Uloga obitelji u dentalnoj terapiji djece i adolescenata
potpora Sveučlilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo (IP9-2019)
potpora Sveučlilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo (IP9-2019)
Obiteljski odnosi su kompleksni i dinamički te pod utjecajem zdravstvenih stanja, percepcije i akcija svakog člana. Narušena estetika orofacijalnog prodručja ima utjecaj na emocije, društvene kontakte, samopoštovanje i psihološki razvoj djeteta, a djetetovo stanje utječe na obiteljske odnose. Stoga se roditelji s djecom u periodu mijene denticije najčešće obraćaju stomatologu i ortodontu. Uspjeh terapije u tom periodu uvelike ovisi o kooperablinosti djeteta koje je uvjetovano dinamičnim procesima rasta i psihološkog razvoja. Čimbenike uspjeha terapije potrebno je valorizirati s biološkog, biomehaničkog, psihološkog i javnozdravstvenog aspekta. Predloženo istraživanje nastavlja se na započete aktivnosti analiziranja psihosocijalnog utjecaja narušene dentalne estetike kojim se moj tim bavio u projektu u prethodnom petogodišnjem razdoblju. Cilj bi bio istražiti odrednica zahtjeva za terapijom, kooperabilnosti djece tijekom terapije te odustajanja od terapije, u prvom redu ortodontske. Analizirali bi se kraniodentofacijalni biometrijski prediktori (dentalni, skeletni, mekotkivni) te psihosocialni čimbenici. U prvom planu bi bila uloga obitelji i roditelja/staratelja. Koristila bi se psihometrijska, antropometrijska, fotogrametrijska, rendgenkefalometrijska te gnatometrijska mjerenja. Za ispitivanje percepcije roditelja o narušenosti kvalitete života djeteta (oralni simptomi, oralne funkcije, estetika, psihološki i socijalni aspekti) te utjecaja stanje djetetovog stanja denticije i okluzije na obiteljske odnose preveo bi se (unaprijed-unatrag prijevodom), adaptirao i validirao instrument koji do sada još nije korišten u Hrvatskoj i čije su nam metrijske sposobnosti u našem društveno-kulturnom okruženju nepoznate (Parenter/Caregiver Perception Questionnaire). Procjena roditelja usporedila bi se sa stavom djece procjenjenim instrumentom Child Perception Questionnaire. Uz to bi se preveli i validirali i instrumenti Family Impact Scale i Early Childhood Oral Health Impact Scale za mjerenje roditeljskih emocija, obiteljskih aktivnosti, obiteljskih konflikata te financijskih poteškoća koji bi mogli biti povezani uz narušeno dentalno stanje, malokluziju, dentalnu terapiju i koopearbilnost tijekom terapije. Uz to bi djeca i roditelji neovisno procjenjivali stupanj zadovoljstva orofacijalnim izgledom, potrebu za terapijom te iskazivali žele li terapiju. Prediktori traženja, zahtjevanja i kooperabilnosti istražit će se hijerarhijskom regresijskom analizom te medijacijskim i moderacijskim modelima. Definiranje odrednica kooperabilnosti pacijenta tijekom terapije te uspjeha terapije može pružiti smjernice za usmjeravanje limitiranih sredstava sustava javnog zdravstva u izbor pacijenata koji će od nje imati najveći benefit.
Family relationships are complex and dinamic, and inflenced by health conditions, perception and actions of each member. Altered aesthetics of the orofacial area has an effect on the emotions, social contacts, self-esteem and psychological development of the child, and child’s condition affects family activities. Therfore parents with children during the period of change of dentition most often turn to the dentist and orthodontist. The success of treatment during this period largely depends on the child's cooperativeness, which is conditioned by the dynamic processes of growth and psychological development. The factors of treatment success need to be evaluated from biological, biomechanical, psychological and public health aspects. The proposed research continues the ongoing activities of analyzing the psychosocial impact of impaired dental aesthetics which my team dealt with in the project over the previous five-year period. The aim would be to investigate the determinants of treatment demands, the cooperability of children during treatment, and drop-out from treatment, primary orthodontic. Craniodentofacial biometric predictors (dental, skeletal, soft tissues) and psychosocial factors would be analyzed. The role of family and parents/caregivers would be at the forefront. Psychometric, anthropometric, photogrammetric and cephalometric measurements would be used. To examine parents' perceptions of their child's quality of life (oral symptoms, oral functions, aesthetics, psychological and social aspects) and the impact of the child's dentition and occlusion on family relationships, an instrument Parenter/Caregiver perception Questionnaire, that has not been used so far in Croatia would be translated in Croatian (forward and backward translation). Its metric abilities are unknown in Croatian socio-cultural environment. The parents' assessment would be compared to that of the children as assessed by the Child Perception Questionnaire. Family Impact Scale and Early Childhood Oral Health Impact Scale instruments would be also translated and validated to measure parental emotions, family activities, family conflicts, and financial difficulties that may be associated with impaired dental status, malocclusion, dental therapy, and cooperability during therapy. In addition, children and parents would independently assess the degree of satisfaction with their orofacial appearance, the need for therapy, and indicate whether they wanted to be treated. The predictors of seeking, demanding and cooperability will be explored by hierarchical regression analysis and mediation and moderation models. Defining the determinants of patient cooperability during therapy and the success of therapy can provide guidance for directing limited public health system resources to the selection of patients who will benefit most from it.
stanje prije terapije funkcionalnom napravom
stanje nakon terapije funkcionalnom napravom
stanje prije terapije funkcionalnom napravom
stanje nakon terapije funkcionalnom napravom