8.4. Svjetski dan Roma
Svjetski dan Roma obilježava se 8. travnja svake godine u cijelom svijetu u čast PRVOG KONGRESA ROMA održanog od 8.-12. travnja 1971. godine u Londonu.
Na tom su Kongresu usvojene odluke o:
romskoj zastavi
službenoj himni
romskom jeziku (romani chib)
usvojen je službeni naziv „ROM“ (koji znači ČOVJEK)
Službena romska himna temelji se na staroj romskoj pjesmi Gyelem, gyelem („Idem, idem˝) koja priča priču Roma koji je na putovanju izgubio cijelu obitelj pronalasku plemena kojim dalje putuje u obećanu zemlju.
ROMSKA HIMNA
Službena romska himna temelji se na staroj romskoj pjesmi Gyelem, gyelem („Idem, idem˝) koja priča priču Roma koji je na putovanju izgubio cijelu obitelj pronalasku plemena kojim dalje putuje u obećanu zemlju.
ODAKLE SU DOŠLI ROMI?
Smatra se da su današnji Romi nekad davno živjeli na području današnje Indije, no zbog čestih ratova, gladi i siromaštva počeli su seliti na zapad (prema Europi).
Zabilježena je priča o perzijskom vladaru (područje današnjeg Irana) Bahramu Guru kojem je indijski vladar poslao 12 000 glazbenika i plesača iz plemena Luri (današnji Romi) kako bi zabavljali njegovo stanovništvo. No, oni su pojeli svu stoku i žito što je naljutilo perzijskog vladara koji ih je onda protjerao.
Putovali su u skupinama u ČERGAMA (slično današnjim kamp-kućicama).
Originalna fotografija čerge
Vincent van Gogh – „Romska čerga“ (naslikao 1888. godine)
U ovoj se staroj romskoj knjizi nalaze brojne priče i legende o nastanku Roma.
PUNO HVALA romskoj pomagačici Severini Oršoš na posudbi ove knjige s divnim ilustracijama!
Ovo su samo neke od njih, pa pročitajte i uživajte😊
Danas naziv Rom obuhvaća različite romske skupine širom svijeta pri čemu svaka od njih ima svoje dodatno ime. U svijetu postoji preko stotinu različitih imena romskih skupina i najčešće se njihovi nazivi vežu uz porijeklo zemlje iz koje potječu ili uz poslove koje su obavljali.
Romi u Hrvatskoj govore 3 jezika:
Romani chib (službeni romski jezik, sličan jezicima koji se danas govore u Indiji)
Bajaškorumunjski (koriste ga Romi Bajaši)
Albanski
BOGATA KULTURNA BAŠTINA I TRADICIJA ROMA
GLAZBA I PLES
Romi imaju bogatu kulturnu baštinu u kojoj se najviše ističe glazba i ples. Romski ples se širio iz Indije prema Europi, putem skupljajući lokalne značajke te se tako prilagođavao lokalnoj kulturi. Najpoznatiji takav ples se razvio u Španjolskoj, poznat kao FLAMENKO.
Važno je napomenuti da romski ples nije isto što i trbušni ples! U romskom plesu se radi o izražavanju osjećaja, strasti i boli nomadskog života koji plesači nose u sebi. U romskom plesu važni su pokreti koji izražavaju osjećaje i zbog toga on postaje način komunikacije.
HRANA
Prehrana Roma u vrijeme putovanja bila je siromašna. Zbog stalnih putovanja nisu planirali jelovnik niti stvarali zalihe hrane. Jelo se ono što se putem prikupilo ili zaradilo. Rijetko su se kuhala variva, a kada su se spravljala, bila su prilično začinjena ili vrlo pikantna, kao i sva hrana. Prehrana je bila većinom jednolična te se svodila uglavnom na meso (nikada konjsko zbog štovanja konja), brašno i krumpir što je i djelomično uzrok kratkog životnog vijeka Roma.
ODJEĆA
Mlade djevojke često su nosile cvijet, različite ukosnice i trake u kosi, koje su bile ukrašene dukatima. Velika marama, većinom crvene boje sa mnoštvom detalja i resica nosila se uvijek preko desnog ramena djevojke. Manju maramu nosile su stegnutu oko pojasa kako bi naglasile uski struk. Suknja je bila vrlo široka, dužine do gležnjeva i uglavnom crvena. Čarape su uvijek bile crvene, privezane pamučnom ili svilenom trakom kako ne bi klizile. Cipele su trebale biti kožne na visokoj peti s blagim špicom i kao takve su odavale status djevojke. Udane žene su na glavi nosile rubac koji se vezao ispod raspuštene kose.
