Arhiva

DVA KNJIŽEVNA NOBELOVCA

Učenici 2.c razrednog odjela bili su 6. prosinca dragi gosti školske knjižnice.

Susret je započeo olujom ideja vezanih uz pojam blagdanske tematike i nastavio se razgovorom o knjizi „Božićne pjesme“, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, J. A. Brodskog.

U skladu s nadolazećim prazničnim danima izabrali smo pjesmu Božićna zvijezda, koju je učenicima interpretativno pročitala školska knjižničarka, a zatim smo međusobno podijelili svoje dojmove o pjesmi.

Nakon toga smo pročitali još jednu pjesmu, još jednog nobelovca, književnika B. L. Pasternaka, također naslovljenu Božićna zvijezda. Zanimljivost u svezi s ovom pjesmom jeste ta da je upravo ova pjesma posvećena istoimenoj pjesmi J. Brodskog.

Učenici su uočili kako su pjesme na različit način pisane, ali da ih upravo ista tema povezuje u toj različitosti.

Kako ne bi sve ostalo samo na riječima, pobrinula se njihova učiteljica Eva Andrić, koja je uz malu učeničku pomoć, izradila trodimenzionalne božićne zvijezde od papira predviđenog za recikliranje. Trebalo je puno truda uložiti u izradbi svake pojedinačne zvijezde, dobro spojiti i zalijepiti rubove kako bi uradak lijepo izgledao.

Razvijajući kulturu slušanja, čitanja i govorenja, razvijali smo i brigu o održivom razvoju, koristeći stari papir u stvaranju dekorativnih zvijezda.

S. Rem, stručna suradnica školska knjižničarka

DRVO DOBRIH ŽELJA

U školskoj je knjižnici krajem mjeseca studenoga održana korelacijska radionica likovno-književnoga izražavanja i stvaranja u suradnji s predmetnim učiteljem Likovne kulture Marinom Mekovićem i likovnom skupinom učenica.

Motivacija i inspiracija za susret bilo nam je predblagdansko vrijeme i knjiga „Božićne priče“ priređivača Božidara Petrača. U zbirci od dvadeset šest božićnih priča hrvatskih i inozemnih autora koje veličaju pozitivne vrijednosti, učenice su pronalazile pojmove u kojima su sadržane te vrijednosti (darivanje, prijateljstvo, ljubav, uvažavanje, opraštanje…), a zatim ih ispisivale na kolaž papir izrezan u obliku kuglica.

Drvo dobrih želja/božićno drvce izradile su uz pomoć svojeg predmetnog učitelja u trodimenzionalnom obliku, također od kolaž papira, te ga ukrasile pripremljenim kuglicama.

Budući da je ideja blagdanskoga ozračja zajedništvo, učenice su se dosjetile dodati prazne kuglice na drvce kako bi posjetitelji mogli dopisati svoje poruke na njih te su na taj način drvce pretvorile u interaktivnu aktivnost.

Svoj su uradak posvetile obilježavanju Međunarodnog humanitarnog dana (23. studenoga) kako bi podsjetile na nužnost ulaganja u vlastitu dobrotu.

Koliko su u svemu tomu naše likovnjakinje bile uspješne, možete se uvjeriti posjetom školskoj knjižnici jer darujući i dijeleći lijepe misli i dobre želje s drugima, uvijek darujemo i dio sebe!

Europska godina mladih 2022.

U sudjelovanje Europske godine mladih 2022., školska se knjižničarka uključila u suradnji s 3.b razredom i njihovom učiteljicom Snježanom Udarević.

Budući da je jedna od zadanih tema glasila Uključivost i ravnopravnost, poslali smo izvješće o radionici koja je uključivala toleranciju, prihvaćanje i multikulturalni dijalog, a ostvarena je u Mjesecu židovske kulture, koji se provodio u našoj Školi, kada smo učenicima osvijestili njihov značaj u izgradnji boljeg i pravednijeg svijeta kao i razumijevanje problema s kojima se suočavaju (obitelj, škola, prijateljstvo).

