22.4. Dan planeta Zemlje

Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell prvi je puta predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje. Iste je godine dizajnirana Zastava Zemlje, a sam je naziv Earth day prvi put upotrijebio 21. ožujka gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto 1969. g., u proglasu kojim je odlučeno da se u gradu i na područja San Francisca proslavi kao Dan planeta Zemlje.

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine.

Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća je skupština Ujedinjenih naroda 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje.

*Moji prijedlozi kako zaštititi naš planet:

    • Ako vidiš smeće pokupiš ga i baciš u kantu.

    • Upozoriti onoga koji je zagadio okolinu.

    • Štedjeti vodu.

    • Ne paliti smeće blizu šume ili u šumi jer bi mogao nastati požar.

Letak izradio: Domagoj Debelec, 5.a razred

Neke od važnih i zanimljivih činjenica o Zemlji koje možda niste znali ili da si još malo ponovite gradivo😊

  • Zemlja se još zove plavi planet jer je 70% površine prekriveno vodom.

  • Dan na Zemlji zapravo ne traje 24 sata nego 23 h 56 min i 4 sekunde. Toliko točno treba planetu da se okrene oko svoje osi. Znanstvenici su došli i do zaključka da je zemaljski dan prije nekoliko milijuna godina trajao samo 20 sati, a za nekoliko milijuna godina od danas trajat će 27 sati!

  • Za krug oko Sunca treba joj 365 dana i 6 sati. Tih 6 sati kroz četiri godine čine jedan dan. Iz tog razloga svaka četvrta godina je prijestupna.

  • Znanstvenici kažu da zemlja ima čak 4,54 milijardi godina!

  • Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja 3. od 8 planeta od Sunca. Noću je na nebu vidimo kao svijetli trag. Galileo Galilei je godine 1609. teleskopom ustanovio da je taj trag sastavljen od velikog broja zvijezda.

  • Na Zemlji ima: 7 kontinenata, 5 oceana, 140 mora, 196 država, oko 250.000 gradova.

  • Na Zemlji trenutno živi oko 7.8 milijardi ljudi (procjenjuje Njemačka fondacija za svjetsko stanovništvo (DSW) u travnju 2020. godine).

  • Svaki dan, na Zemlji se rodi oko 200.000 ljudi, a prema nekim procjenama do sada je na planeti živjelo 106 milijardi ljudi. Dva čovjeka umru svake sekunde.

  • Najhladnije mjesto na Zemlji je Vostok na Antarktici. Ta ruska istraživačka baza zabilježila je 1983. godine najhladniju temperaturu od -89,2 stupnja Celzijusa.


  • Najtoplije mjesto na Zemlji bilo je mjesto El Azizia u Libiji (Afrika). 1922. godine izmjereno je 57,8 stupnja Celzijusa. Mnogi su sumnjali u libijski rekord, tvrdeći da nešto nije bilo u redu ili s postavljanjem meteorološke stanice u Aziziji ili s tamošnjim mjernim instrumentima. Nakon dugo vremena, 2012. godine utvrđeno je da se ti podaci ne mogu priznati kao službeni i rekord Nacionalnog parkaDoline smrti“ u Kaliforniji prihvaćen je danas kao svjetski rekord (56.7 °C)

Nacionalni park „Dolina Smrti“ – Kalifornija

  • Zanimljivo je da mjesto s najvišim prosjekom temperature na svijetu nije ni u Kaliforniji ni u Libiji, nego u Etiopiji! Nedaleko od tog mjesta pronađeni su neki od najstarijih fosila ljudskih predaka poput znamenitog kostura „Lucy” vrste Australopithecus afarensis. Po tome možemo zaključiti da čovjekova vrsta vuče porijeklo s jednog od najtoplijih dijelova našeg planeta!

Predivni radovi učenika 5.a razreda o očuvanju okoliša te njihova „reciklirana dobra čudovišta“


  • ovdje su samo neki radovi 5.a, no cijelu galeriju obavezno pogledajte na Facebook stranici naše škole, kao i fotografije marljivih članova medijske grupe, kao i viših razreda koji su sadili cvijeće i voćke, sortirali otpad…

https://hr-hr.facebook.com/pages/category/Elementary-School/O%C5%A0-Toma%C5%A1a-Gori%C4%8Danca-Mala-Subotica-410796349112937/


Vida C., 5.a

Marija Š, 5.a

Nino G., 5.a

Matija Š., 5.a

Corina K., 5.a

„GRETA I DIVOVI“ - slikovnica o borbi za spas planeta

U hrvatske je knjižare istodobno kad i u knjižare diljem svijeta stigla slikovnica „Greta i divovi” (u prosincu 2019.), alegorijska priča nadahnuta životom tada 15-godišnje mlade aktivistice Grete Thunberg iz Švedske i njezinom borbom za očuvanje našeg planeta. Djevojčica je stala na čelo svjetskog pokreta protiv klimatskih promjena te postala nadahnuće i uzor djeci i mladima diljem svijeta. Nominirana je za Nobelovu nagradu za mir (2019. i 2020. godine), a poručuje kako nitko nije premalen da bi pokrenuo promjene!

