Virtualna knjižnica
OŠ "Tin Ujević"
Osijek
Otvorenost za korisnike:
ponedjeljak-petak, od 8.00h do 14.00h
Elektronički katalog školske knjižnice
https://os-tujevic-os.skole.hr/
"Tin bez vina", Vladimir Rem (naslovnica: Miljenko Stančić)
Embedded Files
NEMA ZA MAČKE ŠKOLE
Kao što sam naslov pjesme Grigora Viteza kaže Nema za mačke škole, ali ima za učenike 2.a i 2.b razreda koji i ove školske godine nastavljaju ciklus radionica Poticanja čitanja u školskoj knjižnici.
Tako je i prvi susret započeo opušteno učeničkim čitanjem pjesme podijeljene po ulogama u kojoj je personificirana mačka književni lik.
Poznata pjesma uz koju su odrastale brojne generacije, učenicima se svidjela zbog šaljivog tona, a nekolicina je njih izjavila kako uopće ne bi bila loša ideja povesti svog kućnog ljubimca u školu.
Nakon čitanja učenici su pojedinačno odgovarali na interpretacijska pitanja u svezi s temom, likovima i njihovim osobinama.
U drugome su dijelu radionice učenici rješavali zadatak u kojemu su trebali napisati što sve znaju, a da nisu naučili u školi.
Samostalno pečenje palačinki kao i odlazak u školu, trenerska pomoć u vaterpolu, popravljanje bicikla uz roditeljsku pomoć - samo su neke od naučenih vještina koje su drugašići svladali izvan škole.
Kultura čitanja, pisanja, govorenja, slušanja te dramsko-scenskog izričaja i ove će godine biti glavnim dijelom obrazovnog rada.
Radionica poticanja čitanja održana je u suradnji s kolegicama razrednicama 2.a i 2.b razreda, Mirtom Triber-Rupčić i Snježanom Udarević.
S. Rem, stručna suradnica školska knjižničarka
EUROPSKI DAN JEZIKA
Zašto je današnja višejezičnost i jezična raznolikost važna, istražili su, raspravili i promišljali o svemu tomu učenici 4.c razreda, 26. rujna u školskoj knjižnici, obilježavajući 25 obljetnicu Europskog dana jezika.
Školska im je knjižničarka najprije pročitala letak nazvan 20 stvari koje možda ne znate o europskim jezicima u kojemu su navedene neke od zanimljivosti europskog jezičnog bogatstva.
Moj veliki atlas Europske unije autora Norberta Gollucha (prijevod Milice Bračun) poslužio nam je u nastavku susreta čitanju kratke legende Kako je Europa dobila ime?
Učenici su, zatim (pomoću ispisanih slikovnih predložaka izdvojenih iz knjige Moj veliki atlas Europske unije), pročitali iz Malog jezičnog vodiča primjere osnovne konverzacije na nekima od europskih jezika (Bugarska, Belgija, Njemačka, Švedska, Francuska, Mađarska, Češka, Rumunjska, Austrija itd.), kao i niz kulturno-povijesnih zanimljivosti tih zemalja.
Slikovne su predloške iskoristili za izradu plakata kojima će ukrasiti učionicu.
Susret je organiziran u suradnji s njihovom razrednicom Evom Andrić.
S. Rem, stručna suradnica
školska knjižničarka
Izvori fotografija:
https://library.foi.hr/lib/9999
https://epale.ec.europa.eu/hr/content/europski-dan-jezika-2025
MEĐUNARODNI DAN PISMENOSTI
UNESCO-ovu inicijativu (čiji je cilj svake godine 8. rujna podsjetiti međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanja na globalnoj razini) prepoznali su učenici 3.a i 3.b razreda koji su, u pratnji svojih učiteljica Tanje Jagustin i Danijele Imširović, posjetili školsku knjižnicu odmah prvi nastavni tjedan 2025./2026. školske godine kako bi obilježili Međunarodni dan pismenosti.
Susret je započeo čitanjem rezultata nedavnog istraživanja koji govore o čak 13% nepismenih osoba u današnjem svijetu.
Iznenađeni ovim podatkom (jer su podrazumijevali kako je obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima), u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku hrvatskoga jezika potražili smo značenje riječi „deklaracija“, a zatim naglas pročitali dijelove Deklaracije o pravu europskih građana na pismenost koji se odnose na obrazovanje djece.
Nakon kraćeg razgovora u kojemu su učenici objašnjavali što za njih znači pojam pismenost i koje vrste pismenosti poznaju, školska im je knjižničarka ukratko predstavila „Jedanaest uvjeta za provedbu prava na osnovnu pismenost“ (skupina autora ELINET-a), a naglasak je bio na najvažnijem uvjetu: Pristupačnost i dobra opremljenost knjižnica.
Obilježavanje je završilo skupnim učeničkim radom u kojemu su trećaši naveli ono što smatraju da njihova školska knjižnica treba još imati.
Nove društvene igre, knjige, knjižnične police te puno biljaka samo su neki od prijedloga za koje se nadamo kako će u dogledno vrijeme biti i ispunjeni!
S. Rem, stručna suradnica školska knjižničarka
ŠTO TO LIPANJ DJECI NOSI?
Zajedničkim aktivnostima na školskome igralištu, učenici 1.a i 1.b razreda obilježili su posljednju ovogodišnju radionicu Poticanja čitanja.
Nakon naglas pročitane pjesmice (iz časopisa Prvi izbor) književnice I. Borovac Što to lipanj djeci nosi? u kojoj je riječ o sunčanim danima i nadolazećim učeničkim ljetnim praznicima, priča S. Duvnjak Novi predmet u školi poslužila je prvašićima motivacijski u osmišljavanju novog školskog predmeta nazvanog „Igre na zraku“.
Suradnjom s njihovim razrednicama Mirtom T.R. i Snježanom U., novi je predmet odmah i zaživio!
Učenici su uživali u lijepom lipanjskom jutru na svježem zraku, a kako i ne bi kad su cijelu školsku godinu u školskoj knjižnici aktivno sudjelovali u razvijanju kulture čitanja!
Na poveznicama se nalaze učenički radovi nastali tijekom provođenja radionica Poticanja čitanja:
https://read.bookcreator.com/wfMfsVz0DyN7oGsKf4a20IzrCiI2/9J502crlRnu8h7Ds2_ZeiQ
https://read.bookcreator.com/wfMfsVz0DyN7oGsKf4a20IzrCiI2/XFk-sINmQeyRobNWyZ1gMA
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
MALO KAZALIŠTE U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI
Kako je bilo ove školske godine na radionicama Poticanja čitanja učenicima 1.b razrednog odjela te kako su naučili glumiti, recitirati i pjevati tijekom školske godine u svojoj učionici pedagoškim radom svoje učiteljice, moglo se čuti i vidjeti upravo od njih 28. svibnja u školskoj knjižnici prigodom Dana otvorenih vrata škole osmišljenog obilježavanju Dana škole.
U pratnji razrednice Snježane Udarević prvašići su pozvali članove obitelji u školsku knjižnicu, a zatim im pokazali svoja umijeća.
Na jedan se dan, tako, školska knjižnica pretvorila u kazališni prostor koji je omogućio predstavljanje nastavnih sadržaja pomoću dramsko-scenskog izričaja.
Od rujna su učenici posjećivali školsku knjižnicu jednom mjesečno sudjelujući na radionicama Poticanja čitanja, koje je osmislila i održala s njima stručna suradnica školska knjižničarka u suradnji s njihovom razrednicom S. Udarević.
Na susretima smo razvijali ljubav prema čitanju slikovnica, dječjih časopisa, njegovali kulturu slušanja, govorenja, kazališne improvizacije i kreativnog izražavanja crtežom.
Učenici su svaku radionicu predstavili govoreći/glumeći tematski stih s popratnim rekvizitima te se od njih moglo doznati kako su bili Jesenko i Jesenka, uživali čitajući dječje časopise, upoznali „leteći“ kišobran, smišljali neostvarene želje, crtali stvarne i nestvarne prizore, voljeli slatka iznenađenja, glumili proljeće, brinuli o planetu Zemlji, razgovarali sa školskom knjižničarkom, učili čuvati knjige, čitali pjesme i priče, mirisali proljetno cvijeće, razgledali jesensko lišće, spomenuli sve mjesece u godini i veselili se svakom novom susretu!
Obilježavanje je nastavljeno recitacijom „Mašta“ autorice Antonije Ugarković, izvedbom triju učenica koje su pokazale kako je dječja mašta nezaustavljiva.
Kakva je to „zelena“ škola i zašto je tako nazvana, moglo se doznati u „Zelenoj školi“, veseloj pjesmici književnika Grigora Viteza, u samostalnoj izvedbi učenice.
Ekološki igrokaz posvećen planetu Zemlji u kojemu je lik i „Začuđeni Mjesec“ (autor Josip Balaško), poput pravih profesionalnih lutkarskih glumaca, izvele su dvije učenice, uz scenografsko rješenje malog lutkarskog kazališta.
Prvašići su završili nastupe pjevajući zajedno UNICEF-ovu pjesmu „Ne rugaj se“, himnu protiv nasilja u školama, dokazujući na najbolji način da umjetnost, kreativnost i nenasilje trebaju biti sastavnim dijelom svake škole.
Na kraju su članovima obitelji uručili svoje (prigodno pripremljene za tu priliku) crteže nastale tijekom sudjelovanja na radionicama.
Za cjelokupni trud učenici su nagrađeni velikim pljeskom svojih bližnjih, zagrljajem i poljupcem!
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
A zašto ne bi…
A zašto ne bi pretposljednju radionicu Poticanja čitanja u školskoj knjižnici učenici 1.a i 1.b razreda održali sami, i to čitajući pojedinačno svoj izbor slikovnica tijekom dosadašnjeg odrastanja?!
Prvašići su, naime, tjedan dana ranije dobili pisane zadatke koji su uključivali pripremanje popisa pročitanih slikovnica s podatcima o naslovu/autoru, odabiru najdraže slikovnice, preporuci za čitanje prijatelju iz razreda i kratkim objašnjenjima što im se svidjelo (tema/likovi/ilustracije/poučnost/šaljivost).
Predstavljanje je u 1.a razredu započeo Dorijan koji je prijateljima, osim svih pročitanih lektirnih knjiga, pripremio i popis velikog broja pročitanih knjiga izvan učionice: serijal nastavaka od trinaest knjiga popularnog Gregovog dnevnika (J. Kinney) i serijal knjiga Čovpas (D. Pilkey)!
Ivanov je popis obuhvaćao sljedeće knjige: Svemirci gaćoljupci spašavaju Zemlju (C. Freedman-B. Cort), Medo Tobi u kući djeda Božićnjaka (H. Bieber), Božićne snjegopriče (X. Chown), Ježeva kućica (B. Ćopić), Tri praščića (braća Grimm) i Kralj lavova (Disneyjeva riznica priča).
Chiara je pročitala popis lektirnih knjiga: Tri medvjeda i gitara (Lj. Bauer), Kako sanjaju stvari (S. Škrinjarić), Pale sam na svijetu (J. Sigsgaard) i Hrabrica (Ž. H.V.).
Juraj je izdvojio slikovnicu Gdje se skrivaš, mali medo? (F. Ahle).
U 1.b Katarina je prva predstavila svoj raznovrsni popis: Tončić Bontončić (B. Ciglenečki-P. Friščić), Brontijev dah (S. Sweeny H.), Gabin najsjajniji dan (Gabby's Dollhouse; prevela i uredila: K. Bareta G.), 101 dalmatinac (Disneyjeva riznica priča) i Pepeljuga (Disneyjeva riznica priča).
Petar je predstavio pročitane lektirne naslove koji su bili istovjetni popisu 1. a razreda.
Adrian je izdvojio (osim lektirnih knjiga) Petra Pana (J.M. Barrie), Pepeljugu (C. Perrault) te Ljepoticu i zvijer (C. Perrault ).
Josipin je popis sadržavao sljedeće naslove: Ružno pače (H.C. Andersen), Afra (A. Marić), Crvenkapica (C. Perrault ) i Ivica i Marica (braća Grimm).
Lotta i Rita su, osim lektirnih naslova, predstavile Bibliju (za djecu), Crvenkapicu (C. Perrault), Snjeguljicu (C. Perrault), Tri praščića (braća Grimm), 101 dalmatinca (D. Smith) i Kralja lavova (Disneyjeva riznica priča).
Tara također lektirne naslove i dva novija naslova: Za minutu, mama (A.H. Benjamin-N. East) te Mrljek i Prljek na zbrčkanome prespavancu (J. Pervan).
Učenici su međusobno uspoređivali popise pročitanih slikovnica i komentirali sadržaj, kao i sve ono što su smatrali da je važno istaknuti.
Školska im je knjižničarka za kraj pročitala knjigu Grigora Viteza „A zašto ne bi…“ u kojoj su prikazani neobični likovi/događaji, kao i to da je sve moguće ukoliko to želimo.
Da je tomu tako, svjedoče i raznovrsni popisi i prijedlozi za čitanje naših prvašića jer, ako to želimo, svatko od nas može pronaći nešto za sebe!
Radionica je provedena suradnjom s kolegicama razrednicama prvih razreda Mirtom T.R. i Snježanom U.
Izvor fotografije: https://www.ljevak.hr/grigor-vitez/10968-a-zasto-ne-bi.html
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
„TI MOŽEŠ BITI SVE“
…Ti možeš sanjati snove iste kao drugi
Ne daj da ih uzmu
Letjeti kroz sunce i ostaviti trag
Ne dopusti da ti slome krila
Ne daj da te uzme strah…
(izvođač: Udruga MaDi & Andrea Opačak)
Učenici 2.a razreda u školskoj su knjižnici 14. svibnja obilježili Hrvatski dan šećerne bolesti, koji se provodi odlukom Hrvatskog sabora na inicijativu Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.
Na početku smo susreta najprije zajedno pregledali i pročitali na glas dijelove strip-slikovnice „Šećer?!“autorice Hane-Petre Mrčele koja na jednostavan i razumljiv način objašnjava osnove prepoznavanja simptoma šećerne bolesti u djece.
Učenici su uočili da je u knjizi naglašeno razvijanje empatije, ljubavi, poštovanja i pomoći djeci koja boluju od ove autoimune bolesti.
