Embedded Files
IZBOR I ISTRAŽIVANJE PROBLEMA
Problem prekomjerne (nepotrebne) kupovine odjeće.
Nakon što nas je učiteljica upoznala sa samim projektom počeli smo razmišljati o mogućem problemu kojim bi se željeli baviti.
Uočili smo da postoji problem s obzirom da u sredini u kojoj živimo često u prirodi vidimo odbačenu odjeću.
Razgovarali smo sa ostalim učenicima, roditeljima i nastavnicima i na taj način odabrali problem prekomjerne ili nepotrebne kupovine odjeće.
ANKETA
Prvo smo krenuli sa izradom ankete kako bi prikupili informacije vezane za problem kojim se bavimo. Poveznicu na anketu smo podijelili na stranici škole i društvenim mrežama.
Anketa sadrži 28 pitanja kojima smo obuhvatili informacije vezane za uzrast, razlog kupovine, potrošnju na mjesečnoj razini, dijeljenje, zbrinjavanje i korištenje rabljene odjeće, utjecaj Internet kupovine, pandemije COVID19 i na kraju smo ostavili mogućnost komentiranja.
Anketu je ispunilo 457 ispitanika svih uzrasta.
Na pitanje „Smatrate li da imate previše odjeće?“ 54,3% ispitanika je odgovorilo sa Ne, 33,5% je odgovorilo sa Da, a 12,3% Ne znam. S obzirom na postotak odgovora sa Da i Ne znam zaključili smo da problem ipak postoji i da se želimo istražiti razloge i moguća rješenja.
Poveznica na anketu: forms.gle/Lg9jbFymNTTFyebV9
RAZGOVOR SA VODITELJICOM CRVENOG KRIŽA
Započeli smo razgovorom sa voditeljicom Gradskog društva Crvenog križa u Biogradu na Moru Frankom Troskot koja nas je upoznala sa radom Gradskog društva Crvenog križa i ukazala na poteškoće i probleme na koje nailaze u radu sa korisnicima.
Problem koji se najviše istaknuo je da većina ljudi koja donosi odjeću ne razmišlja na način da će tu odjeću netko potrebit koristiti, već se uglavnom rješavaju svog „smeća“. Donirana odjeća često nije primjerena, nosiva i uglavnom se ne može proslijediti korisnicima. Iskoristivost donirane odjeće je od 10 do 15% što je vrlo mali postotak. To stvara veliki problem zbog zbrinjavanja takvog tekstila (otpada) na koje onda Crveni križ koristi previše sredstava, a koja bi se inače mogla usmjeriti korisnicima kojima su ta sredstva itekako potrebna.
Isto tako iz svog iskustva kroz rad u Crvenom križu gospođica Franka nam je iskazala svoje mišljenje vezano za naš problem i izjasnila se da smatra da postoji problem nepotrebnog kupovanja odjeće.
RAZGOVOR SA NAČELNIKOM
S obzirom da smo uočili da u našoj općini nema kontejnera za odlaganje odjeće, a da postoji zagađenje okoliša tekstilnim otpadom odlučili smo se i za razgovor sa načelnikom općine.
Samostalno smo dogovorili termin sa tajnicom i načelnik nas je vrlo rado ugostio. Kroz razgovor nam je iskazao svoj stav o našem problemu kao privatna osoba i kao načelnik naše općine.
Mišljenja je da postoji problem nepotrebnog kupovanja, a rješenje vidi u mogućoj izgradnji pogona za recikliranje unutar poduzetničke zone od strane budućih korisnika. Ukazali smo mu da su informacije vezane za mogućnosti odlaganja tekstilnog otpada na stranicama općine zastarjele na što je on odmah reagirao i tražio da se to ažurira.
Upoznao nas je sa radom reciklažnog dvorišta u našoj općini i mogućnostima za poboljšanje koje se uglavnom odnose na edukaciju mještana. Pohvalio nas je za našu aktivnost kroz projekt i rekao nam da nam je na raspolaganju za suradnju vezanu za naš prijedlog rješavanja problema.
