POGLEDAJTE SA SVOJOM DJECOM HRVATSKU FILMSKU BAJKU ‘ANKA’, REDATELJA I PRODUCENTA DEJANA AĆIMOVIĆA, INSPIRIRANU ROMANOM MATE LOVRAKA ‘ANKA BRAZILIJANKA’

Izvor: HAVC

“Nadam se da će moji filmovi bar na trenutak uljepšati dane svima onima koji su ugroženi ovom pošasti koja nam se događa“, poručio je redatelj i producent Dejan Aćimović koji je javnosti omogućio besplatno gledanje ".

Jedan od njih je dugometražni igrani film Anka, nastao prema romanu za djecu Anka Brazilijanka Mate Lovraka. Priča je to o djevojčici iz sirotišta koju posvoji bogata rođakinja. Nedugo nakon njezina dolaska, rođakinja pokaže drugo lice pa razočarana Anka bježi natrag u sirotište. Put je vodi do ciglane u dubini šume, gdje pronalazi privremeni dom među radnicima grube vanjštine, ali topla srca. Ondje otkriva bajkovit svijet šumskih bića koja vide samo djeca bujne mašte. U glavnoj ulozi je Eric Cantona, a glume još Cvita Viljac, Rade Šerbedžija, Linda Begonja, Vuk Kostić i mnogi drugi.

Zbog novonastale situacije i zabrane održavanja kazališnih predstava i ostalog redovnog programa brojna kazališta za djecu održavaju online predstave. Tvornica lutaka i Narodno sveučilište “Sesvete” poklanjaju tri predstave, Teatar Tirena seriju dramskih igara“Mašta je supermoć”.

Jedna od najpoznatjiih bajki, priča o veseloj, zaigranoj djevojčici koja se nije odvajala od svoje crvene kapice po kojoj je i dobila ime, stigla je do nas iz davnine, a oblik u kojem je danas poznajemo dali su joj Charles Perrault i braća Grimm. U ovoj predstavi nema vještica i vila, ali ima pregršt neobičnih i nestvarnih događaja koji otvaraju svjetove mašte: životinje govore, šume pokazuju opasno lice, gljive plešu, krijesnice osvjetljavaju nemoguće prostore, a baka i Crvenkapica bit će izbavljene iz vučjeg trbuha. Ta vesela, inače poslušna djevojčica nasjest će na trik slatkorječivog Vuka i skrenuti na krivi put, ali samo zato što je radoznalo, zaigrano, brzopleto dijete. Kakva djeca i trebaju biti.

„Po šumi, širom, bez staze, puta, Ježurka Ježić povazdan luta.“

Ježurka Ježić, ljubazan i dobroćudan lovac u liku jedne od najsimpatičnijih šumskih životinja vrlo dobro zna što želi, a što ne želi. Ni lukava Lija ga ne može razuvjeriti u tome, kolikogod se trudila svojim primamljivim ponudama. Kudgod išao i gdjegod se našao, Jež se na kraju uvijek vraća kući.

Zima i Grozni su likovi koji nikako ne vole sve te pretjerane ukrase, lampice, kičaste štandove, kobasice i germknedle.

S druge strane, tu su otac i kći koji, od kada su ostali sami, ne znaju kako voditi obiteljski život, kako se ponašati, a u božićno vrijeme zajedništva to je nekako osobito teško. Djevojčica Maria piše pismo nepoznatom prijatelju i moli da Božić bude onakav kao što je bio prije, kada je mama bila tu. Igrom okolnosti pismo završava kod kradljivca pisama – Groznog i tu počinje ledeni zaplet. Zima, koja skuplja poštanske marke i od njih pravi umjetničko djelo – zid neispunjenih želja – otvara posljednje Marijino pismo i odljepljuje posljednju markicu, koja se čvrsto drži za kuvertu i ne da da je zalijepi na zid. Zima i Grozni, nakon što pročitaju njezino pismo, shvate da djevojčica nema razmažene želje kao većina, već da želi samo da tata ispoha piceka kao što je to radila njezina mama i da ukrase jelku kao nekad, prisjete se svog djetinjstva i raznježe. Odluče joj pomoći i kreću u avanturu spašavanja Božića.