Izvješće je vrjednovano i prihvaćeno za objavu, a možete ga potražiti na poveznici: https://youth.europa.eu/year-of-youth_en#activities.

INFORMACIJSKA I MEDIJSKA PISMENOST

Učenici 5.a razrednog odjela i njihova predmetna učiteljica Hrvatskoga jezika Slavica Šakić Matić posjetili su školsku knjižnicu 15. studenoga.

U okviru obrazovne sastavnice Kultura i mediji, temom „Medijski tekstovi u časopisima za mlade“, učenici su proširili svoje znanje o medijskoj i informacijskoj pismenosti te ujedno podsjetili na Svjetski dan televizije, koji se obilježava 21. studenoga.

Školska je knjižničarka održala učenicima nastavu u sklopu Knjižnično-informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja, navodeći kako se najstariji mediji (knjige, časopisi, novine) danas sve manje pojavljuju u tiskanome izdanju, a broj primjeraka ovisi isključivo o broju kupaca.

Znanstvena istraživanja pokazuju kako suvremenu tehnologiju/medije učenici svakodnevno sve više koriste i njihova je pojavnost zabrinjavajuća u omjeru na tiskane medije, koji su sve više zanemareni zbog virtualnog okružja kojemu su mladi izloženi.

Znanje o tiskanim medijima učenici su proširili slušajući o nazivima časopisa prema vremenu izlaženja, podjeli novina prema ritmu izlaženja, širini područja koje pokrivaju te sadržaju koje određene novine obrađuju.

Listajući časopise za mlade, učenici su pronalazili tekstove edukativnog karaktera i objašnjavali tematsko područje koje obuhvaćaju.

U jednome su trenutku obavljali i novinarski posao jer su grafičko oblikovanje stranice teksta morali znati primijeniti u praktičnome radu, gdje su na tiskanoj novinskoj stranici označavali tražene elemente.

Informacijska je pismenost osnova suvremene pismenosti, a kako se učenici snalaze u obilju informacija i znaju li ih vrjednovati, pokazali su u neposrednom razgovoru navodeći primjere iz osobnog života u kojima su prepoznali lažne vijesti, pogrješne informacije i zlonamjerne informacije.

Neki se od ovih termina ponekad koriste i kao istoznačnice jer je među njima dosta sličnosti te jedna kategorija lako prijeđe u drugu, ali među njima postoje i značajne razlike, pogotovo u namjeri i obliku u kojem se pojavljuju.

Budući da su učenici svakodnevno izloženi velikoj količini informacija, upravo medijska pismenost omogućava bolje snalaženje u odabiru kvalitetnog sadržaja i relevantnih, istinitih i provjerenih informacija. Cilj je medijske pismenosti potaknuti razgovor o medijima te sigurnom korištenju tehnologija bez kojih je nezamisliv napredak u 21. stoljeću.

Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku pokrenuli su Dane medijske pismenosti 2018. godine, a izdali su i publikaciju Djeca i mediji – knjižica za roditelje i skrbnike djece koja je dostupna za posudbu u školskoj knjižnici.

S. Rem, stručna suradnica školska knjižničarka

„Knjižničarki pomažemo, o knjigama brinemo!“

U provođenje školskog projekta (Međunarodni dan međusobnog pomaganja) učenici 2.c razrednog odjela i učiteljica Eva Andrić, u suradnji sa školskom knjižničarkom, uključili su se volonterskim radom u školskoj knjižnici. Učenici su najprije vođenim dijalogom nizom primjera navodili na koje sve načine možemo pomagati jedni drugima. U skladu s ovogodišnjom temom, a ujedno razvijajući kulturu ponašanja prema knjizi, pomogli su školskoj knjižničarki u provođenju mjera očuvanja knjiga. Vrijedno su prebrisali sve olovkom pošarane stranice izdvojenih oštećenih knjiga te zaključili kako se prema školskoj imovini uvijek treba odgovorno ponašati.

Nakon napornog rada, u znak zahvalnosti za pruženu pomoć, školska je knjižničarka učenike počastila slatkišima.