Nakon čitanja i razgovora učenici su odmah u nastavku poslušali i pogledali videospot pjesme Ti možeš biti sve u izvedbi Udruge MaDi iz Osijeka (Udruga malih dijabetičara) i Andreje Opačak (predsjednica Udruge, autorica teksta/glazbe i učiteljica Glazbene kulture u našoj Školi).
Predivno napisana, skladana i otpjevana, pjesma na vrlo emotivan način govori o suočavanju, prihvaćanju, bezuvjetnoj ljubavi i hrabrosti jedne obitelji prema njezinom članu oboljelom od dijabetesa tipa 1.
Odabrani stihovi iz pjesme učenicima Razredne nastave poslužili su za pisanje i ilustraciju poruka podrške oboljeloj djeci jer nema toga što ne može dijete (N. Šarić)!
Susret je realiziran suradnjom s kolegicom na zamjeni, učiteljicom 2. a razreda, Marinom Mirković.
Učeničke uratke možete pogledati na poveznici: https://read.bookcreator.com/wfMfsVz0DyN7oGsKf4a20IzrCiI2/JsrJ_8RIRK6Tr6Z6y87ugw
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
PRVAŠIĆI U PROMETU
Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa (u sklopu Globalnog tjedna sigurnosti cestovnog prometa) podrazumijeva brojne preventivne aktivnosti u školama usmjerene učenicima, a provode ih djelatnici policijskih postaja.
Tim su povodom učenici 1.b razreda u školskoj knjižnici 5. svibnja sudjelovali u školskom projektnom danu osmišljenim tematskim aktivnostima ostvarenih suradnjom njihove učiteljice Snježane Udarević i školske knjižničarke.
Na početku su susreta učenici pogledali/poslušali videospotove iz ciklusa pjesmama za djecu Poštujte naše znakove (Semafor; Oprez, stani, stoj; Ne smije se igrati na cesti), poznatih hrvatskih autora (glazba: Zdravko Šljivac; tekst: Ivan Kuliš).
Nakon motivacijskog glazbenog dijela pristupili smo književnom čitajući poglavlje Na ulici iz knjige „Prvo ti, onda ja!“ – Bonton za djecu (nizozemska književnica Marja Baseler).
Učenici su, tako, mogli čuti informacije prilagođene njihovoj dobi u kojima je riječ o prometnim pravilima, sudionicima u prometu, ponašanju pri prelasku ceste te sigurnom korištenju javnog prijevoza.
Nakon čitanja razgovarali smo o tomu zašto je važno poznavati prometna pravila i kulturno se ponašati u prometu.
Prvašići su u nastavku susreta iz edukativne društvene igre Prvi koraci u prometu izdvajali kartice prometnih znakova zabrane i ograničenja, znakove obveze, znakove obavijesti i opasnosti, a zatim ih i nacrtali u pisanke.
Projektni je dan u školskoj knjižnici završio na najbolji način: učeničkom šetnjom naseljem u brižnoj pratnji njihove razrednice Snježane Udarević i primjenjivanjem stečenog znanja o prometnoj kulturi.
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
ROĐENDANSKA ŽELJA
Travanjsku smo radionicu Poticanja čitanja posvetili našoj lijepoj prirodi budući da se 22. travnja obilježava Dan planeta Zemlje.
Susret je s učenicima 1.a i 1.b razreda, uobičajeno, započeo čitanjem naglas priče objavljene u dječjem časopisu Prvi izbor, naslovljene „Rođendanske želje“, autorice Jelene Pervan.
Prozni tekst napisan je u obliku pisma i u njemu se književni lik, planet Zemlja, osobno obraća djeci baš na svoj rođendan kako bi ukazao na ekološku neosviještenost svojih stanovnika te teške posljedice koje iz toga proizlaze.
Poslije čitanja uslijedila je analiza pročitanoga kroz razgovor u kojemu su prvašići navodili primjere iz osobnog života, a koji su potvrđivali neodgovorno ponašanje ljudi prema svim prirodnim resursima (posječene šume, ugrožene životinje, razbacano smeće, neracionalno korištenje energenata,…).
Kako bismo bar na trenutak takve spoznaje promijenili, dodatno smo pročitali i pažljivo pregledali svaku stranicu interaktivne slikovnice (autorice Melanie Walsh) 10 načina da pomognem očuvati svijet u kojem živim.
Učenike je slikovnica motivirala da u kreativnom dijelu edukativne radionice nacrtaju na koji sve način osobno pridonose očuvanju prirode.
.
Radionica je realizirana suradnjom s kolegicama razrednicama Mirtom T.R. i Snježanom U.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
Izvor naslovnice knjige: https://mvinfo.hr/knjiga/4517/10-nacina-da-pomognem-ocuvati-svijet-u-kojem-zivim
NOĆ KNJIGE 2025.
Memorijske kartice „Životinjske kućice“
„Osam ručica imam,
u njih rado knjige primam.
Zanima me sve što radiš,
želim znati kud se skitaš,
u knjižnicu je li ideš,
prije spavanja što li čitaš.
Ako pišeš, imam tinte,
prevodiš li, poznam finte.
Mogu biti što god kažeš:
ja sam majstor kamuflaže!“
Ovogodišnja tema nacionalne manifestacije glasi O životinjama i ljudima, a njezina maskota nazvana Tint Uljević (ime je osmislila školska knjižničarka Daliborka Pavošević), pozivala je Tinovce uključiti se u svečanost slavljenja knjige porukom: Crno nam se piše, treba čitat’ više - gasimo ekrane i palimo lampice za čitanje!
Životinje su oduvijek prisutne u svim vrstama umjetnosti, a posebno u umjetnosti riječi – književnosti jer su često književni likovi i junaci pripovjedači u književnim tekstovima.
U školskoj su knjižnici najčešće i posuđivane upravo knjige sa životinjskim likovima (Ježeva kućica, Miševi i mačke naglavačke, Bambi, Tri medvjeda i gitara, Bijeli jelen,...) zbog vjernog prenošenja ljudskih stanja, ponašanja, misli, moralnih vrijednosti te postavljanja pitanja o istini, smislu i svrsi života.
Svima je poznata neprocjenjiva važnost životinja u ekosustavu, kao i njihova terapeutska uloga u ljudskim životima.
Kako bi se i sami uvjerili u ove činjenice, školska je knjižničarka učenicima 3.c razreda interpretativno pročitala stihovanu basnu Branka Ćopića Ježeva kućica, a zatim smo razgovarali o važnosti vlastitog doma.
Nakon toga su učenici, pedagoškim vodstvom razrednice Eve Andrić, izrađivali memorijske kartice naslovljene „Životinjske kućice“ u kojemu su određene životinje spajali s njihovim staništima.
Tijekom izradbe listali su male zoološke enciklopedije posvećene životinjskom svijetu Europe (Životinje iz planine i doline i Životinje oko kuće i u vrtu), a izvor aktivnosti bila im je i mrežna stranica Sedmi kontinent.
Na žalost, činjenica je kako u današnje vrijeme svjedočimo nekontroliranom iskorištavanju životinja i cijelog ekosustava u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.
Trećaši su se složili kako je ovogodišnja tema naglasila suživot čovjeka i životinja te prijeko potrebnu zaštitu svih ugroženih životinjskih vrsta.
Povijest čovječanstva zorno potvrđuje kako su životinje oduvijek oblikovale naš pogled na svijet, odnos prema prirodi i, u konačnici, sebi samima.
Program obilježavanja službeno je prijavljen i nalazi se na sljedećoj poveznici:
https://nocknjige.hr/program.php?program_id=10678.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
DAN HRVATSKE KNJIGE
Posjet učenika 3.a razreda školskoj knjižnici pretvoren je u jedno lijepo obiteljsko putovanje kroz sjećanja i priče koji su sastavnim dijelom života svake obitelji.
Obilježavanje Međunarodnog dana braće i sestara (10. travnja) spojili smo s nadolazećim Danom hrvatske knjige (22. travnja) te uz humorističnu strip-slikovnicu „Rodbina“ hrvatskoga književnika i slikara Ivana Viteza, u kojoj tumači cijeli niz obiteljskih nazivlja, neobičnih zgoda i nezgoda, prisjetili se članova uže i šire obitelji.
Tako su trećaši, nakon naglas pročitanoga jednoga dijela slikovnice, dobili zadatak nacrtati obiteljsko stablo u kojemu su portretno prikazali lik i naveli najvažnije podatke o svojoj obitelji.
Svaka je obitelj na svoj način jedinstvena i lijepa, a učenici su upravo to i nastojali prenijeti u svojim uradcima.
Na kraju smo zajedno zaključili kako će današnji rezultat radionice biti odlična prigoda za nadolazeće blagdane jer je potrebno tako malo kako bi svatko bio sretan – mali okvir za slike, ukrasni papir i vrpca stavljena na poklon naslovljen Moje obiteljsko stablo zasigurno će obradovati svakog člana obitelji!
Susret je organiziran u suradnji s kolegicom razrednicom 3.a razrednog odjela Antonijom Dakić.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
FRAZEMI
Učenici 8.a i 8.b razrednog odjela posjetili su školsku knjižnicu 11. travnja u pratnji svoje predmetne nastavnice Hrvatskoga jezika Jasminke Vrban.
U sklopu nastave KIMOO-a ovaj je susret bio prilika zamijeniti na jedan školski sat učionicu sa čitaonicom i ponešto čuti o frazemima u hrvatskome jeziku.
Motivacijski je dio sata započeo razgovorom o frazama gdje je školska knjižničarka navodila primjere iz svakodnevnog razgovornog jezika kako bi učenici uočili da se ovakav način usmenoga izražavanja jako puno koristi u svakodnevnoj komunikaciji.
Na pripremljenim primjerima poznatih i upotrebljavanih frazemskih rečenica, poslovica, krilatica i frazemskih sveza osmaši su kratko prošetali različitim književnim i povijesnim razdobljima.
Samostalni učenički rad podrazumijevao je rad na književnom tekstu, a ovaj je put to bio roman autora Pavla Pavličića „Trojica u Trnju“, u kojemu su učenici na određenim stranicama tražili, ispisivali i objašnjavali primjere frazema koji su sastavni dio autorova stila pisanja knjiga za djecu.
Na kraju možemo citirati krilaticu slavnog J. Cezara Dođoh, vidjeh, pobijedih jer su učenici imali nastavnu temu koja će im koristiti u budućem obrazovanju kada budu proširivali svoje znanje o jezičnom izražavanju, ali i u privatnom životu pri komunikaciji s drugima.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
8. DANI MEDIJSKE PISMENOSTI 2025.
Učenici 1.b razreda i njihova učiteljica Snježana Udarević rado su se odazvali pozivu školske knjižničarke za sudjelovanjem u obilježavanju Osmih dana medijske pismenosti u školskoj knjižnici.
Radionica M – kao mediji započela je pregledom tematskih plakata o medijskoj kulturi (Dobna ograničenja na društvenim mrežama i videoigrama) i razgovorom o njihovu sadržaju.
Budući da je u središtu ovih Dana bilo upravo osvještavanje djece i mladih o digitalnom otisku, učenici su naučili da sve njihove aktivnosti ostaju trajno zabilježene na internetskoj mreži u obliku simbola te je jako važno ponašati se odgovorno kao i u stvarnom svijetu.
Također je naglašeno kako je važno koristiti sve pametne uređaje za privatne potrebe pod roditeljskim nadzorom.
Susret je nastavljen čitanjem „Slikovnice o medijima“ autorice Alme Čakmazović, podnaslovljene Medijska pismenost za najmlađe, nastale kao dio edukacijskog paketa za najmlađe u okviru Dana medijske pismenosti koju su Agencija za elektroničke medije i UNICEF pokrenuli s ciljem informiranja cijele odgojno-obrazovne zajednice, odnosno, fokusom na važnost medijske pismenosti kao jedne od najvažnijih vještina 21.stoljeća.
Prvašići su u interaktivnoj slikovnici otkrili što su to mediji i znak/simbol (crteži, slike, riječi, snimke, zvukovi), a zatim na predlošcima izdvajali sličice koje predstavljaju različite vrste medija, imenovali ih te potom izrezivali i lijepili u svoje pisanke.
Na kraju „radnog“ dijela radionice učenici su na trenutak postali „medijski stručnjaci“ osmišljavajući oglas za proizvod odabran prema vlastitoj želji.
M – kao mediji dio je ovogodišnjeg Programa obilježavanja i može se potražiti (prema abecednom redoslijedu mjesta održavanja) na sljedećoj poveznici:
https://www.medijskapismenost.hr/dani-medijske-pismenosti-2025-raspored-dogadanja/.
Poticanje kritičkog mišljenja učenika i proširivanje znanja o medijskoj pismenosti neizostavan je dio današnjeg odgojno-obrazovnog sustava.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
Izvor fotografije „Slikovnica o medijima“:https://www.medijskapismenost.hr/prva-hrvatska-slikovnica-o-medijskoj-pismenosti-za-najmlade/
JEZIK SLIKA
Može se slobodno napisati kako je obilježavanje Međunarodnog dana dječje knjige, koje se simbolično obilježava 2. travnja na rođendan jednog od najpoznatijih pisaca za djecu H.C. Andersena i prigodom 220. godišnjice njegove smrti, ove godine podjednako u znaku riječi i slike.
Ovogodišnja tema Sloboda mašte sadržana je u pjesmi-poruci „Jezik slika“ autorice Rian Visser i svojim početnim stihovima Možeš li nacrtati slike za riječi koje izgovaram? upravo poziva na kreativno izražavanje crtežom.
O svemu tomu ponešto znaju učenici 2.a i 2.b razreda jer su već „crtali“ stihove pjesama književnika Tina Ujevića u tematskoj aktivnosti održanoj ove školske godine.
Susret smo započeli čitajući biografske podatke o H.C. Andersenu iz njegove knjige „Bajke i priče“ u kojima objašnjava zašto i kako je počeo pisati bajke te njihov značaj u životu.
Učenici su zatim, u vođenom razgovoru, navodili osnovna obilježja bajki (izmišljeni svijet-bića-prostori, poruke koje bajke prenose) i izdvajali najdražu bajku koju su pročitali ili pogledali u filmskom/kazališnom obliku.