Opći izgled karakterizira puno šarenila u kojem prevladava crvena boja. Razlog takve nošnje je tradicionalno vjerovanje Roma da se urok ili nesreća odbija mnoštvom vedrih šarenih boja, a privlači sreću.
NARODNA MEDICINA
Zbog vrlo teških uvjeta života tijekom dugotrajnih putovanja, Romi su se sami snalazili u liječenju raznih bolesti. Puno njih je obolijevalo i umiralo dok nisu došli do potrebnog saznanja što je za određenu bolest štetno, a što korisno.
Za liječenje su koristili: medvjeđe, zečje ili jazavčje salo te zmijsko meso, izrasline na ljušturama rakova, komarce, stjenice, uši, pijavice…
Romi Lovari su primjerice novorođenče odmah po rođenju zagnjurili u hladnu rijeku da bi ono ostalo cijelog života otporno na prehlade. To ne znači da Romi ne podliježu raznim bolestima i da im mortalitet nije velik, ali onaj koji preživi „dugo će lutati prašnjavim putovima bijelog svijeta“.
Davno u prošlosti, Romi su prvim kupanjem u godini obilježavali i sam početak buđenja proljeća. Skupljali su se kod velikih rijeka na Dan sv. Jurja (Đurđevdan).
CIGANSKI SUD
Ciganski sud je institucija bez sjedišta putem koje se rješavaju razni sporovi unutar romske zajednice, od manjih nesuglasica (uvrede, tučnjave, podjela dobiti, preljubi i drugi problemi iz svakodnevnog života) do slučajeva koji padaju pod kazneni zakon države kao institucije (ranjavanje, rastave i sl.).
Sve se rješava unutar naselja osim ubojstva.
Suci u ciganskom sudu su isključivo muškarci (ovisno o slučaju, 2-10 članova). Suci ne smiju podržavati niti jednu stranu te odgovaraju za ispravnu proceduru i odlučuju o kazni koja će se primijeniti. Uživaju veliko poštovanje i ugled u zajednici.
SPROVOD I SAHRANA
Sam čin umiranja kod Roma izaziva veliki strah i nelagodu. Prilikom polaganja umrlog u lijes s njim se stavljalo: maramica, češalj, sapun, igla, konac, nešto novaca, trnovita grančica i obavezno njegov ili njezin osobni zlatni nakit. Ispod lijesa stavljala se posuda puna vode koja se nakon pokopa, zajedno s vodom u kojoj je umrli okupan, bacala u rijeku, tj. vodu koja teče. Ožalošćeni su dolazili u dvorište, u kojem bi ih na sredini dočekala velika vatra. Pri ulasku u dvorište običaj je nalagao da se operu ruke u posudi koja je bila pripremljena na ulazu. No, ruke nisu smjeli brisati već su ih sušili na vatri koja ih je dočekala. Nakon ukopa, ukućani su se morali okupati i presvući, te oprati odjeću koju su tih dana imali na sebi.
POZNATI ROMI
(za neke ste znali, no za neke sigurno niste😊)
GIPSY KINGS
grupa glazbenika iz Francuske koja najčešće pjeva na španjolskom jeziku i to flamenko, salsu i pop
Esma Redžepova-Teodosievska (1943 - 2016.)
makedonska pjevačica i humanitarka
Charlie Chaplin (1889.-1977.)
engleski glumac najpoznatiji po svojim ulogama u nijemim filmovima
Ronald David Wood (1947.g.)
član poznate rock grupe The Rolling Stones
Nura Ismailovski (1976.g.)
prva je Romkinja u povijesti Republike Hrvatske koja je završila Farmaceutsko biokemijski fakultet u Zagrebu
Ovo su bili samo neki od poznatih Roma, no za više informacije o uspješnim romskim učenicima i studentima u Hrvatskoj (koji su do sada i odrasli) možete potražiti na ovim likovima:
TKO SU ROMI BAJAŠI?
U Hrvatskoj, Romi Bajaši žive u Međimurju, Podravini i dijelu Slavonije. Doselili su se iz rumunjskih pokrajina Transilvanije, Vlaške i Moldavije sredinom 19. stoljeća.
Većinom su se naselili na šumovitim područjima uz rijeke Dravu i Savu budući da im je drvo bilo neophodno za obavljanje njihovog posla. Stanovništvo na hrvatskim područjima nazivalo ih je KORITARIMA jer ih se većina bavila izradom korita i drvenih predmeta za kućanstvo (drvene žlice, kuhače, zdjele itd.)
