Izvorna stranica: http://www.columbia.edu/cu/computinghistory/tabulator.html

Tabulator je izumio Herman Hollerith (Columbia University, EM 1879, PhD 1890), za 1890 US Cenzus, i bio je esencijalan dio računarstva i biznisa gotovo puno stoljeće. Njegova osnovna funkcija je brojati i/ili zbrajati podatke iz bušenih kartica te zatim dati rezultate i izvještaje na brojčanicima (rani modeli) ili vidljivim brojačima, odnosno ispisati ih na papiru i/ili ih poslati na zasebnu brušenu karticu te druge uređaje koji su korišteni pri naknadnim izračunima.

Pri klasičnoj upotrebi set brušenih kartica se očitava, pri čemu svaka kartica sadrži seriju numeričkih i/ili (kasniji modeli) alfabetskih polja. Stroj broji kartice i izračunava ukupnu vrijednost za svako željeno numeričko polje, ispisujući po potrebi odabrana polja sa svake kartice. Kada je završio sa setom kartica (ili s nekom drugom radnjom), izračuni i ukupne vrijednosti se ispisuju i vraćaju na početnu vrijednost.

U početku je svaki tabulator bio izrađen po narudžbi za specifičnu svrhu (cenzus, reviziju transporta itd.) Započevši s modelom iz 1906. godine, Tip 1 modelom, operacije za određene zadatke mogle su biti specificirane na ugrađenom žičanom panelu, poput onih prikazanih uz Tip III model ispod "HOLLERITH" loga, pri čemu su stupci kartica i polja povezani priključnim kablom (kao na telefonskoj upravljačkoj ploči) sa stupcima za ispis i/ili brojačima, za razliku od izravne veze na ranijim modelima. Kao što možete vidjeti na fotografiji, Tip III je imao fiksirani žičani panel, što je tražilo od stroja da bude prespojen za svaki sljedeći posao pa je bio izvan pogona kroz duža razdoblja. Tip 3-S i kasniji strojevi omogućili su "offline" spajanje putem odstranjive prespojne ploče i time akumulaciju "biblioteke" unaprijed spojenih programa na samoj ploči, radi prebacivanja s jednog zadatka na drugi (KLIKNITE OVDJE za primjer).

Tabulatori su se mogli nositi uz pozitivne i (nakon sredine dvadesetih godina prošlog stoljeća) negativne brojeve, a kasniji modeli s alfabetskim i specijalnim znakovima, ali nisu mogli množiti i dijeliti. U dvadesetima i tridesetima prošlog stoljeća, prije nego su postali dostupni automatski strojevi sposobni množiti i dijeliti, tabulatori (u kombinaciji s razvrstavačima karata) su iskorišteni u znanstvenoj primjeni kroz tehnike kao što je progressive digiting, koje je razvio Charles Babbage u prethodnom stoljeću, pri čemu su tablice kvadrata, kubova, reciprociteta i logaritama nastajale kroz seriju zbrajanja, da bi zatim bile korištene pri kompleksnim izračunima. Metode strojeva s brušenim karticama prvi su koristili L.J. Comrie i Wallace Eckert, a iz tih skromnih ranih pokušaja razvilo se moderno računarstvo.

Kao zasebni uređaji, tabulatori i knjigovodstveni strojevi ograničeni su na čitanje podataka iz kartica i prikazivanje rezultata lokalno, na papiru ili brojačima. Tko je želio rezultate koristiti za kasnije kalkulacije, mogao je (s kasnijim modelima) ispisati ih na karticama za pregled. Kasnijih godina tabulatori (koji su se tada već zvali knjigovodstveni strojevi) mogli su biti spojeni sa snažnijom opremom, poput umnažajućih kartica i kalkulatora (kao što su modeli 601, 602, 603, 604, itd.), Card Programmed Calculator, ili 650 Magnetic Drum Data Processing Machine (to jest, kompjutor) kao ulazni ili izlazni uređaj za čitanje podataka i (kasnije) za upute te rezultate ispisa, dok su puštali sposobnije strojeve da se direktno bave "višom matematikom".