Pjesmu "Jezik slika" smo, kao i uvijek, najprije interpretativno pročitali naglas, a zatim je slijedila emocionalna stanka gdje su učenici trebali zamisliti svaki pojedinačni stih.
U nastavku su susreta dobili pripremljene materijale s različitim stihovima iz pročitane pjesme, a takvi su, u konačnici, bili i njihovi radovi – različiti, a opet ujednačeni u prenošenju poruke pjesme: maštajmo i čitajmo - riječima i slikama!
Velik sam bio dok sam bio dijete, glasi najpoznatiji Tinov stih, a glavno je obilježje djetinjstva igra: crtežom, pokretom i riječima.
Edukativno-kreativna radionica ostvarena je suradnjom s razrednicama drugašića V. Vargić i D. Imširović.
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
ČEMU SE PROLJEĆE VESELI
Nitko nema ništa protiv što mjesec ožujak dugo traje jer je prepun događaja koji su maštovito opisani u pjesmi "Ožujak" Nevenke Videk, kojom je započeo susret Poticanja čitanja u školskoj knjižnici za učenike 1.a i 1.b razreda, a čemu se sve proljeće veseli, doznali smo u istoimenoj pjesmi ove autorice objavljenoj u časopisu Prvi izbor.
Nakon čitanja naglas i kratkoga razgovora o objema pjesmicama, pristupili smo, po prvi put na našim susretima, i dramatizaciji teksta.
Dvoje učenika dobilo je uloge Proljeća i Dječaka ili Djevojčice te su scenskom improvizacijom morali osmisliti svoj lik.
Početna motivacijska rečenica im je glasila: „Ja sam Proljeće/ili Dječak/ili Djevojčica i veselim se…“
Svatko je trebao osmisliti svoj scenski nastup u nekoliko rečenica i zatim ga predstaviti svima u obliku glumačkog izričaja.
Govor, pokret i uvjerljivost izvedbe bili su u prvom planu, a na kraju su glumci nagrađeni i pljeskom publike!
„Glumačkom“ radionicom ujedno smo obilježili i Svjetski dan kazališta za djecu i mlade (20.3.) i slogan „Povedite dijete u kazalište DANAS – ili donesite kazalište djetetu – izvedbene umjetnosti su dio života!“ uspješno implementirali: donijeli smo kazalište djeci/učenicima koji su svojim angažmanom potvrdili da je tomu tako jer im se ovakav način rada svidio.
Prvašići su na kraju susreta crtali vjesnike proljeća, izlete u prirodi s obitelji, igre na zraku, radove u vrtu i životinje probuđene iz zimskoga sna.
Radionica je realizirana suradnjom s kolegicama razrednicama prvih razreda Mirtom T.R. i Snježanom U.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
SVJETSKI DAN PJESNIŠTVA
Učenici 3.c razreda i njihova razrednica Eva Andrić, u suradnji sa školskom knjižničarkom, odlučili su ove školske godine na drukčiji način posvetiti svoje aktivnosti Svjetskom danu pjesništva.
Cekani su, tako, stvarali pjesme inspirirane odabranim stihom književnika Josipa Pupačića i na taj se način uključili u likovno-literarni natječaj „Josip Pupačić i ja“ u organizaciji istoimene škole iz Omiša.
Mogli su izabrati formu u kojoj će napisati svoju pjesmu (činkvina, akrostih, pjesma u prozi, pjesma s rimovanim stihovima), odlučiti hoće li samo napisati pjesmu ili ilustrirati zadani natječajni stih, ili pak oboje.
Budući da se učenici u dosadašnjem obrazovanju još nisu susreli s ovim hrvatskim pjesnikom, školska im je knjižničarka približila njegov opus i upoznala ih s najvažnijim odrednicama njegova pjesništva, a zatim interpretativno pročitala pjesmu „More“, koja je zastupljena u Zlatnoj knjizi hrvatskog pjesništva od početaka do danas (priređivača Vlatka Pavletića).
Učenicima se pjesmica svidjela te su lakše mogli ostvariti ono što su zamislili kao „pjesnici“ i „likovnjaci“.
Svi se nadamo kako će njihovi literarno-likovni uradci sretno doputovati na Pupačićevo More u Omišu, a dotad neka i dalje traje uživanje u čitanju poezije jednako kao i divljenje ljepotama naših prvih slavonskih vjesnika proljeća!
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
Izvor fotografije:
https://www.facebook.com/metelwindigitallibrary/photos/a.182392171797466/1606894516013884/?type=3&_rdr
https://www.facebook.com/metelwindigitallibrary/photos/a.182392171797466/1606894516013884/?type=3&_rdr
IMAM IDEJU!
U razdoblju od 10. do 16. travnja 2025.g. održava se međunarodna znanstveno-obrazovno-promidžbena manifestacija „Tjedan mozga“.
Učenici 4.b razreda ove su školske godine i te kako dobro morali mozgati pišući Nacionalne ispite, tako da su odlučili ponešto više doznati o najvažnijem ljudskom organu.
Zajedno sa svojom razrednicom Tanjom Jagustin tim su povodom i posjetili školsku knjižnicu 14. travnja.
Susret je započeo brainstormingom (olujom ideja) na zadanu riječ „mozak“, a zadatak je bio zapisati što više asocijacijskih pojmova koje je svaki učenik naglas i pročitao.
U nastavku su poslušali nekoliko rečenica znanstvenog članka iz knjige „Spoznaje o mozgu“ – Početnica o mozgu i živčanom sustavu (urednici A. Tucak/I. Kostović) gdje su ponešto doznali o učenju, pamćenju i govoru.
Nakon toga je trebalo u Dječjim enciklopedijama znanja Zašto? i Što? potražiti odgovore na pitanja od čega je građen čovjekov mozak, što su osjet dodira i bol, zašto moramo spavati i zašto sanjamo.
Nakon pronađenih i naglas pročitanih odgovora, četvrtaši su zapisali točne odgovore u svoje bilježnice.
Budući da je upravo ožujak Međunarodni mjesec ideja, prošetali smo kroz povijesna otkrića listajući knjigu Edwarda de Bona „Heureka!“ – Ilustrirana povijest izuma, koja nas je podsjetila i na jednog od najvećih svjetskih izumitelja Nikolu Teslu i njegove inovacija opisane u knjizi „Moji pronalasci“.
Inspirirani Teslinim inovacijama i sami su postali, nakratko, veliki izumitelji osmišljavajući neki svoj pronalazak.
Radionički zadatak nazvan Imam ideju! trebao je rezultirati pomaganjem svim stanovnicima i zaštiti našeg prelijepog planeta Zemlje.
Bekani su svoj "izum" na kraju prikazali i crtežom.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
Screenshot fotografija dijela videospota pjesme:
https://www.youtube.com/watch?v=Dd_dDyQtNh4
RIŽOT S PLODOVIMA KNJIGA
Učenici 7.c razreda, u pratnji svoje nastavnice Hrvatskoga jezika Ivone Zdravčević, posjetili su školsku knjižnicu 19. veljače 2025.g.
Nastavna tema Popularna glazba bila je idealna za korelacijsku suradnju Knjižnično-informacijsko-medijskog odgoja i obrazovanja, a održala ga je školska knjižničarka.
Učenici su najprije u anketnom listiću trebali odgovoriti na različite upite o svojem glazbenom ukusu, a najvažnija su pitanja bila o tomu razmišljaju li o značenju riječi pjesama koje vole i slušaju te kako bi glasila glavna ideja njihove omiljene pjesme koja bi potaknula slušatelja na razmišljanje.
Učenički odgovori iz anketnog listića pokazali su kako učenici najradije slušaju rap, pop i domoljubnu glazbu te im je podjednako važan tematsko-idejni sloj pjesama kao i melodičnost stihova.
Kako bismo potaknuli svijest o promicanju sigurnog i odgovornog korištenja virtualnih podataka, u traženju izvora o popularnoj glazbi, zadržali smo se na provjerenim informacijama mrežne stranice Hrvatske enciklopedije (Leksikografski zavod Miroslav Krleža) gdje su učenici pronašli odgovarajući enciklopedijski članak koji su pozorno pročitali.
Sedmaši su, nadalje, uz pomoć školske knjižničarke analizirali pjesmu popularnog splitskog hip-hop glazbenog sastava TBF-a „Rižot s plodovima knjiga“ koja progovara o važnosti kulture čitanja i obrazovanja, spominje najpoznatije književne likove i književne uspješnice, uz sjajnu dosjetku kako je danas, uz sve prisutniju medijsku i virtualnu ispraznost, i dalje najbolje „gutati knjige“.
Videospot pjesme snimljen je u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu i pjesma TBF-a predstavlja knjižničnu himnu ove ustanove.
Budući da je pjesma pisana na čakavskom narječju, bilo je zanimljivo prevoditi ju na standardni hrvatski književni jezik te uočiti govorne razlike u odnosu na štokavsko narječje i ikavski govor.
Središnji je dio susreta bio pronalaženje značajki fenomena popularne glazbe na navedenom glazbenom predlošku.
Pjesma „Rižot s plodovima knjiga“ izrazito je edukativnog karaktera budući da promiče kulturu čitanja, intelektualni, socijalni i emocionalni razvoj te pomiče granice u razbijanju predrasuda i stereotipa kojima smo danas sve više izloženi u medijskom svijetu.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
SLATKO IZNENAĐENJE
Učenici 1.a i 1.b razreda na radionicama Poticanja čitanja razvijaju čitateljske navike, vještinu slušanja, obogaćuju rječnik, poboljšavaju svoju koncentraciju, logično razmišljanje i kognitivne sposobnosti.
No, svakako, nastoje se i zabaviti!
Veljača je mjesec pun šarenila, slatkih krafnica i veselih pokladnih dana pa smo tom prigodom na radionici pročitali poetski tekst „Slatko iznenađenje“ autorice Danijele Pavlek.
Pjesma je humorističnog tona i govori o pripremanju torte za članove obitelji koja na kraju čak bude i prepečena, ali to ni najmanje ne smeta veseloj obitelji u uživanju slastice.
Pročitani tekst usporedili smo sa svakodnevnim zgodama i nezgodama iz vlastite obitelji te navodili smiješne kuhinjske trenutke.
Učenici su potom trebali izmisliti neki novi kolač ili tortu te ispričati koje bi sve namirnice stavili u njega i zašto, a zatim ga prikazati crtežom.
Na kraju su izrazili želju pokušati izraditi svoj izmišljeni kolač kod kuće uz pomoć članova obitelji jer su naučili kako su najvažniji sastojci svakoga dobroga jela i slastice mjerice ljubavi i truda!
Radionice Poticanja čitanja ostvaruju se suradnjom s kolegicama razrednicama prvih razreda Snježanom Udarević i Mirtom Triber-Rupčić.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
MEĐUNARODNI DAN DARIVANJA KNJIGOM UZ DAN LJUBAVI
Prigoda za susret s prvašićima u školskoj knjižnici bila su dva događaja koja se obilježavaju baš 14. veljače: Međunarodni dan darivanja knjigom i Valentinovo, tako da je sve prošlo baš u znaku ljubavi i darivanja!
Susret je započeo učeničkim čitanjem pjesme naglas o ljubavi Mladena Kušeca iz zbirke Volim te i natuknica o značaju jezične pismenosti u današnje vrijeme.
Učenici su ujedno i navodili osobne primjere koji su potvrđivali ili negirali navedene rečenice o njihovim čitalačkim navikama.
Razgovarajući o pjesmici, proširili smo opći pojam „ljubav“ na ljubav prema knjigama i čitanju, kao i na sam čin darivanja kao izraz ljubavi.
Darivanje knjiga povezali smo s spoznajama o važnosti poticanja čitanja djetetu već od rane dobi, darivanjem knjiga za rođendan te razvijanjem kod djeteta strpljenja i razumijevanja pri čitanju.
Učenici 1.a i 1.b razreda s pozornošću su slušali (a neki i samostalno pročitali!) naputke o utjecaju ranog druženja djeteta s knjigom kako bi ih mogli prenijeti i članovima obitelji. Međunarodni dan darivanja knjigom volonterska je inicijativa koja se u Hrvatskoj održava u okviru Nacionalne kampanje za promicanje čitanja naglas djeci od rođenja, nazvana „Čitaj mi“.
U nastavku današnjeg druženja međusobno smo darivali knjige: učenici će odsad moći svakodnevno uživati u čitanju slikovnice Vuk koji je tražio ljubav (autorice O. Lallemand-E.Thuillier), a školska će knjižnica obogatiti svoj knjižni fond darom učenika 1.b razreda o značajnom hrvatskom književniku „Hrvatski velikan Ivan Gundulić“ (priređivačica M. Muhoberac).
Kao i uvijek, poticali smo i usavršavali učeničku kulturu komuniciranja, uvažavanja i podržavanja.
Neposrednim razgovorom učenici su mogli ponešto doznati i o samom Danu ljubavi, njegovom nastanku, a zatim i samostalno napisati točne nazive današnjih dvaju obilježavanja.
Susret je završio onako kako je i počeo, ljubavnim stihovima pjesmice M. Kušeca koji su svoje mjesto pronašli u pisankama Hrvatskoga jezika i bojanjem tematskih sličica koje su prvašići posvetili obitelji.
Obilježavanja su ostvarena suradnjom s kolegicama razrednicama prvih razreda Mirtom T.R. i Snježanom U.
Izvori fotografija:
https://www.gskos.unios.hr/index.php/medunarodni-dan-darivanja-knjiga/
https://shop.skolskaknjiga.hr/vuk-koji-je-trazio-ljubav.html
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
PRVA POSUDBA KNJIGA U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI UČENIKA PRVIH RAZREDA
Iako tek uče slova uz stručnu pomoć svojih učiteljica, učenici 1.a i 1.b razreda već naveliko uče voljeti i književnost!
Sudjelovanjem u mjesečnim posjetima školskoj knjižnici i radionicama poticanja čitanja, ostvarenim suradnjom s kolegicama razrednicama Mirtom T.R. i Snježanom U., školska knjižničarka učenicima nastoji razviti ljubav prema čitanju te njegovati kulturu usmenog izražavanja i kreativnog stvaranja.