Romi Bajaši svoje su proizvode prodavali ili mijenjali za odjeću ili za životinje na seoskom domaćinstvu. Seosko stanovništvo smatralo je njihove proizvode „DOBRIMA I TRAJNIMA“.
Ivan Generalić, hrvatski naivni slikar
često je u svojim slikama prikazivao Rome Bajaše kako izrađuju drvene predmete.
NAŠI ROMSKI UČENICI!
Najviše žive u naselju Piškorovec (prije se zvalo Škarje) blizu Područne škole Držimurec-Strelec gdje se školuju od predškole pa sve do 4. razreda. Od 5. razreda kreću u matičnu školu u Tomaša Goričanca Mala Subotica.
TLOCRT PIŠKOROVCA – predivan rad učenika od prošle godine
Među romskim učenicima kriju se i brojni talenti, a Dario Oršuš i Karlo Oršoš odlučili su prošle godine svoj umjetnički talent dobro iskoristiti za uljepšavanje autobusne stanice u Piškorovcu na kojoj djeca čekaju svoj školski autobus. Pomoć su im bili romski pomagači Severina Oršoš, Ivana Ignac i Nenad Oršuš.
Predivno je oslikana, slažete se?😊
!VAŽNO!
Naša nova socijalna pedagoginja u Područnoj školi napisala je i objavila članak o Svjetskom danu Roma na Facebook stranici Područne škole pa KLIKOM na link dolje pogledajte predivne radove nekih od naših manjih učenika nastalih tijekom ove školske godine😊
IGRE U PIŠKOROVCU
Igre koje djeca u Piškorovcu još i danas igraju vrlo su posebne i drugačije od igara koje smo naučeni, no vrlo je interesantno saznati njihova imena i kroz slike dobiti dojam o čemu se zapravo radi.
Evo neke od njih😊
*PACKUR*
Broj igrača: 2 ili više
Pribor: 5 kamenčića
Upute za igru:
Igra se igra u više krugova, a igrači se izmjenjuju kada jedan igrač ne ispuni zadatak.
1. Na pod bacimo 5 kamenčića. Uzmemo jedan kamenčić te ga bacimo u zrak. Kad je kamenčić u zraku, istom rukom brzo s poda uzimamo drugi kamenčić te (istom rukom) hvatamo ovaj koji je u zraku. Ponavljamo dok ne skupimo sve kamenčiće s poda.
2. Kada se uspješno pokupe svi kamenčići s poda, kreće drugi krug. U drugom krugu uzimaju se po dva kamenčića s poda, u trećem tri , a u četvrtom četiri kamenčića.
3. U petom krugu, igrač svih 5 kamenčića stavlja na gornju stranu ruke (NE DLAN). Igrač zamahom šake svih 5 kamenčića baca u zrak te brzo okreće ruku kako bi dlanom u zraku skupio što više kamenčića. Koliko kamenčića ostane u ruci, toliko bodova dobiva * 100 (max. 500 bodova).
4. Ako igrač ne uspije u nekom koraku, red je na drugom igraču. Kada ponovno dođe red na njega, igru nastavlja gdje je stao.
Pobjednik igre je igrač koji prvi skupi broj bodova koji su dogovorili na početku (npr. 1000).
*KADA ČINA*
Broj igrača: dva ili više
Pribor: blato (zemlja + voda), ruke
Upute za igru:
Rukama se mijesi voda i zemlja sve dok se ne dobije blatna smjesa. Svaki igrač dobiva komad smjese veličine šake. Od dobivene smjese blata oblikuje se posuda. Dobivenu posudu od blata okreneš naopačke, podigneš u vis i svom snagom baciš na pod. Kad blatna „posuda“ padne na pod u posudi nastane rupa. Igrač koji ima manju rupu, mora igraču s većom rupom dati dio svoje smjese da zakrpa svoju posudu.
Cilj igre je da se skupi što više smjese od blata. Igrač koji skupi najviše smjese pobjeđuje. Igra se igra sve dok jednom od igrača ne ponestane smjese od blata.
*KABADOCILJA*
Broj igrača: 2 ili više
Pribor: drveni štapovi zašiljeni na jednoj strani
Upute za igru:
Svaki igrač dobiva jedan štap. Cilj igre je srušiti protivnikov štap iz zemlje. Zamahom ruke iznad glave igrač baca štap, vrhom prema dolje kako bi se štap zabio u zemlju. Sljedeći igrač svoj štap baca na isti način, tik uz protivnikov štap kako bi ga srušio. Ako ne uspije, ostavlja svoj štap zabijen u zemlji, a protivnik uzima svoj štap iz zemlje i baca ponovno. Igrači se izmjenjuju sve dok ne sruše protivnikov štap.
