Dan hrvatskih knjižnica obilježava se 11. studenoga kao jedan od središnjih programa Mjeseca hrvatske knjige koji se ove godine održava pod motom: Misli na sebe – čitaj!

Na to se nadovezuje i ovogodišnji moto Dana hrvatskih knjižnica: Misli na sebe – dođi u knjižnicu!

Dan hrvatskih knjižnica obilježava se u spomen na dan kada je 1960. godine Hrvatski sabor donio prvi hrvatski zakon o knjižnicama, čime su se stekli preduvjeti za sustavan razvoj hrvatskih knjižnica i nacionalne knjižničarske mreže.

Mjesec hrvatske knjige se održava svake godine od 15. listopada do 15. studenog. Ove godine je posvećen mladima jer je upravo 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih. Ovogodišnja tema glasi Generacija K, čime se aludira na postojeće podjele generacija (generacija Y, generacija Z…), a stavlja naglasak na dva ključna pojma – knjigu i knjižnicu.

Tom temom želi se skrenuti pozornost na prilagodbu knjižnica potrebama novih generacija, ali i ukazati na specifična obilježja današnjih mladih – mobitel u ruci, ekološka osviještenost, kao i osamljenost i zabrinutost – te istaknuti kako im knjižnica odnosno knjiga može pomoći. Izabran je moto Misli na sebe – čitaj!

23. travnja obilježavamo Svjetski dan knjige i autorskih prava. Datum je odabran simbolički jer su na taj datum 1616. umrli Miquel de Cervantes i William Shakespeare, a sama zamisao se temelji na katalonskom običaju darivanja knjiga i ruža na dan Svetog Jurja.

Odluka o obilježavanju Svjetskoga dana knjige i autorskih prava donesena je na Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine. Obilježavanjem ovog datuma UNESCO želi potaknuti čitanje te promicati zaštitu intelektualnog vlasništva putem zaštite autorskih prava.

Autorsko pravo imaju autori književnih, znanstvenih i umjetničkih djela, a koje im daje isključivo pravo korištenja ili odobravanja drugima korištenja svog djela. Autorsko pravo traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, bez obzira kada je djelo objavljeno.

Istog datuma, 23. travnja, u Hrvatskoj se od 2012. godine obilježava Noć knjige kao kulturna manifestacija kojom se u javnom prostoru želi popularizirati knjiga i čitanje. Ovogodišnja Noć knjige posvećena je tematici ljekovita moć knjiga. U društvenoj krizi izazvanoj COVID virusom uvijek se možemo okrenuti knjigama da bi pronašli odgovore na pitanja koja nas muče.

Dani hrvatskog jezika obilježavaju se svake godine od 11. do 17 . ožujka. Manifestacija je utemeljena odlukom Hrvatskog sabora 1997. godine na spomen Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Deklaracija je objavljena 17. ožujka 1967. godine u tjedniku Telegram. Prihvaćena je od većine hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, a potpisao ju je i veći broj javnih i kulturnih djelatnika.

Njome se zahtijeva ravnopravan položaj hrvatskog jezika u jugoslavenskoj federaciji, slobodno oblikovanje hrvatskog jezika u skladu s hrvatskom tradicijom te puna afirmacija hrvatskog jezika u svim sferama života.

9.2. obilježavamo Dan sigurnijeg interneta. Budući da se u moderno vrijeme većina komunikacije odvija on-line neophodno je držati se nekih preporuka o tome kako bi se trebali ponašati na internetu.