Odmah na početku zajedničkog susreta školska je knjižničarka pročitala prvašićima pjesmicu u kojoj je riječ o svemu onomu što se može pronaći u jednoj školskoj knjižnici, kao i o pravilima posudbe i vraćanja knjiga te kulturi ponašanja prema knjigama.
Učenici su zatim pripremljene materijale/podsjetnike s važnim informacijama za uspješno korištenje usluga školske knjižnice zalijepili u pisanke kako bi ih zajedno s roditeljima proučili kod kuće.
U nastavku su imali zadatak prepoznati nepoželjna/poželjna postupanja i ponašanja u korištenju knjiga na crtežu s primjerima, a zatim pomoću članskih iskaznica obaviti svečanu prvu posudbu.
Školska im je knjižničarka za tu prigodu poklonila i straničnike s motivima knjiga kako bi im čitanje bilo što ugodnije i lakše.
Inicijativom svojih učiteljica učenici će ovom prvom posudbom knjiga ujedno označiti i Svjetski dan čitanja naglas (pokrenula ga je organizacija LitWorld 2010.g.) koji se obilježava 5. veljače jer će zajedno na nastavnom satu uživati upravo u takvoj vrsti čitanja prve posuđene slikovnice!
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
VOLIM ZIMU
Radionicu poticanja čitanja učenika 1.a i 1.b razreda u siječnju obilježile su različite zimske teme, radosti i slastice.
U pjesmi "Neboder" autorice Marine Gabelice upoznali smo dječaka koji je, gledajući kroz prozor svoje sobe, opisivao stvarne i izmišljene prizore koje vidi, a nakon razgovora o tekstu i prvašići su crtali prizore (stvarne ili nestvarne) koje vide ili bi željeli vidjeti s prozora sobe.
Pročitali smo i priču "Zimska poslastica" iste autorice o djevojčici koja je željela jesti "pravi" sladoled tijekom zimskih dana, ali mama joj to nikako nije dopustila zbog brige o njezinu zdravlju. Sretno rješenje pronašla je baka koja je ispekla kolač ledene kocke.
Učenicima se priča svidjela budući da i oni zimi često požele pojesti sladoled, ali to, ipak, najčešće završi jedenjem kolača ledeni vjetar (pojedinci čak pomažu u spravljanju te slastice kod kuće!).
Svi smo se složili da je najbolji izbor za hladne dane zimski sladoled koji nije hladan jer se sastoji od "običnog" čokoladnog punjenja i šlaga.
U nastavku smo druženja zajedno učili o stanju zimskog sna određenih životinja u edukativnom tekstu "Siječanj pod snijegom" autora Aleksandra Žiljka.
Sladak je bio siječanj, a svakako i poučan!
Radionica je realizirana suradnjom s kolegicama razrednicama prvih razreda Mirtom T.R. i Snježanom U.
Stručna suradnica školska knjižničarka S.Rem
Stručna suradnica školska knjižničarka S.Rem
Sedmašica i osmaš preporučuju!
Sedmašica i osmaš preporučuju!
U drugom obrazovnom razdoblju 2024./2025. školske godine u čitaonici su postavljeni zanimljivi naslovi književnih preporuka dvoje cekana, Eme Jarić (7.c) i Mihaela Španića (8.c).
Tematski raznovrsni, obogaćeni kratkim sadržajem i objašnjenjem svog izbora predloženih knjiga, učenici su na ovaj način željeli naglasiti važnost, ljepotu i njegovanje kulture čitanja.
Ove se književne preporuke razlikuju od uobičajenih "lektirnih" knjiga, a odlikuje ih odlično (pre)poznavanje dobnih granica i interesa svojih vršnjaka za beletrističkim naslovima.
Čitanje obogaćuje rječnik, razvija maštu, kognitivnu i emocionalnu inteligenciju, a dokaz svemu ovomu pronalazimo upravo u učeničkim preporukama čitanja u slobodno vrijeme.
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
UKRAŠAVANJE ŠKOLSKE ČITAONICE
Nakon radionice obilježavanja „Međunarodnog dana dječjih prava“, „Međunarodnog dana ljudskih prava“ i "Međunarodnog dana tolerancije" (strip-predložak "Ružno pače" H.C.A.) s učenicima 1.b razrednog odjela, izrađeni plakatni materijal postavljen je na ostakljenim površinama školske čitaonice kako bi bio dostupan za pregled svim posjetiteljima Škole.
Učenici su se potrudili što ljepše i živopisnije obojati Bojanku o dječjim pravima u kojoj su navedeni najvažniji članci Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta u izdanju UNICEF-ovog ureda za Hrvatsku.
Zajedno sa svojom razrednicom S. Udarević u učionici su naizmjenično radili na koloriranju plakata, pomažući jedni drugima u izboru bojica i dogovarajući se tko će koji dio obojati.
Učenici su na taj način razvijali suradnički rad, tolerantno ponašanje i uvažavanje tuđeg mišljenja kako bi konačan rezultat bio zadovoljavajući za sve njih.
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
ŠKOLSKI BOŽIĆNI SAJAM
Učenici 1.a i 1.b razreda po prvi su put ove školske godine imali priliku sudjelovati u školskom božićnom sajmu.
Uz stručnu pomoć svojih razrednica Snježane U. i Mirte T.R., učenici su u različitim dimenzijama, raznovrsnim likovnim tehnikama i materijalima, izradili prelijepe i originalne božićne čestitke.
U suradnji sa školskom knjižničarkom, koja je izabrala i pripremila tekstualni dio, unutar čestitki mogli su se pronaći i pročitati prigodni citati božićne tematike književnika i glazbenih umjetnika (D. Mandić-Faya, Zlata Kolarić-Kišur, Dragutin Basrak, Stanislav Femenić, Zvjezdana Radetić, Tin Kolumbić, Drago Britvić, Robert Kučinac).
Na lijepo ukrašenom prodajnom štandu u dvorištu Škole, svi zainteresirani prolaznici naselja Jug 2, obitelj, susjedi, učenici i zaposlenici Škole mogli su, prema vlastitoj želji, ubaciti u pripremljenu kutiju donaciju pri odabiru neke čestitke, a među njima su svoje mjesto pronašle i dekorativne šišarkice te male lučice smještene u pripremljene podloge od plastelina.
Učenički kreativni radovi, vesela atmosfera i božićne kapice malih „trgovaca“ (koji su svakome „kupcu“ pojedinačno zaželjeli sretan Božić!) širili su duh zajedništva i predblagdanskog ozračja.
Prikupljene donacije poslužit će u korisne svrhe svim učenicima i nastavnicima Tinke.
„SNIJEG SVUD PADA,
ZVONA ZVONE.
SRCA MLADA, VESELE SE.
TO JE VRIJEME LJUBAVI
I MIRA.
SRETAN BOŽIĆ,
SVAKOME!“
(prepjev:
glazbena skupina "Fantomi")
Stručna suradnica školska knjižničarka
S.Rem
ZIMSKA PRIČA
Mjesec prosinac idealno je vrijeme za čitanje i pričanje priča, a jednu su takvu priču poslušali učenici 1.a i 1.b razreda na četvrtoj radionici Poticanja čitanja u školskoj knjižnici.
Književnica Pika Vončina u Zimskoj priči govori o pingvinu Frederiku koji je živio na Antarktici i volio Zvijezde pa je zaželio moći letjeti kako bi ih dosegnuo.
Budući da je bilo blagdansko vrijeme, mama mu je ispekla kolačiće u obliku žutih zvjezdica i na taj način mu nekako pokušala ispuniti želju jer je imao zvijezde na tanjuru.
Slušajući čitanje priče, učenici su zamišljali daleke prostore snježnog Antarktika koji ih je doveo do njihovog grada, naselja, škole, kuće i njihovih neispunjenih želja.
Govorili su o svojim (možebitnim) neispunjenim željama, jesu li te želje ostvarive i mogu li nekako pomoći i drugima ispunjavanjem svojih želja kako bi se ostvarilo lijepo ozračje zajedništva i dijeljenja.
Kako sve ne bi ostalo samo na razgovoru, učenici su prema vlastitom izboru crtali pingvina iz priče i njegovu neostvarenu želju, ili svoju neispunjenu želju jer se nikada ne može znati kada i na koji će se način želje i ostvariti!
Radionica je realizirana suradnjom s kolegicama razrednicama prvih razreda Mirtom T.R. i Snježanom U.
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
MEĐUNARODNI DAN DJETETA I MEĐUNARODNI DAN LJUDSKIH PRAVA
Učenici 1.b razrednog odjela u školskoj su knjižnici obilježili Međunarodni dan djeteta (20. studenoga) i Međunarodni dan ljudskih prava (10. prosinca).
U neposrednom razgovoru najprije smo objasnili svaki od pojmova ovih važnih naslova.
Uvodni je dio radionice poslužio prvašićima u navođenju primjera iz svakodnevnog života o njihovim pravima, a zatim su trebali razmisliti o tomu imaju li sva djeca svijeta jednake uvjete za ostvarivanje istih prava i bezbrižnog djetinjstva.
Kako bi se lakše snašli, školska knjižničarka im je pročitala knjigu „Prava svakog djeteta“ (Obrada članaka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta), zatim smo zajedno pregledali „Bojanku o dječjim pravima“ UNICEF-ovog Ureda za Hrvatsku.
Uz odgovarajuće ilustracije ukratko su navedeni i objašnjeni pojmovi koji obuhvaćaju sve ono što je važno u dječjem svijetu.
Nakon edukativnog dijela uslijedio je kreativni u kojemu su učenici sami izabirali pripremljeni materijal Bojanke te ga obojali prema vlastitim afinitetima.
Bojanku smo rasporedili na trodijelne plakate koji će biti izloženi u prostoru školske čitaonice kao važan podsjetnik na Konvenciju o pravima djeteta.
Radionica je provedena u suradnji s kolegicom razrednicom 1.b razreda Snježanom Udarević.
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
LETEĆI KIŠOBRAN
Treća je radionica Poticanja čitanja u mjesecu studenom, s kišnim vremenom pomiješanim sa susnježicom, bila prigoda za ugodno književno "druženje" s letećim kišobranom.
Učenici 1.a i 1.b razrednog odjela posjetili su školsku knjižnicu dok su se kišni tragovi još uvijek nazirali na ulicama njihova naselja i odmah veselo komentirali naglu promjenu vremenskih uvjeta i temperatura.
Slušajući čitanje proznog teksta Leteći kišobran književnice Sanje Polak, upoznali su jedan neobični kišobran koji je mogao letjeti i govoriti!
Zamišljali su smiješne situacije kroz koje je prošao ovaj književni lik provodeći vrijeme u dječjem (dječak, djevojčica) i životinjskom društvu (pas, mačka).
Složili su se da je neophodno za vrijeme kišnih dana odjenuti prikladnu odjeću, kišnu kabanicu i čizme, i svakako, ponijeti najvažniji rekvizit: kišobran!
Učenici su navodili obiteljske zgode i nezgode s vlastitim kišobranom, trenutke kada su ostali bez kišobrana ili im se potrgao od jakog vjetra.
Na kraju su zaključili da kišobran glavu čuva pa ga nastoje uvijek i spremiti u školsku torbu jer za kišu uvijek treba biti pripravan.
Učenici su najprije zamišljali kako izgleda leteći kišobran, a zatim ga i nacrtali uključujući, prema vlastitoj želji, u svoj crtež i određeni prizor ili likove priče.
Radionica je realizirana suradnjom s kolegicama razrednicama prvih razreda Mirtom T.R. i Snježanom U.
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
MEĐUNARODNI DAN TOLERANCIJE
Tematski školski projekt o razvijanju tolerancije najbolje je započeti s najmlađim učenicima pa se, sukladno tomu, u njega uključio 1.b razredni odjel s razrednicom Snježanom Udarević u suradnji sa školskom knjižničarkom.
U uvodnom su dijelu radionice u školskoj knjižnici učenici navodili što sve obuhvaća pojam „tolerancija“ prema njihovu mišljenju, jesu li nekada čuli za taj pojam te misle li oni za sebe kako su tolerantne osobe.
Nakon čitanja slikovnice H.C. Andersena „Ružno pače“ prvašići su nabrajali primjere iz književnoga teksta koji se odnose na neprihvatljivo ponašanje životinjskih likova (izrugivanje, ismijavanje, neprihvaćanje/odbacivanje zbog drukčijeg tjelesnog izgleda).
U središnjem su dijelu radionice učenici bojali pripremljeni strip-predložak s mrežnog izvora naslovljen Ružno pače u kojemu je ukratko prikazana radnja i likovi.
Potrudili su se posebno lijepo obojati dijelove s glavnim likom kako bi na taj način iskazali potporu poznatom dječjem književnom junaku.
U pozitivnoj atmosferi razvijanja ljepote različitosti u školskoj knjižnici i ujedno ostvarujući ciljeve školskoga projekta (poticanje razumijevanja, prihvaćanje različitosti, njegovanje empatije) zaključili smo kako nas različitosti spajaju, a ne razdvajaju.
Ovim smo susretom ujedno zaključili i obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige u školskoj knjižnici u trajanju od 15. listopada do 15. studenoga.
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
MJESEC HRVATSKE KNJIGE
Učenici 4.a razrednog odjela i njihova razrednica M. Grbec, u suradnji sa školskom knjižničarkom, 11. studenoga obilježili su Mjesec hrvatske knjige.
Književno je putovanje započelo u školskoj knjižnici gdje smo se prisjetili početaka pismenosti i prvih paleolitskih slika i crteža na zidovima čuvene špilje Altamire koji su doveli do razvitka pisma.
Na pripremljenim tiskanim slikovnim predlošcima iz knjige „Početci tiskarstva i hrvatske inkunabule“ autora J. Bratulića-S. Damjanovića pogledali smo razvitak knjige kroz povijesna razdoblja, prvu tiskanu knjigu u svijetu, naučili ponešto o našim inkunabulama i prvoj hrvatskoj tiskanoj knjizi, Bašćanskoj ploči (D. Žubrinić „Bašćanska ploča, dragi kamen hrvatske pismenosti“) te smo, na kraju, doputovali do suvremenog doba i pojave elektroničke knjige.
Povijesni pregled knjige, koji je održala školska knjižničarka, završio je učeničkim promišljanjem i predviđanjem o tomu što bi bilo da nije izumljen tiskarski stroj, kakav bi bio (mogući) razvoj knjige koji je doveo do virtualne knjige i korištenja umjetne inteligencije u književnosti.
