Stereotipi i predrasude
Stereotipi i predrasude su po svom značenju vrlo bliski pojmovi, no ipak postoje razlike. Stereotipi su pojednostavljena, preopćenita skupina osobina koje pripisujemo cijeloj grupi ljudi (npr. Škoti su škrti), a predrasude negativan i neprijateljski stav prema pripadnicima neke grupe.
Sudeći prema detaljnim znanstvenim istraživanjima o ulozi medija u životima djece, mediji (knjige, novine, časopisi, televizija, radio, kino, računalna tehnologija, internet, mobilna telefonija) danas postaju jedno od ključnih sredstava socijalizacije te utječu na ponašanje, stavove i svjetonazore.
Znanstvenici i javnost često imaju podvojen stav o medijima. Velike nade i očekivanja ulažu se u ideju o medijima koji mogu obogatiti živote djece, promijeniti nezdrave vrste ponašanja, potaknuti maštu i kreativnost, proširiti obrazovanje i znanje, poticati toleranciju, smanjiti razliku između društvenih slojeva i doprinijeti razvoju i civilnom društvu.
S druge strane, pojavljuje se sve veća zabrinutost da mediji mogu kočiti maštu i spontanu igru, proizvesti neosjetljivost na bol drugih, poticati destruktivne vrste ponašanja, održavati stereotipe, dovesti do propadanja moralnih vrijednosti, potisnuti lokalne kulture i doprinijeti otuđenju od društva.
Široko istraženo područje negativnih utjecaja odnosi se na kratkoročne i dugoročne utjecaje stereotipnih prikaza ljudi u medijskim sadržajima. Stereotipni prikazi dječaka (kao uglavnom nasilnih ili pak kao onih koji su razumni vođe, prvi rješavaju probleme ili su fizički aktivniji) i djevojčica (uglavnom kao seksepilnih, zainteresiranih samo za svoj izgled i za ljubav, kao nježnih i emocionalnih te u podčinjenim i pasivnim ulogama) utječu na način na koji oni razvijaju svoje rodne identitete, očekivanja koja imaju od sebe i od pripadnika suprotnog spola, samopoštovanje i način viđenja vlastita tijela. Nedostatak istinitih prikaza raznolikosti rasa, naroda, vjera, teškoća u razvoju, geografske pripadnosti, dobi itd., povezuje se s promicanjem ograničenog svjetonazora koji svojom diskriminacijom utječe na način na koji djeca i mladi vide sebe i druge.
Reklame također nerijetko prikazuju žene u podređenu položaju u odnosu na muškarca. Uz lijepo, vitko tijelo svaki proizvod u reklami plijeni pozornost: automobil, salama, sir, garažna vrata, sok, pivo itd. Objektivizacija djevojaka i mladih žena u medijima povezuju se s nizom negativnih ishoda, kao što su nezadovoljstvo tijelom, poremećaji prehrane, tjeskoba izgleda, depresija i niže samopoštovanje.
Nedostatak zastupljenosti rasnih i etničkih manjina u medijima mogu dovesti do nižeg samopoštovanja među manjinama, kao i otuđenja.
Prema istraživanju, stereotipi iz medija mogu postati toliko ukorijenjeni u mladima da mogu na kraju utjecati na izbor karijere, samopoštovanje, ljubavne veze i sposobnost ostvarenja punog potencijala.
Cijelo mnoštvo djece koja žive u različitim vrstama teških uvjeta rijetko će, ili neće uopće, biti prikazano u medijima. Ako i kada do toga dođe, često ih se prikazuje kao obespravljene žrtve kojima je potreban spas takozvanog “razvijenog svijeta”.