5 savjeta za sigurno korištenje interneta:

• čuvaj svoje osobne podatke - ime i prezime, adresu, broj mobitela... razmisli dvaput prije nego što objaviš podatke o sebi

• pažljivo biraj prijatelje na internetu i čuvaj svoje lozinke - ljudi se na internetu znaju lažno predstavljati, lozinke se ne dijele s drugima, štiti svoju privatnost

• nemoj slati svoje fotografije ili video nepoznatim osobama - svaka fotografija ili video učitan na internet, tamo ostaje zauvijek

• razmisli prije preuzimanja aplikacija, programa ili datoteka putem interneta - sumnjivi sadržaji mogu sadržavati viruse, spyware i druge maliciozne programe

• obrati se odrasloj osobi ako misliš da te neko vrijeđa na internetu - roditelju, psihologu ili pedagogu u školi, odgajatelju ili bilo kojoj odrasloj osobi kojoj vjeruješ.

Čitanje knjiga danas nije osobito popularno. Većina ljudi radije svoje slobodno vrijeme provodi na pametnim telefonima. Ali dobra knjiga i dalje zauzima važno mjesto u životu mnogih ljudi. Ako želite rasti i razvijati se kao osoba, usvojiti nove vještine, otkriti druge kulture ili samo pobjeći od stvarnog svijeta i uroniti u svijet mašte, uzmite knjigu u ruke i počnite čitati.

7 razloga zašto čitati knjige:

• čitanje razvija mozak

• čitanjem se obogaćuje rječnik

• čitanje nam otkriva nova mjesta i kulture

• čitanjem se grade vještine

• čitanje razvija kreativnost

• čitanjem odlazimo u svijet mašte

• čitanje razvija kritičko mišljenje

U duhu borbe protiv zabrane čitanja početkom listopada obilježava se Tjedan zabranjenih knjiga (Banned Books Week) tijekom kojeg se diljem svijeta provode aktivnosti koje promiču slobodan i besplatan pristup informacijama te slobodu čitanja i govora.

Brojne knjige tijekom povijesti su zabranjivane, a u nekim zemljama i danas se provodi *cenzura* nad knjigama za koje crkvena ili svjetovna vlast smatra da nisu pogodne za društvo. Zašto? Jer nisu odgovarale ili ne odgovaraju političkom sistemu, svjetonazoru, ideji, jer kritiziraju, iznose nove filozofije, koriste vulgarne riječi, prikazuju nepoželjne sadržaje kao što su konzumacija alkohola, erotski čin ili nasilje, gledaju na svijet iz drugačije perspektive…

Znate li što je pogrešno radila Crvenkapica? U jednom od prvih izdanja bajke iz 19. stoljeća nosila je bocu vina za baku u svojoj košarici. Dnevnik Anne Frank cenzuriran je jer su roditelji smatrali da je previše depresivan za djecu, a Pustolovine Huckleberryja Finna američkog pisca Marka Twaina smatraju se jednom od najcenzuriranijih knjiga u SAD-u jer se smatralo da negativno prikazuje autoritet odraslih pa bi djeca mogla postati neposlušna, a u romanu se upotrebljava i riječ nigger (hrv. prevedeno kao crnjo) koju su cenzori htjeli zamijeniti riječju rob. Alisa u zemlji čudesa Lewisa Carrolla optužena je da promovira upotrebu droga zbog kontroverznih scena kada Alisa upozna gusjenicu, stoga je tijekom povijesti zabranjivana u školama. Harry Potter je zbog svog sadržaja koji uključuje magiju i vještičarenje bio zabranjen u nekoliko škola u SAD-u jer vrijeđa konzervativne katolike. Jedna je od najzabranjivanijih knjiga na svijetu.

-----------------

*cenzura = sustav administrativnih mjera koje poduzimaju državne, vjerske, stranačke i druge vlasti protiv objelodanjivanja, čitanja, širenja i posjedovanja, slušanja i gledanja nepoćudnih i za društvo opasnih tiskanih i rukopisnih knjiga, filmova, videokaseta i slične građe te radijskih i televizijskih emisija, kazališnih predstava i dr.