Zadržali smo se i na propitivanju etičkih dvojbi glede korištenja umjetne inteligencije i pitanja autorstva u području umjetnosti.
Četvrtaši su nastavili dalje u radno-svečanom tonu sa svojom razrednicom razgovarajući o odabranim književnim djelima klasika hrvatske književnosti Mate Lovraka, Ante Gardaša i Nikole Pulića.
Našu smo književnu tribinu upravo i nazvali „Pričamo hrvatske književnike“ budući da ovogodišnji slogan MHK-a glasi „Pričaj mi…“ i govori o važnosti usmenoga izražavanja i pripovijedanja.
Usmjeravani pedagoškim znanjem i iskustvom svoje razrednice učenici su književnim tekstovima pristupili problemski primjenjujući različite kritičke dimenzije, osobne stavove i svjetonazore.
U njihovim smo polemikama mogli čuti da je Mato Lovrak u romanu „Družba Pere Kvržice“ svijet djece suprotstavio svijetu odraslih pritom stavljajući odrasle u inferiorni položaj jer se ponašaju nezrelo ne uspijevajući postići kompromis, što djeci bez problema uspijeva ostvarujući superiorniji položaj u odnosu na „zadanu biologiju“.
Učenici su ovdje istaknuli kako i dijete ponekad može biti „učitelj“ odraslome.
Složili su se kako „Duh u močvari“ Ante Gardaša također veliča dječju složnost, pravednost, prijateljstvo jer oni uspijevaju u onomu što odraslima ne polazi za rukom – biti ekološki osviještenima i ne podređivati životinjski i biljni svijet čovjeku, nego živjeti u suglasju s prirodom.
Posebno su napomenuli da je uvijek važno prepoznati trenutak kada treba potražiti pomoć odraslih ukoliko za to ima potrebe, kako ne bi došlo do neke dječje ugroze.
Složili su se kako Nikola Pulić u svom književnom djelu „Ključić oko vrata“ naglašava odgovornost i pravo na slobodu djeteta da uđe u život odraslih i prihvati odgovornosti odraslih (briga o sebi i osobnim stvarima), ali i dječju usamljenost dok borave sami kod kuće jer su roditelji na poslu.
Problemskim pitanjima, povezivanjem istodobno triju književnih tekstova, inzistiranjima njihove razrednice na točnim i detaljnim odgovorima, zaključili su kako sva tri književnika imaju istu tematsku poveznicu: dječju skupinu i njihovo pravo na iskazivanje mišljenja, poduzetnost i kreativno rješenje neke novonastale situacije, kao i (neizbježnu) međusobnu povezanost odraslih i djece te, također, međusobno uvažavanje.
Naš smo program i službeno prijavili u sklopu događanja MHK-a te je objavljen na njihovoj mrežnoj stranici (https://mhk.hr/programi/?datum=&grad=Osijek&zupanija=14&vrsta_knjiznice=%C5%A0kolska+knji%C5%BEnica&ustanova=564&vrsta_programa=Tribina&naziv_opis_programa=&Submit=Tra%C5%BEi).
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
Fotografija preuzeta s mrežne stranice (https://mozaik-knjiga.hr/prvi-izbor-rujanlistopad-2015/)
DJEČJI ČASOPISI
Krajem mjeseca listopada školsku su knjižnicu posjetili učenici drugih razreda u pratnji svojih razrednica V. Vargić i D. Imširović.
U sklopu nastave KIMOO-a stručna je suradnica školska knjižničarka održala nastavni sat naslovljen Dječji časopisi.
Učenici su u uvodnom (interaktivnom) dijelu sata mogli čuti kako je časopis više međusobno povezanih listova na kojima su otisnuti u tiskari razni članci, stripovi, pjesme te da su to tiskovine za djecu koje se povremeno izdaju.
Podsjetili smo se podatka da u današnje vrijeme časopisi mogu biti i digitalnom obliku, a zatim na primjeru dječjeg časopisa Prvi izbor pokazali dijelove časopisa (naslovnicu, sadržaj, rubriku) te objasnili njihova značenja.
Naučili smo i podjelu prema vremenu izlaženja, a zatim uočili glavnu razliku između časopisa i novina.
U pripremljenom kvizu drugašići su odgovarali na postavljena pitanja koja su imala svrhu utvrditi stečeno znanje.
U nastavku su sata učenici dobili primjerak različitih brojeva časopisa Prvi izbor gdje su pregledali sadržaj, a odmah potom i nacrtali naslovnu stranicu.
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
Časopis "Prvi izbor", Mozaik knjiga, Zagreb (rujan-listopad, 2016.); ilustrirala Marsela Hajdinjak
LISTOPADNA KIŠA
Druga radionica Poticanja čitanja u školskoj knjižnici učenika 1.a i 1.b razreda započela je motivacijskim razgovorom o mjesecu listopadu i obilježjima ovoga godišnjeg doba.
U nastavku je susreta školska knjižničarka učenicima pročitala pjesmu autorice Nevenke Videk Listopadna kiša, objavljenu u dječjem časopisu "Prvi izbor", koja govori o promjenama u prirodi tijekom jeseni.
Nakon emocionalne stanke uslijedila je sadržajna analiza u kojoj su prvašići izražavali svoje utiske.
Prizore iz pjesmice povezivali su sa svakodnevnim situacijama (promjene u prirodi, odlazak u grad s roditeljima i kupnja pečenih kestena, izrada kućica na drveću za ptice, nepovoljni vremenski uvjeti itd.).
U košarici punoj jesenskog lišća, prikupljenog iz školskog parka, zajedno smo razgledali različite vrste i boje listova te šareni jesenski šešir (učenički uradak) izrađen od prirodnih materijala.
Učenicima se svidjelo sve što su vidjeli te su u drugome dijelu radionice crtali motive jeseni (lišće, kestenje, bundevice, kišobran, kišu) ili zamišljali sebe kao lik Jesenka/Jesenke.
Radionica je realizirana suradnjom s kolegicama razrednicama prvih razreda Mirtom T.R. i Snježanom U.
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
Skupni rad učenika 3.a razrednog odjela
MEĐUNARODNI DAN ŠKOLSKIH KNJIŽNICA
Što sve radi školska knjižničarka, zašto su školske knjižnice važne, moja školska knjižnica, školska knjižnica budućnosti – na ova i druga pitanja svoje su odgovore u školskoj knjižnici, 23. listopada, ponudili učenici 3.a razrednog odjela u pratnji razrednice Antonije Dakić.
Knjiga autora Ratka Zvrke „Smijeh nije grijeh“ sjajno je poslužila veselom obilježavanju Međunarodnog dana školskih knjižnica.
Nakon interpretativnog čitanja pjesme Hoću znati, razgovarali smo o tomu što sve trećaši žele znati i gdje mogu doznati ono što ih zanima.
Školske su knjižnice kuće knjiga i mjesto prikupljanja znanja, informacija, druženja, a njihova je osobitost i u slobodi učeničkog kreativnog izražavanja, što su i pokazali učenici u svojim skupnim radovima na poveznici:
https://www.canva.com/design/DAGUYfMOqO0/kdm-wGBZYL46du0MEhSjBw/view?utm_content=DAGUYfMOqO0&utm_campaign=designshare&utm_medium=link&utm_source=editor
„Znanje je moć.“ – a školske su knjižnice najpoznatije čuvarice znanja!
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
TISAK/MEDIJSKI TEKSTOVI
Učenici 5.a, b, c razrednog odjela su sredinom mjeseca listopada, u kojemu se tradicionalno bavimo hrvatskom knjigom i školskim knjižnicama, učionicu Hrvatskoga jezika na trenutak zamijenili školskom knjižnicom.
Školska je knjižničarka održala učenicima nastavne sate u sklopu Knjižnično-informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja, tematski naslovljene Tisak/Medijski tekstovi.
Znanstvena istraživanja pokazuju kako suvremenu tehnologiju/medije učenici svakodnevno sve više koriste i njihova je pojavnost zabrinjavajuća u omjeru na tiskane medije, koji su sve više zanemareni zbog virtualnog okružja kojemu su mladi izloženi te su ovakvi susreti postali prijeko potrebni.
Olujom ideja započeo je sat na kojemu su učenici navodili riječi koje povezuju s medijima, a zatim objašnjavali što sve, prema njihovu mišljenju, obuhvaća pojam „tisak“.
Zajedno smo ponovili kako mediji služe informiranju i prenošenju poruka te kako se u današnje vrijeme posebno mora paziti na širenje lažnih vijesti te vrijeme provedeno u virtualnom svijetu.
Poslije navođenja prednosti i nedostataka suvremenih medija, došlo je vrijeme za prisjećanje najstarijih medija koji nas okružuju (knjige, časopisi i novine) te podatku kako njihova naklada uvelike ovisi o broju kupaca, kojih je danas u sve manjem broju.
U nastavku sata učenici su naučili podjelu časopisa prema vremenu izlaženja (tjednik, mjesečnik, tromjesečnik, polugodišnjak, godišnjak) te su nabrojali su nazive pojedinih časopisa koje su čitali, u tiskanoj ili digitalnoj inačici.
Iznenadili su se kako novine imaju podjelu prema ritmu izlaženja (dnevne, tjedne, mjesečne), širini područja koje pokrivaju (opće/nacionalne, regionalne, lokalne) te prema sadržaju (političke, kulturne, sportske, poljoprivredne itd.).
Upoznali su se s pojmom grafičkog oblikovanja stranice teksta (nadnaslov, naslov, podnaslov, uvod, autor, tijelo teksta/tekst glavnog sadržaja, međunaslov, ime novina/časopisa, mjesec i godina izdanja, broj stranice, fotografije, opis slike ili potpis pod sliku) i „obavljali“ pravi novinarski posao jer su na tiskanoj novinskoj stranici označavali tražene elemente.
Na kraju je susret „začinjen“ kreativnim izričajem osmišljavanja vlastite naslovnice novina.
Nastavni su sati održani suradnjom s predmetnim kolegicama Hrvatskoga jezika Slavicom Š.M. i Ivanom V.
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
Obrazovanjem do znanja, Osijek, 2010.
BILJEŠKE
Kako najbolje učiti i naučiti, učenici 6.a i 6.b razrednog odjela vidjeli su čitajući poglavlje knjige „Kako učiti i mozak jačati“ autorice Morene Lalić, čija se tri dostupna primjerka nalaze za posudbu u školskoj knjižnici.
U uvodnom dijelu prvoga nastavnoga sata KIMOO-a stručna suradnica školska knjižničarka učenicima je posebno skrenula pozornost na dio knjige u kojemu je riječ o pravljenju bilježaka budući da je nastavna tema upravo tako i glasila.
Šestaši su, tako, imali priliku ponoviti ono što već otprije znaju i naučiti nešto novo.
Naglasak je bio na tomu kako je pravljenje sažetka jedan od načina vođenja bilježaka te je važno za dobro pisanje sažetka bilo kojeg teksta ovladati tehnikama povezivanja novih informacija s onima koje već učenici otprije znaju, reducirati nevažne dijelove i one koji se ponavljaju, selektirati informacije (više/manje važno), postavljati pitanja i preoblikovati odgovore svojim riječima, i – na koncu, prikazati bilješke bilo kojim vizualnom oblikom (umnom mapom, stupcima, grozdovima…).
Nakon interaktivnog dijela sata uslijedio je samostalni rad učenika gdje su na predlošku časopisa „Moj planet“ dobili određene tekstove koje su trebali pozorno pročitati, pisano napraviti sažetak pročitanoga i na kraju izraditi umnu mapu.
Učenici su zaključili kako je ključni podatak u pravljenju sažetka i izradbi vizualnih rješenja kraćenja teksta, usmjereno čitanje teksta i razumijevanje pročitanoga.
Nastavni su sati održani u školskoj knjižnici suradnjom s predmetnim kolegicama Hrvatskoga jezika Slavicom Š.M. i Ivanom V.
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
Izdavač: Mladinska knjiga, Zagreb 1989.-1991.
KNJIGE „SVEZNANJA“
Što su to enciklopedije, zašto ih nazivamo i knjigama sveznanja, gdje ih možemo pronaći, kako ih koristiti i još puno toga, doznali su učenici 3.a i 3.c razrednog odjela posjetom školskoj knjižnici.
Uvodni je dio nastavnoga sata Knjižnično-informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja poslužio upoznavanju učenika s pojmom referentne knjige, u koji ubrajamo i enciklopedije kao nezaobilazan izvor informacija.
Učenici su na polici u školskoj knjižnici uočili kako se ove vrijedne knjige razlikuju prema izgledu i sadržaju.
Središnji je dio sata bio određen za učenje o vrstama enciklopedija (opće, posebne, dječje) na konkretnim primjerima.
Zajednički smo promotrili određene dijelove svake enciklopedije (naslovnu stranicu, sadržaj, upute o korištenju, enciklopedijske članke, kazalo), a zatim zaključili kako to nisu knjige koje čitamo od početka do kraja, nego u njima tražimo točno određeni podatak/pojam
poredan abecednim redom.
Neki su od trećaša znali kako u današnje vrijeme osim tiskanih (papirnih) postoje i virtualne enciklopedije.
Nakon naučenog, bilo je vrijeme na praktičnoj vježbi to i dokazati te su učenici u skupinama tražili odgovore na pripremljena pitanja iz Dječje enciklopedije znanja.
Zaključni je dio sata bio usuglašena učenička definicija kako enciklopedije proširuju školsko gradivo, ali i sadrže podatke o svemu što nas zanima te ih svakako treba imati u kućnoj knjižnici.
Nastavni je sat održala stručna suradnica školska knjižničarka suradnjom s kolegicama razrednicama trećih razreda, učiteljicama Marinom M. i Antonijom D.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
NIJE ME STRAH
Učenici 2. a i 2. b razrednog odjela sudjelovali su, u pratnji svojih učiteljica Vesne Vargić i Daniele Imširović, u školskoj knjižnici obilježavanju Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Poziv za priključivanjem svih razrednih odjela ovako važnoj temi pristigao je od školske psihologinje Željke K.Š.
