Slika 2. Usporedba rezultata 0D numeričke simulacije i izmjerenih radnih parametara na ispitnom stolu za četverotaktni dizelski motor
0D (nulto-dimenzijski) simulacijski modeli pretpostavljaju uvijek homogenu smjesu plinova u svakom cilindru motora s unutarnjim izgaranjem. Ovakve simulacije su iznimno brze, omogućuju vjerno praćenje karakteristika cjelokupnog motora s unutarnjim izgaranjem, ali se njima ne mogu pratiti detalji procesa u svakom cilindru motora. Na Slici 1 prikazan je prostor izgaranja unutar jednog cilindra motora s unutarnjim izgaranjem koji služi kao osnova za postavljenje jednadžbi u ovom simulacijskom modelu. Slika 2 prikazuje usporedbu rezultata 0D numeričke simulacije i izmjerenih radnih parametara na ispitnom stolu za četverotaktni dizelski motor.
Slika 1. Prostor izgaranja jednog cilindra s granicama sustava – 0D numerički model
Kvazi-dimenzijske (QD – Quasi-Dimensional) numeričke simulacije dijele svaki mlaz goriva na zasebne kontrolne volumene, Slika 3. Svaki kontrolni volumen svakog mlaza goriva promatra se zasebno, za svakog se računaju bilance mase, energije i kemijske reakcije, uz pretpostavku da između kontrolnih volumena mlaza goriva nema nikakve interakcije. Jedina interakcija ostvaruje se između kontrolnih volumena mlaza goriva i zone bez izgaranja (ZWC – Zone Without Combustion) ustrujavanjem zraka u kontrolne volumene mlaza goriva kako bi se omogućilo isparavanje goriva, priprema gorive smjese i izgaranje.
Ovakve simulacije računalno su zahtjevnije u odnosu na 0D simulacije, vrijeme izvođenja simulacije je osjetno duže, ali se QD simulacijama omogućuje detaljna analiza procesa unutar cilindra motora s unutarnjim izgaranjem. Na Slici 4 vidljiv je konačan rezultat QD simulacije direktnom usporedbom promjene tlaka u cilindru motora s izmjerenom promjenom tlaka u laboratoriju.
Slika 3. Podjela svakog mlaza goriva u kontrolne volumene kod QD numeričke simulacije
Slika 4. Usporedba promjene tlaka u cilindru motora s unutarnjim izgaranjem dobivenog eksperimentalno i pomoću QD numeričke simulacije
Slika 5. Temperaturna područja unutar cilindra za različite pozicije ubrizgavanja vode, kut koljena koljenastog vratila 15°. (a) ista lokacija ubrizgavača goriva i vode; (b) ubrizgavač vode iznad ubrizgavača goriva; (c) ubrizgavač vode ispod ubrizgavača goriva; (d) ubrizgavač vode iznad i ispod ubrizgavača goriva
Slika 6. Lokalna koncentracija dušikovog monoksida (NO) unutar cilindra za različite pozicije ubrizgavanja vode, kut koljena koljenastog vratila 15°. (a) ista lokacija ubrizgavača goriva i vode; (b) ubrizgavač vode iznad ubrizgavača goriva; (c) ubrizgavač vode ispod ubrizgavača goriva; (d) ubrizgavač vode iznad i ispod ubrizgavača goriva
Slika 7. Maseni udjeli dušikovog monoksida (NO) pri različitim postotcima recirkulacije ispušnih plinova (EGR)
CFD (Computational Fluid Dynamics) simulacije omogućuju detaljno praćenje procesa unutar cijelog cilindra motora s unutarnjim izgaranjem i vrlo preciznu simulaciju u odnosu na stvarne procese. U ovakvim simulacijama, cijeli prostor unutar cilindra motora s unutarnjim izgaranjem umrežen je pomoću volumena, a za svaki volumen računaju se bilance mase, energije, kao i kemijske reakcije. Riječ je o računalno vrlo zahtjevnim simulacijama za čije izvršenje je potreban značajan vremenski period, puno duži u odnosu na 0D i QD simulacije.
Na Slici 5 prikazana su temperaturna područja unutar cilindra brodskog dvotaktnog dizelskog motora pri analizi različitih tipova ubrizgavanja vode u cilindar. Ovim procesom smanjuje se maksimalna temperatura procesa i posljedično se smanjuje emisija dušikovih oksida (NOx). Na Slici 6 prikazane su lokalne koncentracije dušikovog monoksida (NO) u cilindru brodskog dvotaktnog dizelskog motora pri analizi različitih tipova ubrizgavanja vode.
Slika 7 prikazuje CFD simulaciju promjene masenih udjela dušikovog monoksida (NO) u cilindru dizelskog motora pri različitim postotcima recirkulacije ispušnih plinova (EGR). Sa Slike 7 je razvidno kako veći postotak recirkuliranih ispušnih plinova smanjuje koncentracije i masene udjele dušikovog monoksida u cilindru motora.
Primjena metoda umjetne inteligencije (AI – Artificial Intelligence) omogućuje analizu procesa motora s unutarnjim izgaranjem i predviđanje radnih parametara motora. Na Slici 8 prikazana je promjena specifične potrošnje goriva, a na Slici 9 promjena maksimalnog tlaka u cilindru brodskog dvotaktnog dizelskog motora pri varijaciji početka ubrizgavanja goriva (SOI) i pri istovremenoj varijaciji trenutka otvaranja ispošnog ventila (EVO). Slika 8 i Slika 9 dobivene su kao rezultat numeričkih simulacija brodskog dvotaktnog dizelskog motora primjenom MLP (Multi-Layer Perceptron) neuronske mreže.
Slika 8. Specifična potrošnja goriva be (g/kWh) pri punom opterećenju brodskog dvotaktnog dizelskog motora kod promjene početka ubrizgavanja goriva (SOI) i kod promjene trenutka otvaranja ispušnog ventila (EVO)
Slika 9. Maksimalni tlak u cilindru pmax (MPa) pri punom opterećenju brodskog dvotaktnog dizelskog motora kod promjene početka ubrizgavanja goriva (SOI) i kod promjene trenutka otvaranja ispušnog ventila (EVO)