ROMI NA FILMU!
Medijska grupa naše škole prošle je godine snimala i film o ljudima i običajima Roma u naselju Piškorovec pod nazivom „Škarje moje malo“, potaknuta prijedlogom socijalne pedagoginje M. K. V., a uz pomoć romskih pomagača Severine Oršoš i Ljube Ignaca koji su služili kao prevoditelji.
Osim toga, medijska grupa OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica snimila je nekoliko filmova o romskoj nacionalnoj manjini koja se školuje u našoj matičnoj i područnoj školi Držimurec-Strelec, te su osvojili brojne nagrade u Hrvatskoj i šire – BRAVO!
Vode ih mentorice Nikolina Hampamer i Iva Mihalic Krčmar.
I vi možete uživati u njima klikom na linkove ispod. Stoga uživajte u gledanju!
Škarje moje malo; snimljeno 2019. godine
Učenici naše škole krenuli su u istraživanje svoga naselja Piškorovec odnosno Škarje. Pronašli su zanimljive ljude koji su im pričali o prošlosti Roma, o njihovim običajima, kako je to izgledalo kad nije bilo automobila i kako su gradili kuće. U naselju postoje i ljudi koji liječe jer nekad nisu imali mogućnosti odlaziti liječniku za svaku bolest. Ima i onih koji su drugima kratili vrijeme pričajući im zanimljive priče.
Film su izradili učenici: Ivana Bašek, Jana Držanić, Hana Jankulija.
Dă-m šinš (ili Daj 5); snimljeno 2019. godine
U suradnji s Pučkim otvorenim učilištem „Korak po korak“ i Mrežom Reyn Hrvatska provodi se program Daj pet! (Dă-m sins!) Program je namijenjen učenicima Romima s ciljem očuvanja kulture i jezika Roma Bajaša. Radionice provode romski pomagači uz pomoć stručnih suradnika i učitelja.
Film su izradili učenici: Ivana Bašek, Jana Držanić, Hana Jankulija.
Pričalice – učenice 8. razreda u predškoli PŠ Držimurec-Strelec; snimljeno 2018. godine
U sklopu projekta „Stvaranje filantropske kulture u Hrvatskoj“ naša se škola uključila i u Dječji filantropski filmski festival. Medijska grupa odlučila je snimiti film o vrijednim i marljivim volonterkama Pričalicama.
Naša Seve; snimljeno 2018. godine
Severina Lajtman, učenica je 6.c razreda naše škole (OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica). Vesela je, marljiva i komunikativna učenica. Osim svojim znanjem ističe se i u kazivanju poezije. Već drugu godinu sudjelovala je na Smotri LiDraNo na kojoj je postigla zapažene rezultate i stoga smo ponosni na nju. Živi u romskom naselju, a velika joj je želja da završi školu i da postane glumica.
Autori filma: Lana Lacković, Mia Vugrinec, Marta Novak, Tihana Lozer, Gabriela Bratić.
Ritam nas veže; snimljeno 2018. godine
Film govori o mladim Romima Velimiru, Robertu, Marku i Dejanu (učenicima Učeničkog doma Graditeljske škole Čakovec) koji su se uključili u bubnjarsku radionicu. Radom u radionici zajedno sa svojim voditeljem Nikolom Švendom zavoljeli su bubnjeve i svoje slobodno vrijeme odlučili posvetiti glazbi.
Film su izradili: učenici Viktorija Rebernik, Hana Horvat, Fran Glad i Isabella Branović.
https://www.youtube.com/watch?v=8oIlywz9N_4&feature=youtu.be
VELIKA HVALA IDE:
jednoj predivnoj socijalnoj pedagoginji koja mi je dozvolila da „malo prepišem“ iz njene odlične i vrlo detaljne prošlogodišnje prezentacije koju je prezentirala za Svjetski dan Roma 2019. godine u Domu kulture Mala Subotica (ali se srami kad joj se ime spominje – ona kaže „NE, NE!!!“ – a zaslužuje to!);
medijskoj grupi naše škole čije su mentorice Nikolina Hampamer i Iva Mihalic Krčmar odobrile da u članku koristim linkove za njihove filmove.
Izvori za članak:
PPT prezentacija koju je izradila socijalna pedagoginja M. K. V.
Romska knjiga - Homane paramiče (Romske priče)
Izvor za slike i za informacije o poznatim Romima:
Uredila: Bojana Kolarić, logopedica