Osim školskih torbi, učenici na svojim leđima nose i brojne nevidljive terete – brige i različite strahove koji mogu biti realni ili nerealni (neugodan osjećaj tjeskobe, bojazni, napetosti).
Kako bi se učenici bolje suočili sa svojim, možebitnim strahovima, školska im je knjižničarka pročitala knjigu Nije me strah autorice Dubravke Pađen Farkaš koja govori o nerealnom strahu od mraka dječaka koji se na večer sam vraća iz trgovine i škole kući te pritom susreće razna „čudovišta“.
Nakon čitanja, najprije smo poslušali pojedinačne odgovore učenika o tomu imaju li oni kakve strahove, jesu li to stvarna ili nestvarna strahovanja te, ako jesu, zašto su nastala.
Kako bi im bilo lakše sve navedeno uobličiti, u radioničkom su dijelu skupnim radom ispunjavali pripremljenu tablicu s rečenicama Nije me strah…/Strah me je…/Kako mogu riješiti svoje strahove?
Zajedno su jedni drugima predlagali tehnike rješavanja strahova budući da se nesvladavanje može odraziti na simptome u govoru, ponašanju (plač, nervoza, izbjegavanje škole i prijatelja) i tjelesne simptome (glavobolje, bolovi u trbuhu, umor).
Zajednički je zaključak bio kako je mentalno zdravlje jednako važno kao i tjelesno te je potrebno osigurati potrebnu pomoć svima onima koji imaju bilo kakve brige, sumnje, strahove ili nesigurnosti.
Biblioterapijske radionice od velike su koristi u rješavanju bilo kakvih poteškoća u životu i radu.
Učenički radovi dostupni su na poveznici:
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
SLUŽENJE RJEČNIKOM I ŠKOLSKIM PRAVOPISOM
U sklopu nastave KIMOO-a stručna suradnica školska knjižničarka održala je nastavne sate s učenicima 4.a i 4.b razrednog odjela u školskoj knjižnici.
U uvodnom su dijelu učenici uočili razliku između rječnika i školskoga pravopisa te najvažnije podatke zabilježili u svoje bilježnice iz Hrvatskoga jezika, a zatim su navodili vrste rječnika koje su poznavali ili ih posjeduju u kućnoj knjižnici.
Podijeljeni u četiri skupine s pripremljenim različitim zadatcima, četvrtaši su koristili rječnik i školski pravopis u svojemu radu.
Slijedom, prva je skupina pronalazila deset riječi iz Hrvatskog enciklopedijskog rječnika koje je prepisala uz određivanje njihovog značenja.
Druga je skupina provjeravala u Hrvatskom školskom rječniku kako se ispravno pišu određene riječi, a također su morali zapisati i podatak na kojoj su stranici pronašli rješenje.
Treća je skupina u Hrvatskom pravopisu pronalazila pravilno pisanje zadanih riječi i prepisivala ih u svoje bilježnice.
Četvrta je skupina u Rječniku stranih riječi morala pronaći hrvatsku inačicu pripremljenih riječi i zapisati njezino kratko objašnjenje.
Učenici su se dosjetili kako je referentna knjižna građa jako vrijedna i stoga se smije koristiti samo u prostoru školske knjižnice/čitaonice.
Jezična pismenost danas je važnija nego ikad ranije i potrebno je učenike uvijek upozoravati na pravilno usmeno i pisano izražavanje te korištenje stručne literature (u tiskanom ili online obliku), koja im može u tome biti od neprocjenjive vrijednosti tijekom cjelokupnog obrazovanja.
Nastavni su sati održani u suradnji s kolegicama razrednicama Mirnom Grbec i Tanjom Jagustin.
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
Učenici 1.b razreda na prvoj radionici u školskoj knjižnici
RADIONICE POTICANJA ČITANJA
Tijekom 2024./2025. školske godine učenici 1.a i 1.b razrednog odjela u školskoj će knjižnici zajedno sa školskom knjižničarkom vođenim dijalogom sudjelovati u razgovoru o kulturi čitanja, važnosti njegovanja usmenoga i pisanoga izričaja, kreativnim oblicima pristupa književnim tekstovima te interpretaciji odabranih tekstova iz dječjih časopisa.
Također će učiti o pojmu slikovnice – posudba, čitanje, razlikovanje od drugih knjiga, objašnjavati vlastiti izbor slikovnice, izdvajati elemente slikovnice zbog kojih preporučuju čitanje drugim učenicima, sastavljati popis pročitanih slikovnica, uspoređivati vlastiti popis s popisom ostalih učenika radi poticanja čitanja/preporuka za čitanje.
Radionice/aktivnosti će se održavati mjesečno (jedan školski sat) u suradnji s njihovim razrednicama Snježanom Udarević i Mirtom Triber-Rupčić.
Prvi je susret održan 30. rujna, a započeo je slušanjem pjesme Knjige-njige-ige-ge autora Srđana Gulića Gula, koja govori o važnosti čitanja i područjima ljudskoga znanja skupljenim u mnoštvu različitih knjiga.
Nakon motivacijsko-glazbenog uvoda školska je knjižničarka učenicima pokazala prostor školske knjižnice, knjižničarski pult i police s knjigama, a zatim u čitaonici interpretativno pročitala pjesmu iz časopisa Prvi izbor "Rujanske želje" autorice Ivane Bolfan, u kojoj jedan stih govori upravo o razvijanju kulture čitanja.
Učenicima se pjesmica svidjela te su pojedinačno navodili nazive najdražih knjiga koje su im čitale odgojiteljice u predškolskim ustanovama ili članovi obitelji.
U drugom su dijelu radionice učenici na pripremljenom predlošku crtali naslovnicu, određeni prizor koji im se najviše sviđa ili likove svoje najdraže slikovnice.
Razvijanje kulture slušanja, govorenja i kreativnog izražavanja crtežom bit će sastavnim dijelom svih aktivnosti, a učenički će radovi biti objedinjeni u digitalnom obliku.
Susret je završio slatkišima i podjelom straničnika koji će biti od velike pomoći u njegovanju kulture ponašanja prema knjigama.
Stručna suradnica školska knjižničarka
S. Rem
Gradska knjižnica Rijeka:
Gradska knjižnica Rijeka:
"Strip je, odmah nakon slikovnice, idealan alat za stvaranje ljubavi prema čitanju kod djece."
"Strip je, odmah nakon slikovnice, idealan alat za stvaranje ljubavi prema čitanju kod djece."
Calvin i Hobbes nesumnjivo je jedan od najpopularnijih novinskih stripova svih vremena. Otkad su se prvi put pojavili krajem 1985., ovaj šestogodišnji, razigrani dječak bujne mašte i njegov plišani tigar neprestano osvajaju srca milijuna čitatelja širom svijeta. Fibra ponosno predstavlja prvo cjelovito izdanje s dogodovštinama ovog nezaboravnog dvojca na hrvatskom jeziku u nadahnutom prijevodu Darka Macana.
Calvin i Hobbes nesumnjivo je jedan od najpopularnijih novinskih stripova svih vremena. Otkad su se prvi put pojavili krajem 1985., ovaj šestogodišnji, razigrani dječak bujne mašte i njegov plišani tigar neprestano osvajaju srca milijuna čitatelja širom svijeta. Fibra ponosno predstavlja prvo cjelovito izdanje s dogodovštinama ovog nezaboravnog dvojca na hrvatskom jeziku u nadahnutom prijevodu Darka Macana.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
LISTA DOBRIH KNJIGA ZA DJECU, MLADE I RODITELJE OBJAVLJENIH U 2023. GODINI
Nalazi se na poveznici mrežne stranice Hrvatskog knjižničarskog društva (https://izdanja.hkdrustvo.hr/drustvena/di/catalog/book/52), priložena u PDF dokumentu.
Priredile: Ida Gašpar, Dina Kraljić, Branka Mikačević, Morana Peranić, Jelena Pisačić, Blaženka Mavrić Vadlja.
U sastavu prijedloga za Listu sudjelovao je cijeli tim stručnjakinja.
Nakladnik: Hrvatsko knjižničarsko društvo u suradnji sa Sekcijom za narodne knjižnice i Komisijom za knjižnične usluge za djecu i mladež.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
OBILJEŽAVANJE 125. GODIŠNJICE ROĐENJA HRVATSKOGA KNJIŽEVNIKA MATE LOVRAKA
Učenici četvrtih razreda i njihove razrednice Snježana U. i Mirta T.R., u pratnji školske psihologinje Željke K.Š., u sklopu dvodnevne terenske nastave posjetili se Kulturni centar Mato Lovrak.
Budući da se ove godine obilježava 125. godišnjica rođenja klasika dječje književnosti (8. ožujka 1899.-14. ožujka 1974.), bila je to lijepa prilika na ovaj način iskazati poštovanje književniku.
Veliki Grđevac, rodno mjesto Mate Lovraka, tijekom godine obiđe nekoliko tisuća učenika i odraslih posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske.
U prelijepoj oazi zelenila i cvijeća, četvrtaši su najprije razgledali spomen-sobu Mate Lovraka, a zatim potražili poznate „književne“ lokacije koje zrcale obilježja Lovrakovog stvaralaštva.
Posebno ih se dojmio izgrađeni Mlin Družbe Pere Kvržice, koji je identičan književnom opisu i smješten je na istom mjestu gdje su ga obnavljali Pero i družba.
Unutar Centra nalazi se i pružni kolosijek na kojemu je postavljena lokomotiva parnjača s tri vagona, kao uprizorenje Lovrakovog djela “Vlak u snijegu”.
Učenici lovrakovci ovim su edukativnim posjetom proširili svoje znanje o poznatome književniku i njegovim književnim uspješnicama koje su interpretirali tijekom školske godine na satima Hrvatskoga jezika.
Kako bi im posjet ostao u trajnom sjećanju i kao svojevrstan poklon na kraju jednog razdoblja školovanja, školska je knjižničarka dogovorila s nekoliko učenica da svoje utiske napišu u obliku kratkog (subjektivnog) izvješća, a razrednice su fotografijama zabilježile najvažnije trenutke.
Četvrtaši su terensku nastavu zaokružili uživajući u prirodnim ljepotama Parka prirode Papuk.
U nastavku možete pročitati kako je Ana (poveznica) doživjela posjet Centru i Parku prirode Papuk te Lea (poveznica) i Sara (poveznica).
Fotoreportažu u digitalnom obliku pogledajte na:
https://drive.google.com/file/d/1rvGWZAlEEtSe7_naLJprbXYSKrf4L0yM/view?usp=drive_link
S. Rem, stručna suradnica školska knjižničaraka
NOĆ KNJIGE 2024.
Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena
Organizacijski tim Noći knjige poručuje: "Štivo je neuništivo!", a čini se kako su neki književnici također neuništivi i neprepušteni zaboravu!
U prilog tomu govori i ovogodišnje obilježavanje 100. obljetnice smrti avangardnog književnika Franza Kafke, koji je svojim književnim tekstovima nagovijestio distopijske situacije borbe s birokracijom u modernom društvu, društvenu otuđenost, položaj pojedinca u svijetu nepravednog pravnog sustava te egzistencijalnu tjeskobu kao posljedicu svega.
Kafkin svijet apsurdnih situacija prisutan je i u današnje (kataklizmičko) vrijeme, a o tome su učenice Iva Vinko (7.b), Iva Lagetar i Iskra Rajković (5.b), mogle čuti od školske knjižničarke, koja im je približila biografsko-bibliografske podatke poznatoga književnika.
Uvodno je predavanje poslužilo učenicama za izdvajanje ključnih trenutaka njegova života i rada, a potom su likovnjakinje, odličnim mentoriranjem učitelja Likovne kulture Marina Mekovića, izradile mnoštvo skica koje su na kraju oblikovale u strip.
Nizanjem kadrova/sličica pomoću raznih vizualnih alata (linija, ploha, kontrast, kompozicija, perspektiva, planovi) te odnosom slike i teksta na bijelom hamer-papiru, pomoću crnog tuša, uspješno su dočarale složeni svijet dualnosti Kafkinog svijeta, svijeta životinjskih metafora i preobrazbi.
U trinaest je kadrova/sličica prikazano rođenje, složeni odnos s ocem, obrazovanje, najvažnija književna djela i njihov tematsko-idejni sloj te na kraju "kafkijanski“ prizor apsurda iz svakodnevnog života, kao hommage cijenjenom europskom književniku.
Strip je prijavljen i u program obilježavanja Noći knjige (https://nocknjige.hr/program.php?program_id=9408), a od sljedeće će se školske godine moći pogledati u prostoru školske knjižnice.
MEĐUNARODNI DAN DJEČJE KNJIGE
Vodeći se ovogodišnjom Porukom djeci svijeta Preko mora na krilima mašte japanske književnice Eiko Kadono i posterom koji je likovno osmislila Nana Furiya, svjetski poznata japanska umjetnica, učenici 2.c razrednog odjela su, uz pomoć svoje razrednice Eve Andrić i školske knjižničarke, upotrijebili svoju maštu i izradili taktilnu slikovnicu prema motivima basne Lav i miš Jeana de La Fontainea (upotrijebljen je primjer obrade teksta i vizualnog rješenja A.Tufekčić).
Nakon čitanja basne na glas i razgovora o sadržaju te pouci, učenici su bili podijeljeni u parove kako bi ilustrirali prizore/tekstualne dijelove.
Osim svoje mašte i kreativnosti, upotrijebili su i raznovrsne materijale za izradu i na taj način aktivno sudjelovali u nastajanju knjige.
Poznato je kako taktilna slikovnica potiče i razvija kognitivne, emocionalne i socijalne vještine, empatiju i motivira na razgovor o poteškoćama s kojima se susreću učenici rane osnovnoškolske dobi (emocionalna stanja, prijateljstvo).
Učenička je aktivnost obilježavanja prijavljena u okviru postojeće nacionalne kampanje o poticanju čitanja od najranije dječje dobi, nazvane „Čitaj mi!“
(https://www.citajmi.info/dogadanja/opsirnije/taktilna-slikovnica/).