Međunarodni dan dječje knjige

Međunarodni dan dječje knjige obilježava se svake godine 2. travnja kako bi se istaknula važnost dječje knjige te potaknula i razvila ljubav prema čitanju.

Učenici 1.c razreda sa svojom učiteljicom Evom Andrić i školskom knjižničarkom uključili su se videouratkom recitacije stihova grčkog književnika Vagelisa Iliopoulosa, autora poruke djeci svijeta: „Ja sam knjiga, pročitaj me“.

Što su sve poručili svojim vršnjacima, pogledajte na poveznici: 20230405_102219 1.mp4

Stručna suradnica školska knjižničarka

MEĐUNARODNI DAN ŠKOLSKIH KNJIŽNICA

Međunarodno udruženje školskih knjižnica (IASL - International Association of School Librarianship) proglasilo je 1999. godine, a potvrdilo 2005. godine, dan u mjesecu listopadu (ove je godine to ponedjeljak, 23.10.) kojim će školske knjižnice promicati ulogu i značaj školskih knjižnica u vlastitoj sredini. 

Suradnjom školske knjižničarke i učiteljice Eve Andrić, zajedno s učenicima 2.c razrednog odjela, Međunarodni dan školskih knjižnica (International School Library Day) obilježili smo druženjem u školskoj knjižnici u slavljeničkom ozračju.

Susret smo započeli razgovorom o važnosti i sadržajima koje nudi školska knjižnica.

U radioničkom dijelu učenici su ilustrirali edukativne stihove o kulturi ponašanja u knjižnicama i prema knjigama te njihovu čuvanju od svake vrste oštećivanja.

Zajednički smo se podsjetili i određenih pravila koji su ugrađeni u rad svake knjižnice kako bi svi korisnici imali jednake uvjete za korištenje knjižničnih usluga.

Edukativni su stihovi pronašli svoje mjesto na Knjižničnom stablu koje krasi prostor školske čitaonice.

Neki su učenici darovali knjižnicu svojim poetsko-proznim radovima i na taj smo način završili naše druženje.

Juraj Ivić: Školska knjižnica

             Knjižnica je puna knjiga,                                  

             u njoj nema briga.

             Kroz knjige putujemo,

             novi svijet upoznajemo.

             Knjiga uvijek širi znanje

             i neznanja tad je manje!

Rino Avramek: Volim knjižnicu

                       Puna je polica

                      i sretnih lica.

                      Širi nam znanje

                     i stvara sretno stanje!

                     Svatko tu nešto nađe,

                     čitati je sve slađe.

                    Zajedno čitamo

                    i odrasle manje pitamo.

Petra Domazet: Kratka priča o knjižnici

Jednom davno nije postojala knjižnica i knjižničarka je odlučila sagraditi knjižnicu.

Gradila je i gradila danima, mjesecima, sve dok nije završila.

Kad je bila gotova, sve je u njoj bilo spremno za djecu: knjige, časopisi, društvene igre.

Knjižnica je bila savršena!

Djeca su rado boravila u njoj i svašta naučila.

Luca Šimić: „ Naša je knjižnica ispunjena knjigama znanja i u njoj učimo, pišemo pjesme, bajke, čitamo...“

Stručna suradnica školska knjižničarka

Mjesec hrvatske knjige u školskoj knjižnici

„Knjige, knjige, knjige iz naše knjižnice – prave su mi prijateljice…“, veselo je odzvanjalo školskom knjižnicom prigodom posjeta 1.c razreda  i njihove učiteljice Mirne Grbec. Glazbena je podloga (Dječji zbor Kikići; stihovi, glazba, aranžman Maja Rogić) bila izvrsna motivacija početnicima učenicima da u opuštenoj atmosferi razgledaju prostor školske knjižnice i čitaonice te u razgovoru s knjižničarkom doznaju sve o knjižničnom bontonu.

Odlično pripremljeni i zainteresirani, prvašići su i samostalnim radom dokazali da se raduju  svakom sljedećem susretu s knjigom.

Kulturom ponašanja prema knjizi i kulturom komuniciranja integrirali smo Građanski odgoj i obrazovanje  i knjižnično-informacijsko obrazovanje kao važne sastavnice nastavnog procesa.