Dvije Zoe su iznjedrile ovu prekrasnu slikovnicu. Zoe Tucker napisala je alegoriju koja će biti jasna svim mališanima, a Zoe Perisco je oslikala Gretu i Divove. Ilustracije su fantastične i dobro prate priču kako bi ju i najmlađi mogli razumjeti (prilagođena je djeci u dobi od 4-7 godina).

Greta živi u predivnoj šumi okružena šumskim životinjama koje su zabrinute jer im prijeti opasnost od divova. Ona zna da divovi postoje, no sada su postali izrazito nasrtljivi. Počeli su sjeći stabla kako bi izgradili kuće. Zatim su posjekli još stabala i izgradili još veće kuće. Kuće su prerasle u naselja, a naselja u gradove, sve dok šume nije gotovo posve nestalo. Zar je moguće da su pohlepni divovi zaboravili na sve ljepote šume i na njezine stanovnike? Greta čuje vapaj životinja i zna da im mora pomoći, ali pita se kako. Nasreću, ima ideju!

Ova predivno ilustrirana slikovnica nudi priču o djevojčici koja se hrabro suprotstavila naizgled nepobjedivim divovima i upozorila ih na grubost i posljedice njihova postupanja. Priča o Greti i divovima nježno i nenametljivo najmlađim čitateljima prenosi poruku o potrebi savjesnog odnosa prema prirodi koja je naš dom i uči ih kako nitko nije premalen da bi potaknuo promjene jer se zajedništvom i međusobnim poštovanjem može postići mnogo.

Na samom kraju slikovnice nalazi se kratka priča o Greti Thunberg i njenom štrajku za klimu prilagođena najmanjim čitateljima te savjeti kako i najmlađi među nama mogu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Jer „I najmanji među nama mogu nešto promijeniti."

Kako bi i ova slikovnica pomogla u toj borbi, tiskana je na 100% recikliranom papiru, a njenom kupnjom donira se 3% organizaciji Greenpeace u Hrvatskoj.

I iako slikovnica ima sretan kraj kakvom se svi nadamo, krajnje je vrijeme da se pokrenemo jer je naša kuća zaista u plamenu!

„Mene je ova slikovnica ostavila bez riječi. Ne samo zbog priče i ilustracija, već i zato što u jednom trenutku shvatite da ako ovako nastavimo, priča o našem planetu, našem domu, neće imati sretan kraj. I onda nam treba jedno dijete, jer šesnaestogodišnjakinja to još uvijek jest, da nam očita bukvicu. Sigurna sam da ne treba nikome objašnjavati tko je Greta Thunberg i kako je počela njena borba za naš planet. I što god mislili o njoj (a česte su priče da se radi samo o dobro izmanipuliranoj djevojčici) i na kojoj god strani tih priča bili, ona je ta koja se suprotstavila Divovima. Ona je ta koja je podignula svoj glas i koja se bori za svoj i naš planet. Baš kao i u ovoj slikovnici.“ – blog „Mali čitači“

Naša Zemlja je jedinstvena, prekrasna i čarobna, pa dobro pogledajte neka od najljepših mjesta na svijetu. Probajmo ih svi zajedno takvima i očuvati kako bi i sljedeće generacije mogle u njima uživati!

UŽIVAJTE U LJEPOTAMA PRIRODE!

I mi možemo pomoći u očuvanju okoliša!


  • Treba razvrstavati otpad radi lakše reciklaže i odlagati ga u odgovarajuće spremnike!

  • Ne bacati smeće po ulicama, parkovima i prirodi!

  • Ne trošiti vodu bespotrebno, već je štedjeti!

  • Ne uništavati biljke, jer one su najkorisnije u prirodi.

  • Ne uznemiravati životinje, jer Zemlja je njihov dom i one su dio zdrave prirode.

  • Nagovoriti odrasle da ponekad umjesto automobila voze bicikl ili hodaju!

PROBAJMO SVI ZAPAMTITI!


Onečišćenja vode, zraka i tla pridonosi sve većoj ugroženosti biljaka, životinja i ljudi na Zemlji. Zato treba pronaći načine za smanjenje onečišćenja, čuvati prirodna bogatstva i biološku raznolikost.

Tako ćemo se pobrinuti za zdraviju i sretniju budućnost!

Fotografija Zite Zamude, 5.a