Kako bi uradak bio dostupan svima za virtualno čitanje, dostupan je u e-obliku na poveznici https://read.bookcreator.com/WurKzUlHbMO0LjUJ4cP3oie0u4D3/6KfOswcuQOmauN0Zs_6vtQ , a u školskoj se knjižnici može pročitati i pregledati u originalnoj/papirnoj inačici.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
(slikovni prilog: učenici 3.a u školskoj knjižnici)
DAN EUROPSKIH AUTORA
Inicijativi kojom se želi istaknuti raznolikost europske književnosti i osnažiti mlade na poticanje čitanja, priključila se i školska knjižnica.
Točno na sam dan obilježavanja, u ponedjeljak, 25.3.2024., učenici 3.a razrednog odjela i njihova razrednica Mirna Grbec, u suradnji sa školskom knjižničarkom (koja je učenicima napravila odabir književnika i njihovih najpoznatijih književnih ostvarenja te priredila mrežne podatke), predstavili su pojedinačno sljedeće europske države:
Italiju (Carlo Collodi, Pinocchio), Njemačku (Waldemar Bonsels, Pčelica Maja), Ujedinjeno Kraljevstvo (Lewis Carroll, Alisa u Zemlji Čudesa), Francusku (Pierre Probst, Karolina na moru), Švicarsku (Johanna H. Spyri, Heidi), Nizozemsku (Guus Kuijer, Patka kao patka), Grčku (Ezop, Kornjača i zec), Poljsku (Stanislaw Lem, Bajka o robotima), Belgiju (Bart Moeyaert, Braća), Austriju (Felix Salten, Bambi), Švedsku (Astrid Lindgren, Pipi Duga Čarapa), Dansku (Jens Sigsgaard, Pale sam na svijetu), Irsku (Eoin Colfer, Pas koji je prestao lajati), Hrvatsku (Dubravka Pađen-Farkaš, Nije me strah), Finsku (Tove M. Jansson, Zima u Mumindolu), Island (Andri Snaer Magnason , Priča o plavom planetu), Češku (Karel Čapek, Poštarska bajka), Mađarsku (Ferenc Molnar, Junaci Pavlove ulice), Bugarsku (Elin Pelin, Jan Bibijan – nevjerojatni doživljaji jednog klinca), Sloveniju (Josip Vandot, Kekec na vučjem tragu) i na kraju Litvu (Kestutis Kasparavičius, Lijenozemska).
Vođenim dijalogom s razrednicom učenici su spretno šetali između europskih zemalja i različitih tematsko-idejnih slojeva književnih tekstova (moralno/nemoralno ponašanje, empatija, svijet fantazije, ekologija, ljubav, djetinjstvo, psihologija odrastanja, prijateljstvo, emocije, karakterne osobine, senzibilitet prema osjetljivim skupinama...).
Inkorporirajući odabrane tekstove u nastavne predmete i sadržaje (korelacija i integracija) u jednom se satu tako ispreplelo sve ono što treba predstavljati suvremenu školu za život – kultura slušanja i govorenja, osobni razvoj, kritičko promišljanje, povezivanje tema i događaja sa svakodnevnim životom, razvijanje tolerancije i poboljšavanje međuljudskih odnosa.
Vrijedno je na kraju napomenuti kako su se književni tekstovi jako svidjeli učenicima, što znači da je cilj susreta ostvaren: razvijati kulturu čitanja!
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
(Izvor fotografije: https://ibm150.hr/)
OBILJEŽAVANJE 150. OBLJETNICE ROĐENJA IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ UZ Dan hrvatske knjige
Ove se godine suradnjom nekoliko znanstvenih i kulturnih institucija provodi međunarodni znanstveni skup Ivana Brlić Mažuranić u novom mileniju posvećen 150. godišnjici autoričina rođenja, a jednako tako suradničkim radom razrednice 4.b razrednog odjela Snježane Udarević, njezinih učenika i školske knjižničarke, obilježena je ova značajna godišnjicu hrvatskoga Andersena.
Interpretacijom i dramatizacijom književnih tekstova I.B.M. na satu Hrvatskoga jezika, učenici su izabrali likove koje će glumački oživjeti i uobličiti u videouradak naslovljen „Sjetimo se Ivane“, a nalazi se na poveznici poveznici.
Kreativno izražavanje nastavljeno je likovnim radovima te osmišljavanjem tematskih kvizova koje su izradile učenice.
U školskoj su knjižnici nastale dvije pjesme:
Činkvina:
Tintilinić
Tintilinić
Slavan, sladak.
Pleše, voli, skače.
Malik Tintilinić jedan je od veselih Domaćih.
Duh.
Sara Buljević, 4.b
Šuma Striborova
Velika, čarobna, strašna, mračna.
Drveće stoji, lišće šušti.
Velika, čarobna, strašna, mračna.
U njoj žena, čarobna guja.
Smije se jako kao buha!
He-he, govori sama sebi,
dok ne nađe čovjeka svog.
Čarobna šuma i Stribor u njoj,
sin, snaha-guja, baka.
Slavni likovi naše Ivane!
Neo Štark Vuksanić, 4.b
Poslije toga su bekani na trenutak postali „novinari“ jer su morali odabranu temu/događaj prikazati kao TV vijest te ju i slikovno opremiti (poveznica na uratke).
Spajajući tradicionalno i suvremeno (crtanje likova, smišljanje tematskih kvizova, pisanje pjesmama, gluma, kreiranje TV vijesti), učenici su razvijali svoje čitateljske i digitalne kompetencije, a ujedno i znanje o medijskoj kulturi.
Obilježavanje 150. godišnjice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić (18.4.1874.-21.9.1938.) ujedno je i posveta Danu hrvatske knjige koji se obilježava 22. travnja.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
Sto najzanimanja: što ću biti kad odrastem, Zvonimir Balog; pjesma Pjesnik, Mladost: Zagreb, 1990.)
SVJETSKI DAN PJESNIŠTVA
Svjetski dan poezije (engl. World Poetry Day) UNESCO je proglasio 21. ožujka 1999. godine radi promicanja čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije širom svijeta.
Na 3. festivalu Svjetskog dana poezije ove će godine biti uključeno više od četiristo pjesnikinja i pjesnika iz šezdesetak zemalja, koji će 21. ožujka, na tridesetak jezika, neprekidno (24 sata) čitati poeziju. Temeljna je namjera Festivala ukazati na to kako pjesnici još uvijek mogu pridonijeti humanizaciji svijeta.
U slavljenju bogatstva i raznolikosti poezije u Hrvatskoj na 61. Goranovom proljeću (uspomeni na književnika Ivana Gorana Kovačića i njegovoj ideji pjesništva kao jednog od oblika borbe za osobnu i univerzalnu slobodu), sudjelovat će više od trideset pjesnikinja i pjesnika, iz petnaest zemalja, s četiri kontinenta.
U našoj smo školskoj knjižnici nedavno pripovijedali, ali to, izgleda, nije umorilo učenike 2.c razreda i njihovu razrednicu Evu Andrić da se rado odazovu radionici pisanja pjesama u obliku akrostiha i na taj način obilježe Svjetski dan pjesništva.
Početnu motivaciju pronašli smo u zbirci pjesmama Sto najzanimanja hrvatskoga pjesnika Zvonimira Baloga i pjesmi „Pjesnik“.
U njoj se na duhovit način progovara o pjesniku i njegovom „zanimanju“, odnosno, zahtjevnosti svakoga tko se time bavi.
Učenike je zanimalo na koji se način može postati pjesnikom, može li se to naučiti pa im je navedeno kako postoje različite škole kreativnog pisanja u kojoj se mogu svladati vještine dobroga pisanja, ali svakako je potreban i određeni talent za pisanje.
Kako bismo potvrdili izrečeno, učenici su se skupnim radom okušali pisanjem pjesama u obliku akrostiha (pjesničkom slobodom bez uporabe rečeničnih i pravopisnih znakova), a njihove uratke možete pročitati odmah u nastavku:
Pjesma vrlo teško nastaje
Jako često u srcu ostaje
Eto i mi želimo
Stihove svoje praviti
Noću nećemo spavati
I o stihovima stalno misliti
Kako ovu pjesmu završiti
Pjesmu voli svatko
Jer je pisati slatko
Eh kad bismo mi to znali
Sve bismo od sebe dali
Neka čuju svi
I mi ćemo pjesnici biti
Knjigu pjesama izdati
Pjesnici pišu divne pjesme
Joj kako dobre i divne
Evo nitko im ne može odoljeti
Svatko ih uživa čitati
Nitko ih ne želi mrziti
I najbolji su pjesnici čudaci
Kad ih čitamo uvijek uživamo
Kako drukčije završiti tekst, nego najcitiranijim stihom pjesme „Pjesnici“ hrvatskoga književnika Antuna Branka Šimića: Pjesnici su čuđenje u svijetu…
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
Dubravka Payerl i učenici 2.c razreda u školskoj knjižnici
SVJETSKI DAN PRIPOVIJEDANJA
U današnje je vrijeme zamjetna sve veća važnost usmenog pripovijedanja u njegovanju ljubavi prema lijepoj riječi, poticanju čitanja od malih nogu, ali i razvijanju mašte, senzibiliteta i dječje kreativnosti.
„Svjetski dan pripovijedanja“ međunarodna je manifestacija koja postoji od 2003. godine pa smo tom prigodom u školskoj knjižnici ugostili profesoricu Hrvatskoga jezika i književnosti i diplomiranu knjižničarku Dubravku Payerl, koja je ujedno i uspješna polaznica Prvog hrvatskog studija pripovijedanja.
Pomoću svijetleće čarobne kugle gošća je pojedinačno stupila u kontakt s učenicima 2.c razrednog odjela i razrednicom Evom Andrić kako bi ih pripremila na središnji dio događaja. Pripovjedačko umijeće i kvalitetan izbor književnog teksta, s obzirom na životnu dob slušatelja (slavenska bajka „Dvanaest mjeseci“), otkrio nam je odlično poznavanje kognitivnog i emotivnog svijeta drugašića, budući da gđa Dubravka radi kao osnovnoškolska stručna suradnica školska knjižničarka.
Pri umjetničkom pripovijedanju potrebno je oživjeti priču u trenutku i prostoru te njome povezati pripovjedača i publiku (učenici su interaktivno sudjelovali u izvedbi), a ujedno i nenametljivo koristiti rekvizite (ogrtač, košarica s cvijećem) u odgovarajućem trenutku kako bi se uspjela zadržati pozornost slušatelja, što je naša gošća odlično spojila u svojoj izvedbi.
Nakon usmenog pripovijedanja uslijedila je radionica pripovijedanja u japanskoj tehnici kamishibai, uz pomoć slika na maloj drvenoj pozornici (papirnato kazalište - umjetnost koja spaja sliku i riječ) u kojoj su učenici određivali kompoziciju bajke „Dvanaest mjeseci“, podnaslove te se okušali u ulozi pripovjedača uz pomoć ilustracija.
Susret je završio radionicom osvještavanja emocija u kojoj je gđa Dubravka primijenila dramsku tehniku tunel misli na predlošku ispripovijedane bajke.
Učenicima se susret jako svidio pa su na kraju, kako i dolikuje svim umjetničkim izričajima, velikim pljeskom ispratili gošću, uz želju za što bržim završetkom stručnog studija i dobivanjem statusa profesionalne pripovjedačice!
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
Izvor fotografije: Mladen Kušec „Volim te“, Mladost; Zagreb, 1973.
PRVI POSJET ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI
„Bilo je to, bilo je to, bilo je to, na Valentinovo…“ (W. Brozović)
I jeste bilo to i tada, upravo 14. veljače, kada su učenici 1.b razrednog odjela prvi put posjetili školsku knjižnicu kako bi uz ljubavnu poeziju Mladena Kušeca obilježili Valentinovo, ali i upoznali se s prostorom školske čitaonice i knjižnice.
U uvodnom je dijelu učenik Ante B. s radošću razrednim kolegama pokazao svoje čitalačko umijeće te interpretativno naglas pročitao nekoliko pjesama M. Kušeca iz knjige „Volim te“, a školska knjižničarka uručila sličice srca s ispisanim učeničkim imenima i vrećicom slatkiša.
Na taj je način najljepše moguće započelo prvo druženje u srcu škole, slatko i s ljubavlju.
Poslije ljubavnih pjesama sve je bilo lakše pa su prvašići odgojno-obrazovne zadatke lako svladali.
U sklopu nastave KIMOO-a učenici su pomoću pripremljenih slikovnih predložaka naučili pravila posudbe i vraćanja knjiga, kulturu ponašanja prema knjigama, kulturu komuniciranja, razliku između knjižare i knjižnice te značaj kulture čitanja.
Na kraju nastavnog sata učenicima su svečano podijeljene članske iskaznice i straničnici kojima su se učenici posebno obradovali jer su znali da je važno ne samo čitati knjige, nego ih i dobro čuvati za sve buduće generacije.
Susret je realiziran suradnjom s kolegicom razrednicom 1.b razrednog odjela D. Imširović.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
Slikovni prilog: učenički rad
RIŽOT S PLODOVIMA KNJIGA
Učenici 7.c razreda posjetili su školsku knjižnicu 7. veljače kako bi nastavnom temom iz Hrvatskoga jezika Popularna glazba obilježili i Dan sigurnijeg interneta koji se uvijek obilježava drugoga tjedna veljače.
Nastavni je sat ujedno bio i korelacija KIMOO-a, a održala ga je školska knjižničarka.
Učenici su najprije u anketnom listiću trebali odgovoriti na različite upite o svojem glazbenom ukusu, a najvažnija su pitanja bila o tomu razmišljaju li o značenju riječi pjesama koje vole i slušaju te kako bi glasila glavna ideja njihove omiljene pjesme koja bi potaknula slušatelja na razmišljanje.
Učenički odgovori iz anketnog listića pokazali su kako učenici najradije slušaju pop, pop-rock, hard-rock i heavy-metal glazbu (poneki vole i klasičnu!) te da im je podjednako važan tematsko-idejni sloj pjesama, ali isto tako i melodičnost stihova.
Kako bismo potaknuli svijest o promicanju sigurnog i odgovornog korištenja virtualnih podataka, u traženju izvora o popularnoj glazbi, zadržali smo se na provjerenim informacijama mrežne stranice Hrvatske enciklopedije (Leksikografski zavod Miroslav Krleža) gdje su učenici pronašli odgovarajući enciklopedijski članak koji su pozorno pročitali.