Prigodnim poklončićima, koji su sadržavali knjižnični bonton i člansku iskaznicu, 1.c razred posjetom je svojoj knjižnici ujedno obilježio i Mjesec hrvatske knjige te na najljepši način poslao poruku da je važno od prvih školskih dana „knjige čitati i čuvati“!

Školska knjižničarka

Objavljeno: 25.10.2017., web stranica OŠ „Tin Ujević“, Osijek

Obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica i Mjeseca hrvatske knjige

Učenici 1.c razreda u pratnji svoje učiteljice Eve Andrić, 11. studenoga posjetili su školsku knjižnicu i čitaonicu.

Budući da im je ovo bio prvi posjet, školska je knjižničarka najmlađe korisnike upoznala s pravilima posudbe i vraćanja knjižne građe, smještajem knjiga na policama, kulturi ponašanja prema knjigama, različitim obavijestima na ulaznim vratima šk. knjižnice, prostorom i knjižnom građom u čitaonici i svemu onom što čini jednu knjižnicu kulturnim i informacijskim središtem škole.

Učenici su dolaskom ujedno obilježili Dan hrvatskih knjižnica (11.11.) i Mjesec hrvatske knjige (15.10.-15.11.), koji je ove godine posvećen mladima jer je upravo 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih.

Tema Mjeseca hrvatske knjige glasi Generacija K, čime se aludira na postojeće podjele generacija (generacija Y, generacija Z…), a stavlja naglasak na dva ključna pojma (knjigu/knjižnicu) i želi skrenuti pozornost na prilagodbu knjižnica potrebama novih generacija te istaknuti kako im knjižnica i knjiga može pomoći.

U skladu s ovogodišnjim motom Misli na sebe – čitaj!, pročitali smo pjesmu hrvatskoga književnika Tina Ujevića (5.7.1891.-12.11.1955.) i završili naše druženje.

Stručna suradnica šk. knjižničarka

„Naopake bajke“ u školskoj  knjižnici

Mjesec travanj posvećen je knjigama, čitanju i književnom stvaranju na različite načine i to vrlo dobro znaju učenici 2.b razrednog odjela skupa sa svojom učiteljicom Tanjom Jagustin.

Na nastavnom satu Knjižnično-informacijskog obrazovanja, koji se održao u školskoj knjižnici, čitali smo „Naopake bajke“ Ivanke Borovac – duhovitu slikovnicu u kojoj su junaci i junakinje svima nama dobro poznatih bajki (Trnoružica, Snjeguljica i sedam patuljaka, Pepeljuga, Mala sirena i dr.) prikazani na nov i neobičan način te napisani u stihovnom obliku.

Kreativan književni predložak učenici su iskoristili kako bi se i sami okušali u pisanju svojih naopakih bajki koje su na kraju ukrasili svojim ilustracijama.

Radionica poticanja čitanja na najbolji način približila je ljepotu umjetničkog izričaja jer je opći zaključak bio da uopće nije lako biti pjesnik i prenijeti čitateljima svoje umijeće stvaranja!

Stručna suradnica školska knjižničarka

NEK' TI  RIJEČ NE BUDE STRANA(C)

Učenici 6.a i 6.b razrednog odjela učionicu Hrvatskoga jezika zamijenili su (8. studenoga 2023.g.) školskom knjižnicom.

U pratnji svoje predmetne učiteljice Jasminke Vrban, posjet su organizirali baš u vrijeme obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige.

Vodeći se ovogodišnjim sloganom Nek’ ti riječ ne bude strana(c), bavili su se riječima u različitim oblicima i formama: usmeno, pisano, grafički.

Iz dječjih su časopisa čitali i prema vlastitim interesima odabirali tekstove, pisano ih prepričavali, pisali natuknice te različitim vizualnim načinima povezivali ih u smislenu cjelinu. Budući da je tema nastavnog sata glasila Bilješke, pregledali smo i knjigu autorice Morene Lalić „Kako učiti i mozak jačati“ u kojoj su navedene tehnike i strategije učenja, pamćenja, organizacije, planiranja, izrade bilježaka, traženja i uporabe informacija.