Literatura za one koji žele saznati nešto više o zabranjenim knjigama:

Čitajte zabranjeno! - Tjedan zabranjenih knjiga

Zabranjene knjige

Cenzura knjiga za djecu i mlade kroz povijest

Cenzura dječje književnosti i lektirnih naslova

Listopad je Međunarodni mjesec školskih knjižnica (International School Library Month), godišnja proslava školskih knjižnica širom svijeta. Tradiciju slavljenja školskih knjižnica započela je 1999. godine Međunarodna udruga školskih knjižničara (International Association of School Librarianship) sa Svjetskim danom školskih knjižnica koji je kasnije prerastao u Međunarodni mjesec školskih knjižnica kako bi knjižnice diljem svijeta mogle odabrati dan u mjesecu koji najbolje odgovara njihovim potrebama. Za vrijeme ovog mjeseca školske knjižnice mogu odabrati dan, tjedan ili cijeli mjesec koji će posvetiti proslavi značaja svoje knjižnice.

Međunarodna udruga školskih knjižničara svake godine zadaje temu Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica, a knjižnice provode aktivnosti kojima zadanu temu povezuju s knjigom, čitanjem i školskim knjižnicama. Neke od tema prethodnih godina bile su: Maštajmo!, Zašto volim svoju školsku knjižnicu, Učenje za život, Učenje potpomognuto tvojom školskom knjižnicom, Svjetske mudrosti, Različite sredine – ista shvaćanja, Rušimo barijere i druge.

Ove godine tema je Put do zdravlja i dobrobiti. Temelji se na trećem UN-ovom cilju održivog razvoja Zdravlje i dobrobit, jednom od 17 globalnih ciljeva za održivi razvoj iznesenih u UN-ovom Programu za održivi razvoj do 2030. godine. Program (poznat pod nazivom Agenda 2030) je akcijski plan za ljude, prirodu i napredak kojim se želi dodatno graditi partnerstvo među državama i dionicima te doprinijeti postojanosti svjetskog mira. Sve države su odlučile ugraditi plan u svoje nacionalne politike te prijeko potrebnim hrabrim i odvažnim promjenama svijet dovesti na održivi put. Vizija rezolucije definirana je upravo kroz već spomenute globalne ciljeve za održivi razvoj. Svi ciljevi su cjeloviti i nedjeljivi te se, uz partnerstvo i mir, temelje na tri osnovne dimenzije održivog razvoja: društvo, okoliš i gospodarstvo.

S obzirom na epidemiološku situaciju aktivnosti naše školske knjižnice posvećene promicanju zdravlja i zdravoga načina života odvijat će se virtualno.

Cilj ovih aktivnosti je informirati članove knjižnice o važnosti očuvanja zdravlja, ukazati na pozitivne aspekte zdravog stila života, ukazati na posljedice štetnih životnih navika (nedovoljna tjelesna aktivnost, loša prehrana, stres i sl.) te ponuditi stručne i pouzdane izvore informacija na zadanu temu.

-----------

Literatura za one koji žele znati više:

Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030.

Hrvatska udruga školskih knjižničara

International Association of School Librarianship

Ovdje pročitajte Pravila ponašanja korisnika Knjižnice Drvodjeljske škole Zagreb u uvjetima pandemije COVID-19.

Ovdje pogledajte Plakat - vraćanje i posudba građe u uvjetima bolesti COVID-19.

Pročitajte i Protokol o sigurnosti učenika i djelatnika škole u uvjetima COVID-19.

Fond naše knjižnice sadrži preko 5500 jedinica knjižne i neknjižne građe, a organiziran je na sljedeći način:

• lektire - strana književnost, hrvatska književnost

• stručna literatura - drvna struka, stolarstvo, šumarstvo, teorija književnosti, pedagogija, psihologija, metodika...

• referentna zbirka - enciklopedije, rječnici, priručnici, atlasi...

• periodika - časopisi

• audio-vizualna građa - CD-i, DVD-i

Učenici odjednom mogu posuditi dvije knjige na rok od 21 dan.
Nastavnici i stručni suradnici mogu posuditi više knjiga na dulji rok.

Više o pravilima školske knjižnice saznajte u Pravilniku školske knjižnice! :)