački jezik te magistrirao i doktorirao englesku književnost, tako i na Odsjeku Čakovec. Od književnih radova objavio je jedan roman Oklada u Titanicu, (Insula, 2006.), jednu novelu Čovjek koji je kasnio na sprovode, (AKO, 2005.) te nekoliko humoreski i putopisa.

Dječji roman „Zmaj ispod Staroga grada“ objavljen mu je 2019. godine, a temelji se na legendi prema kojoj ispod čakovečkoga dvorca obitelji Zrinski spava zmaj koji je toliko velik da mu se ispod dvorca nalazi glava, a rep mu se nalazi ispod franjevačkoga samostana u centru grada. Legendi o zmajevima u raznim dijelovima Međimurja ima još pa bi se moglo raditi o ukupno pet zmajeva koji „spavaju“ ispod raznih mjesta. Tema romana povezana sa starim legendama i događajima iz daleke prošlosti, glavni junaci koriste sva raspoloživa suvremena tehnološka sredstva (dronove, mobitele, interaktivne aplikacije, hakiranje…) kako bi riješili zagonetku tajnoga prolaza i spasili sebe i svoje bližnje.

Puno hvala na pomoći predivnoj knjižničarki Sandri s kojom uvijek mogu popričati te prodiskutirati o dobrim knjigama!

Izvori za tekst:

http://www.skole.hr/aktualno/vazni-datumi?news_id=223

Izvor informacija o autorima i slikama:

https://www.wikipedia.org/

*PREPORUKA: nažalost nisam mogla spomenuti sve odlične domaće i strane autore za djecu i mladež, no neke od njih možete pronaći ovdje!

https://citajknjigu.com/deset-najboljih-domacih-i-stranih-autora-za-djecu-i-mlade/

Uredila: Bojana Kolarić, logopedica