U nastavku smo zajedno poslušali pjesmu popularnog splitskog glazbenog sastava TBF-a „Rižot s plodovima knjiga“ koja progovara o važnosti kulture čitanja i obrazovanja, spominje najpoznatije književne likove i književne uspješnice, uz sjajnu dosjetku kako je danas, uz sve prisutniju medijsku i virtualnu ispraznost, i dalje najbolje „gutati knjige“.
Videospot je snimljen u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu i pjesma TBF-a predstavlja knjižničnu himnu ove ustanove.
Budući da je pjesma pisana na čakavskom narječju, bilo je zanimljivo prevoditi ju na standardni hrvatski književni jezik te uočiti govorne razlike u odnosu na štokavsko narječje i ikavski govor.
Središnji je dio susreta bio interpretacija i pronalaženje značajki fenomena popularne glazbe na navedenom glazbenom predlošku.
„Rižot s plodovima knjiga“ je pjesma izrazito edukativnog karaktera budući da promiče kulturu čitanja, intelektualni, socijalni i emocionalni razvoj te pomiče granice u razbijanju predrasuda i stereotipa kojima smo danas sve više izloženi u medijskom svijetu.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
Logo prve Nacionalne kampanje za poticanje čitanja naglas djeci od najranije dobi „Čitaj mi“
SVJETSKI DAN ČITANJA NAGLAS
Danas je više nego ikad prije važno ukazivati na dobrobiti čitanja, obrazovanja i uopće svih vrsta pismenosti koje suvremeni život i okruženje donosi.
Stoga su učenici 4.b razrednog odjela i njihova razrednica Snježana Udarević, u suradnji sa školskom knjižničarkom, obilježili 7. veljače u školskoj knjižnici Svjetski dan čitanja naglas.
U motivacijskom je razgovoru s učenicima školska knjižničarka podsjetila kako UN-ova Konvencija o pravima djeteta jamči slobodu izražavanja, pristup medijskim sadržajima i obveznom besplatnom osnovnom obrazovanju, a zatim je učenica Nina pročitala naglas priču Nade Iveljić „Mogu li sove ići u školu?“.
Učenici su se dosjetili kako Tinka za svoj logo koristi upravo sličicu sove kao metaforu čuvarice i promotorice mudrosti, a u navedenoj je alegorijskoj priči baš o tomu riječ.
Budući da je svrha obilježavanja Svjetskog dana čitanja naglas baš ukazivanje na različitosti i (ne)mogućnosti jednakog pružanja obrazovanja svoj djeci svijeta, u nastavku su susreta učenici naizmjenično čitali dijelove koji se upravo tim područjima bave u UNICEF-ovoj publikaciji Život kao moj: kako žive djeca širom svijeta.
Zaključili su kako obrazovanje nije dostupno pod jednakim uvjetima svoj djeci svijeta zbog siromaštva, ratova, nestašice prirodnih resursa, izrabljivanja dječjeg rada te su u radioničkom dijelu ispisivali poruke potpore Djeca djeci svijeta koje će biti izložene u prostoru školske čitaonice.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
Izvor fotografije: https://www.gskos.unios.hr/index.php/medunarodni-dan-darivanja-knjiga/
MEĐUNARODNI DAN DARIVANJA KNJIGA
Učenici 1.a razrednog odjela i njihova razrednica Vesna Vargić posjetili su čuvaricu znanja, školsku knjižnicu, na „Međunarodni dan darivanja knjiga“.
Obilježavanje je potaknula spisateljica Amy Broadmoore 2012. godine i njegova je svrha pobuditi zanimanje i ljubav prema čitanju kod djece pa se zato i obilježava na sam valentinovski dan, 14. veljače.
Školska je knjižničarka prigodno priredila nekoliko poklon knjiga za razredni odjel, koje će biti smještene na zajedničko mjesto u učionici, kako bi ih svi učenici mogli koristiti kada zažele predahnuti od školskih obveza.
Poslije toga smo zajedno prošetali prostorom školske čitaonice i knjižnice, a zatim su učenici na nastavi KIMOO-a (pomoću edukativnih slikovnih materijala) naučili sve o knjižničnom bontonu, knjižničnoj građi, korisničkim uslugama i knjižničnom namještaju.
Svakome je pojedinačno svečano uručena i članska iskaznica koju će učenici koristiti u ostvarivanju svojih korisničkih usluga tijekom cjelokupnog osnovnoškolskog obrazovanja.
Susret je završio onako kako je i počeo, darivanjem slatkiša i straničnika koji će prvašićima dobro doći u razvijanju kulture ponašanja prema knjigama.
Učenici su pozvani sljedeće godine i sami se okušati u ulozi darivatelja knjiga nekome prijatelju, članu obitelji ili nekome djetetu koje (spletom različitih životnih okolnosti) mora odrastati bez čarolije čitanja knjiga.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
ILUSTRACIJE NASLOVNICA ČASOPISA
Što je to naslovnica, sadržaj, rubrika, Prvi izbor, Radost, Moj planet - doznali su učenici 2.b razrednog odjela u Školskoj knjižnici krajem mjeseca studenoga.
Nakon edukativnoga dijela Knjižnično-informacijskog obrazovanja, koje je održala školska knjižničarka, i savjetodavne pomoći svoje učiteljice Tanje Jagustin, učenici su samostalno osmislili temu i ilustraciju naslovnice svojega časopisa.
Raznolikost njihovih interesa (priroda, životinje, sport, škola, knjige…) i likovno umijeće školska je knjižničarka prikazala digitalnim alatom Canva, a rezultate učeničkih radova možete pogledati na poveznici: Ilustracije naslovnica časopisa - Canva
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
OBILJEŽAVANJE DANA HRVATSKIH KNJIŽNICA I MJESECA HRVATSKE KNJIGE
Učenici 1.c razreda u pratnji svoje učiteljice Eve Andrić, 11. studenoga posjetili su školsku knjižnicu i čitaonicu.
Budući da im je ovo bio prvi posjet, školska je knjižničarka najmlađe korisnike upoznala s pravilima posudbe i vraćanja knjižne građe, smještajem knjiga na policama, kulturi ponašanja prema knjigama, različitim obavijestima na ulaznim vratima šk. knjižnice, prostorom i knjižnom građom u čitaonici i svemu onom što čini jednu knjižnicu kulturnim i informacijskim središtem škole.
Učenici su dolaskom ujedno obilježili Dan hrvatskih knjižnica (11.11.) i Mjesec hrvatske knjige (15.10.-15.11.), koji je ove godine posvećen mladima jer je upravo 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih.
Tema Mjeseca hrvatske knjige glasi Generacija K, čime se aludira na postojeće podjele generacija (generacija Y, generacija Z…), a stavlja naglasak na dva ključna pojma (knjigu/knjižnicu) i želi skrenuti pozornost na prilagodbu knjižnica potrebama novih generacija te istaknuti kako im knjižnica i knjiga može pomoći.
U skladu s ovogodišnjim motom Misli na sebe – čitaj!, pročitali smo pjesmu hrvatskoga književnika Tina Ujevića (5.7.1891.-12.11.1955.) i završili naše druženje.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
TJEDAN ŽIDOVSKE KULTURE U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI
Učenici 3.b razrednog odjela sa svojom učiteljicom Snježanom Udarević i školskom knjižničarkom uključili su se u obilježavanje ove značajne kulturne manifestacije.
Literarna je skupina u školskoj knjižnici izradila plakatni portret suvremenog izraelskog književnika Amosa Oza od pripremljenih online predložaka, kojima su predstavili biografiju i bibliografiju cijenjenoga književnika.
Nakon čitanja prvog poglavlja suvremene alegorijske bajke Amosa Oza Iznenada u dubini šume, učenici su napisali bajku s izmijenjenim krajem na pergamentnom papiru koji je uspješno dočarao njihovo književno umijeće.
Likovna je skupina, predvođena učiteljicom Snježanom Udarević, nacrtala izmaštane životinjske likove iz istoimene bajke kojima je izrazila osjećaje ljubavi i prijateljstva prema životinjama i prirodi.
Neobične životinje, prikazane kontrastom boja, oživjele su na papiru sve njihove misli, osjećaje i raspoloženja s kojima se suočavaju u današnjem svijetu.
U skladu s ovogodišnjom krovnom temom Mjeseca židovske kulture „Obnova“, učenici su obnavljali sebe, svoje moralne vrijednosti, stavove, uvjerenja i učili o svijetu koji ih okružuje (međukulturalni dijalog).
Na taj su način usvojili znanje o izraelskom književniku i književnom tekstu koji promiče toleranciju, poštovanje, prihvaćanje, vrjednote iskrenog prijateljstva, pozitivan odnos prema životinjama i suživot s prirodom.
Poveznica na tekst iz Glasa Slavonije:
http://www.glas-slavonije.hr/vijest.aspx?id=503753
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
William Joyce: Fantastične leteće knjige g. Morrisa Lessmorea
(MeandarMedia, 2012.)
Dobna skupina su učenici prvog i drugog razreda:
pročitajte knjigu Williama E.J.: Fantastične leteće knjige g. Morrisa Lessmorea
pogledajte film na poveznici https://www.youtube.com/watch?v=Ad3CMri3hOs
zabavite se uz kviz na sljedećoj poveznici:
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
Kako zaštititi osobne podatke djece i zaposlenika škole
Puna preporuka školama i roditeljima!
AZOP je izradio vrlo praktičnu i lako čitljivu brošuru s uputama i preporukama za škole, vrijedi je podijeliti i investirati nekoliko minuta svog vremena u nadogradnju svojih znanja i praksi u zaštiti osobnih podataka.
Brošura je dostupna na ovom linku:
https://azop.hr/.../11/2Vodic-za-zaposlene-u-skolama.pdf
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
Klik na književni link – pisci govore
"Hrvatski školski muzej predstavlja Klik na književni link – pisci govore, seriju susreta s poznatim hrvatskim književnicima za djecu i mlade s ciljem poticanja zanimanja za knjigu i čitanje. "
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
"GODINA ČITANJA" U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI
"GODINA ČITANJA" U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI
Suradnjom učenika, učitelja i školske knjižničarke, različitim je aktivnostima obilježena Godina čitanja 2021.
Cjelokupni rezultat rada u prošloj školskoj godini, zbog epidemiološke situacije, bio je uobličen u digitalnu publikaciju posvećenu 130. godišnjici rođenja hrvatskog književnika Tina Ujevića (1891.-2021.).
Učenici Razredne nastave, Predmetne nastave, Produženog boravka i Programa PSP-a, svojim su umijećem pokazali vlastiti kreativni izričaj i individualno obrazovno postignuće.
Kolegice i kolege sudionici: Eva Andrić (sudjelovanje s učeničkim basnama u natječaju udruge Mlada pera „Basna je priča prava jer životinja mudrost izgovara!“), Tomislava Kranjčević Culek (priča „Sprava za znanje“), Antonija Dakić i Ivana Kikić (literarno-likovni radovi „Književna abeceda“), Dražen Prigl (učenički autorski radovi „Dvije slikovnice“), Mirna Grbec (sudjelovanje u programu NSK Noć knjige; autorski rad - razredna digitalna knjiga „Riječi koje liječe“), Tamara Pavičić (Međunarodni dan dječje knjige; literarno-likovni radovi „Bajka kao pjesma“ u sklopu šk. projekta „H.C. Andersen“ voditeljice Tajane Kradije), Domagoj Šokičić (Dan hrvatske knjige; likovni radovi „Vizualna poezija“ predstavljeni virtualnom izložbom uz glazbenu podlogu pijanistice Biljane Urban), Morena Lalić (Međunarodni dan dječje knjige; književno-kritički tekstovi učenika na engleskom jeziku u sklopu šk. projekta „H.C. Andersen“), Tajana Kradija (Međunarodni dan dječje knjige; literarno-likovni radovi učenika na engleskom jeziku „Odrastanje uz Andersena“), Snježana Udarević (likovni radovi učenika „Crtam naslovnicu“).
Digitalnu publikaciju predstavila je šk. knjižničarka na Županijskom stručnom vijeću učitelja Razredne nastave Osječko-baranjske županije, pozivom za sudjelovanjem voditeljice Vijeća Mirne Grbec.
Poveznica: https://tinyurl.com/2j9hrnvb
Ova je školska godina započela predstavljanjem novih naslova Djeca i mediji i Slikovnica o medijima Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, kojima su popraćeni „Dani medijske pismenosti – abecede za 21. stoljeće“.
U sklopu programa „Mjesec židovske kulture“, tematski naslovljenog Dijalog (Židovska općina Osijek i njihova organizatorica gđa Nives Beissmann), postavljena je izložba slova hebrejskog alfabeta na ostakljenim površinama Školske knjižnice.
Školskom projektu „Tinka u Tvrđi“ (realizacija UNESCO ASPNet aktivnosti voditeljice Tajane Kradije), školska se knjižničarka priključila na terenskoj nastavi učenika realizacijom videouratka književnog recitala Tvrđa, ti i ja (učenička izvedba) nastalog na temelju književnih tekstova hrvatskih književnika Mirka Jirsaka i Vjekoslava Bobana.
Poveznica: https://bit.ly/3GuYZIZ
Sudjelujući u Javnom pozivu za poticanje čitanja u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj Ministarstva znanosti i obrazovanja (područje održivog razvoja), svojim su skupnim radom „Drvo dobrih želja“, učenici 2.b razreda i njihova učiteljica Snježana Udarević, promicali zaštitu prirode i njezinih resursa.
Svi digitalni sadržaji objavljeni su i na mrežnoj stranici kreiranoj u povodu Godine čitanja 2021., a temeljenoj na Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja.
Raznovrsnim aktivnostima u svrhu poticanja kulture čitanja, svladavanju novih znanja i uživanju u svijetu riječi, završeno je obilježavanje Godine čitanja 2021. u skladu s njezinim promotivnim sloganom: Želiš znati? Želiš osjećati? Čitaj!
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
SVJETSKI DAN SVJESNOSTI O AUTIZMU
Osječka glazbena skupina objavila je pjesmu Plavi svemir, a tekst je napisala školska knjižničarka, Osječanka Daliborka Pavošević, majka mladića Gregora, koji ima autizam.
Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja.
Stručna suradnica školska knjižničarka S. Rem
Page updated
Google Sites
Report abuse