Na kraju susreta opći je zaključak bio: riječima smo okruženi od svoje najranije dobi i njegovanje usmenog/pisanog izražavanja te razvijanje kulture čitanja tijekom cijelog života, pomaže nam u povezivanju i zbližavanju s današnjim multikulturalnim svijetom.

Stručna suradnica školska knjižničarka

Ilustracija: M. Lalić, Kako učiti i mozak jačati („OZ“ – Obrazovanjem do znanja, Osijek, 2010.)

PRVI POSJET ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI

Učenici prvih razreda, zajedno sa svojim učiteljicama, posjetili su školsku knjižnicu i čitaonicu.

Budući da im je ovo bio prvi posjet, knjižničarka i njezine male knjižničarke osmislile su zanimljiv program kako bi najmlađim korisnicima približile rad školske knjižnice.

Sara i Ena (četvrtašice) kroz maleni igrokaz, koji su same dramatizirale, prvašićima su predočile što je to uopće školska knjižnica i njezin djelokrug rada:

upoznale su ih s pravilima posudbe knjižne građe, smještajem knjiga na policama, čuvanju knjiga, Pravilnikom školske knjižnice, različitim obavijestima na ulaznim vratima šk. knjižnice, prostorom i knjižnom građom u čitaonici i svemu što čini jednu knjižnicu kulturnim i informacijskim središtem škole.

«Male knjižničarke» cijelo su vrijeme same organiziranim aktivnostima (čitanje, crtanje, odgovaranje na upite, zadavanje zadataka učenicima) uspješno odradile sve što su i zamislile, a na kraju posjeta svaki je učenik prvi put samostalno obavio posudbu prvog lektirnog djela!

Prvašići su na poklon dobili zgodnu i korisnu pjesmicu o knjižnici i simboličan slatkiš, a roditelji različite naputke o radu školske knjižnice.

Nadamo se da će im ovaj «slatki posjet» ostati u pamćenju i da će redovito dolaziti u svoju knjižnicu po još književnih slatkiša...

S. Rem, prof. i diplom.knjiž.

MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2023.

Ovogodišnja se tema MHK-a Književnost bez granica! savršeno poklopila s Europskom godinom vještina jer je slogan Nek’ ti riječ ne bude strana(c) posvećen prevoditeljima koji svojim stručnim radom pokazuju kako razvijanje jezičnih vještina služi razmicanju međuljudskih barijera.

Da je to uistinu tako, potvrdili su učenici 3.a razrednog odjela i njihova učiteljica Mirna Grbec budući da su u prilici svakodnevnog razvijanja i primjenjivanja različitih vještina u svojemu razredu koji uključuje i učenike inkluzivnog obrazovanja.

Kao i uvijek u školskoj knjižnici, polazište za radionički dio bio nam je književni tekst.

Dvojezično izdanje knjige Dunje Kalilić “Malenka“, pisano izvorno na hrvatskome jeziku i prevedeno na poljski (prevoditeljica Lucja Danielewska), odmah je pokazalo važnost prevođenja i umijeće koje mora posjedovati svatko tko obavlja taj posao jer prevođenje je uvijek približavanje nekom drugom.

Učenici su ujedno dopunili i svoje znanje o komunikaciji, razliku između verbalne i neverbalne komunikacije te što sve kvalitetna/pozitivna komunikacija podrazumijeva.

Stihovi Ruth Bebermeyer „Riječi su prozori, ili zidovi, one nas osuđuju ili oslobađaju.“ poslužili su kao uvod u pojam neverbalnog teatra gdje su se učenici mogli okušati i u takvoj vrsti scenskog oblika.

U nastavku susreta učenici su bili u funkciji prevoditelja: pjesmice pisane na engleskom jeziku (autorski učenički radovi) prevodili su na hrvatski jezik, a zatim su odabrane stihove ilustrirali.

Na kraju su bili i TV novinari sa zanimljivim pitanjima upućenim književnim i filmskim prevoditeljima!

S. Rem, stručna suradnica školska knjižničarka