Do kraja 1943. godine, IBM je imao 10.000 tabulatora (64% Tip 405, 30% Tip 285) koje je iznajmljivao [4]. Rad tabulatora i knjigovodstvenih strojeva osigurao je zaposlenje tisućama. Američka vlada koristila je pet različitih nivoa Electric Accounting Machine (EAM) operatora, od GS-1 do GS-5, sve do 1980-ih. Ovdje je tablica sažetka tehnologije tabulatora. Linkovi vode do detaljnih stranica o određenim modelima, ili u nekim slučajevima samo do fotografija:

Godina Model Opis

1890 Hollerith Census Tabulator Ručno uvlačenje, drveno kućište, izravno spajan(*), samo za brojanje.

1896 Hollerith Integrating Tabulator Ručno uvlačenje, zbrajao i brojao.

1900 Hollerith Automatic Feed Tabulator Prvi čitač kartica automatskog uvlačenja, korišten 1900. godine za US Cenzus.

1906 Hollerith Type I Tabulator (Tip 090) Automatsko uvlačenje; metalno kućište; prvi žičani panel.

1921 Hollerith Type III Tabulator (Tip 091) Prvi model s printerom (na slici iznad).

1925 Hollerith Type 3-S Tabulator Prvi model s direktnim oduzimanjem, odstranjivom prespojnom pločom.

1928 Hollerith Type IV Tabulator. (Tip 301) Prvi model s 80 stupaca kartica.

1931 Columbia Difference Tabulator The "Packard", jedinstveni stroj napravljen za CU Statistički Ured.

1933 IBM Type 285 Tabulator Isključivo numerički.

1933 IBM 401 Tabulator Alfanumerički.

1934 IBM 405 Accounting Machine Alfanumerički. Tabulatori postaju elektronički računovodstveni strojevi.

1948 IBM 402 Accounting Machine Alfanumerički, s 403, 412, 417, 419 varijacijama.

1949 IBM 407 Accounting Machine Alfanumerički model visoke brzine, s 421, 444, 447 varijacijama. Reklamiran do 1976.

(*) npr. između kartičnih polja i brojača.

Svi modeli navedeni ovdje od 1928. godine na dalje (možda i neki raniji) korišteni su na sveučilištu Columbia. Model 407 je posljednji IBM-ov knjigovodstveni stroj. Sljedeći proizvod IBM-a koji je bio sposoban raditi sve isto (naravno, i više od toga) uz prihvatljivu cijenu bio je elektronički digitalni kompjuter za opću namjenu, model 1401 (1959). Svejedno je model 407, istinski radni stroj i izravni nasljednik originalnog 1890 Census Tabulatora Herman Holleritha ostao u upotrebi (iako u opadajućim brojkama) još desetljećima (na sveučilištu Columbia najmanje do 1969).

Bibliografija:

1. Aspray, William (Ed.), Computing Before Computers, Iowa State University Press, ISBN 0-8138-0047-1 (1990), poglavlje 4.

2.Austrian, Geoffrey, Herman Hollerith: Forgotten Giant of Information Processing, Columbia University Press (1982).

3.Baehne, George W. (IBM), Practical Applications of the Punched Card Method in Colleges and Universities, Columbia University Press (1935).

4.Bashe, Charles J.; Lyle R. Johnson; John H. Palmer; Emerson W. Pugh, IBM's Early Computers, MIT Press (1985).

5.Pugh, Emerson W., Building IBM: Shaping an Industry and its Technology, The MIT Press (1995).

6.US Office of Personnel Management,

Electric Accounting Machine Operation Series, GS-0359 (Jun 1960, Jan 1982).

7.1950's tax preparation: plugboard programming with an IBM 403 Accounting Machine , Ken Shirriff. Odlično upoznavanje s time kako su IBM-ovi knjigovodstveni strojevi bili programirani.

8. The Social Security System, IBM 100, pregledano 26. prosinca 2019.

Također pogledati: Herman Hollerith, Sorters, Key Punches, Collators, Reproducers, Interpreters, Calculators.