DRUŠTVENE MREŽE
Istraživali smo i društvene mreže koje se bave našom problematikom, pa smo tako stupili u kontakt sa administratoricama grupa Ne kupuj, pokloni, razmjeni, udomi! i Sharing is caring Zadar. Upoznali smo ih sa samim projektom i problemom kojim se bavimo. Osim što su ispunile anketu, odgovorile su i na naša pitanja koja smo im postavili putem elektroničke pošte.
Na pitanje „Kako je došlo do ideje o osnivanju grupe, odnosno kako ste uočili potrebu?“ gospođa Vlatka Dugački administratorica grupe „Ne kupuj, pokloni, razmjeni, udomi!“ nam je odgovorila:
„U razgovoru s kolegicom i (drugom) administratoricom grupe zaključile smo da kao članice grupe Ženski recenziraj previše trošimo na nepotrebne ženske potrepštine, uključujući i odjeću. Također smo konstatirale da imamo (kao i većina žena) previše odjeće, koju smo obukle jednom ili niti jednom, a ne sviđa nam se preprodaja te da bi bilo divno usrećiti nekoga kome se određeni odjevni predmet sviđa (donacijom ili zamjenom za nešto što je toj osobi potrebno). Iduće jutro grupa je bila osnovana :-)“
Na pitanje „Koji vam je cilj, planovi i jeste li zadovoljni kako grupa funkcionira?“ odgovorila je:
„Cilj grupe je velikim dijelom ispunjen (u nadi da nema preprodaje na što administratori ne mogu utjecati), iako bi mi osobno bilo draže da ljudi poklanjaju, a ne mijenjaju (naglasak pri mijenjanju je ženska odjeća i parfemi).“
Administratorica grupe „Sharing is caring Zadar“ gospođa Zrinka Džoić na pitanje „Kako je došlo do ideje o osnivanju grupe, odnosno kako ste uočili potrebu?“ nam je odgovorila:
„Ideja je, kako ste i naveli u pitanju, došla iz potrebe i činjenice da konzumerističko društvo – društvo koje neprestano kupuje bez razmišljanja kuda sa svim tim materijalnim stvarima je ujedno i društvo koje ostavlja sve veći, teži i snažniji ekološki otisak – što rezultira snažnim promjenama okoliša i klime. „
Na pitanje: „Koji vam je cilj, planovi i jeste li zadovoljni kako grupa funkcionira?“ odgovorila je:
„Cilj je da grupa i dalje postoji, da se širi i postaje što kvalitetnija. Šibenska grupa je, recimo, puno aktivnija od naše i ljudi poklanjanju puno različitijih stvari od one zadarske. Potrebno je vrijeme da se građani priviknu i prigrle ideje razmjene, smanjenja potrošačkih aktivnosti i solidarnosti za društvo i planetu. Nadalje, bilo bi divno kada bi u nekim budućim vremenima ovakve grupe postale mjesta gdje će se razmjenjivati i znanje, vještine i usluge. „
A na pitanje „Imate li uvid u to što korisnici grupe najčešće razmjenjuju?“ odgovor je bio:
„Većinom se radi o odjevnim predmetima.“
OVISNOST O KUPOVANJU
SHOPPINGHOLIZAM - ovisnost modernog doba
Kontaktirali smo i gospođu Valentinu Cindori koja je supervizor i psihoterapeut u i centru za savjetovanje, superviziju i edukaciju Arka. Upoznali smo je sa projektom i zamolili da nas o problemu kojeg istražujemo informira od strane struke. Proslijedila nam je članak koji je dobila od svojih kolega, a koji se bavi sa ovisnosti o kupovini.
