o Faustu

Nakon studija se Faust na kratko vraća u Šibenik a potom ponovno stricu u Ugarsku, gdje se bavio znanstvenim radom te se svakodnevno susretao s nizom istaknutih znanstvenika svojeg doba, što je ostavilo velik utjecaj na njegov rad. 

1595. godine Faust Vrančić izdaje petojezični rječnik pod naslovom Rječnik pet najuglednijih europskih jezika,  latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae ed Ungaricae). U rječniku se nalazi 5411 abecedno poredanih latinskih riječi uz koje su u stupcima napisane riječi ostalih jezika. Faustov stupac hrvatskih riječi prvi je hrvatski rječnik uopće i sadrži oko 3800 hrvatskih riječi.  

1600. godine se zaredio za svećenika te odlazi u Rim. Tamo se upoznao s crtežima Leonarda da Vincija i pod utjecajem toga napravio svoje najznačajnije djelo - knjigu Machinae Novae, u kojoj je opisao 56 raznih tehničkih konstrukcija, uređaja i naprava.

Najpoznatiji Faustov izum, Leteći čovjek, konstrukcija je padobrana za koji se dugo  pretpostavljalo da je iskušan skokom s tornja bazilike sv. Marka u Veneciji. 

Zbog bolesti Vrančić 1615. godine napušta Rim i želi svoje posljednje dane proživjeti u rodnom Šibeniku, no zaustavlja se u Veneciji, gdje i umire 20. siječnja 1617. godine. Prema Vrančićevoj želji, njegovo je tijelo s njegovim knjigama pokopano u domovini, u crkvi sv. Marije na otoku Prviću.  

U galeriji fotografija ispod, možete vidjeti makete nekih Faustovih izuma. Sve su fotografije snimljene u Memorijalnom centru Faust Vrančić na Prviću koji smo u sklopu projekta posjetili u ožujku 2026. godine.