Odlomci iz članka
„Shoppingholizam kao psihički poremećaj karakterizira opsesivna i neodoljiva želja, bolesni nagon za kupovanjem svega i svačega bez razloga, potrošačka groznica, histerija kupnje. Karakteristično je da se ovisnik o kupovini ne ograničava na određenu vrstu robe, niti na njezinu vrijednost. Za njega je važna količina onoga što kupuje. U početku, ovisna osoba svoju ovisnost pokušava skriti od drugih, zatim će skrivati svoje dugove, a napokon i robu koju neobuzdano kupuje, često ne prezajući i od uništavanja iste. Posljedice ovisnosti o kupovanju, osim mogućeg financijskog bankrota iste su kao i kod svih ostalih ovisnosti i gotovo su jednaki simptomima koji ih uzrokuju: depresija, anksioznost, samoća, svađe s bližnjima, raspad obiteljskih veza, nemogućnost normalnog obavljanja svakodnevnih obaveza i aktivnosti, uništeno samopouzdanje i sl.“
„Kao i svaku drugu ovisnost treba je liječiti uz pomoć stručnjaka, liječnika psihologa i psihijatra.“
„Pojedinac, u pokušaju instant-zadovoljenja svojih potreba, razvija hiperpotrošačku dimenziju svoje ličnosti. Oko nas niču brojni trgovački kompleksi megalomanske naravi koji su promijenili temeljne društvene i ekonomske vrijednosti i strukture. Tako shvaćamo da smo se, takoreći, preko noći prilagodili scenariju prema kojem je mjesto radnje: trgovački centar, vrijeme radnje: sada i stalno; očekivana radnja: posjedovati; količina: što više!“
ŠTO KAŽE ZAKON
Zakon o zaštiti potrošača
www.zakon.hr/z/193/Zakon-o-za%C5%A1titi-potro%C5%A1a%C4%8Da
DIO PRVI TEMELJNE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje zaštita osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda, kao i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda na tržištu, i to:
1. pravo na zaštitu ekonomskih interesa potrošača
2. pravo na zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu
3. pravo na pravnu zaštitu potrošača
4. pravo na informiranje i izobrazbu potrošača
5. pravo na udruživanje potrošača u svrhu zaštite njihovih interesa
6. pravo na predstavljanje potrošača i sudjelovanje predstavnika potrošača u radu tijela koja rješavaju pitanja od njihova interesa.
Članak 4.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
14. odluka o kupnji je svaka odluka koju donosi potrošačima, a koja se odnosi na to hoće li, kako i pod kojim uvjetima kupovati, hoće li cijenu platiti u cijelosti ili u obrocima, hoće li proizvod zadržati ili njime dalje raspolagati, hoće li se koristiti pravima koja ima na temelju ugovora, bez obzira na to je li potrošač odlučio djelovati ili suzdržati se od djelovanja
44. važan utjecaj na ekonomsko ponašanje potrošača je korištenje poslovne prakse radi znatnog umanjivanja sposobnosti potrošača da donese odluku utemeljenu na potpunoj obavijesti, što dovodi do toga da potrošač donosi odluku o kupnji koju inače ne bi donio.
Članak 12.
Zabranjeno je upućivati pozive i/ili poruke putem telefona potrošačima koji su se upisali u registar potrošača koji ne žele primati pozive i/ili poruke u okviru promidžbe i/ili prodaje putem telefona.
TEKSTIL KAO ZAGAĐIVAČ
Tekstilna proizvodnja je jedna od najvećih zagađivača okoliša.
Proizvodnja pamuka uništava poljoprivredna zemljišta i zagađuje vodotoke.
1 pamučna majica zahtijeva 150 grama pesticida.
Za 1 pamučnu košulju potrebno je 2700 litara vode, toliko 1 osoba popije vode za 2,5 godine.
Prosječan vijek odjevnih predmeta je 3 godine.
Za pamučnu odjeću je potrebno 6 mjeseci da se razgradi u prirodi, a vunenoj odjeći je potrebna 1 godina.
Poveznica na stranicu srednja.hr i članak o tome kako moda utječe na navike kupovanja www.srednja.hr/svastara/moda-gusi-nas-planet-mogu-li-prosvjedi-srednjoskolaca-promijeniti-industriju/
Page updated
Google Sites
Report abuse