Embedded Files
NA POČETKU!
VRIJEME I KLIMA
VRIJEME I KLIMA
Izvor: E-sfera, digitalna platforma Školske knjige, https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/f846ac2e-b2fb-428c-92a2-824edea86e88
vrijeme- trenutačno stanje atmosfere nad određenim prostorom
·klima- prosječno stanje atmosfere nad određenim prostorom (potrebno pratiti vrijeme 15 do 30 godina)
atmosfera - Zemljin zračni omotač
- najzastupljeniji plinovi dušik i kisik
troposfera- najniži sloj atmosfere u kojem se zbivaju sve vremenske promjene
vremenska prognoza- stručno predviđanje vremena
·meteorolozi- stručnjaci koji se bave predviđanjem vremena
klimatski elementi: padaline, temperatura zraka, tlak zraka, naoblaka, smjer i brzina vjetra, vlažnost zraka
Pogledajte interaktivnu infografiku i saznajte više o meteorološkim instrumentima.
TEMPERATURA
glavni izvor topline na Zemlji je Sunce
s porastom visine temperatura pada- na svakih 200 m za 1⁰C
temperatura zraka mjeri se termometrom
temperaturu zraka izražavamo u Celzijevim stupnjevima (⁰C)
TLAK ZRAKA
težina kojom zrak pritišće površinu Zemlje
tlak zraka mjeri se barometrom
normalan tlak zraka iznosi 1013 hPa (HEKTOPASKALA)
ANTICIKLONA- područje visokog tlaka zraka, donosi stabilno,postojano, vedro vrijeme
CIKLONA- područje niskog tlaka zraka, donosi nestabilno, često kišovito i oblačno vrijeme
Izvor: E-sfera, digitalna platforma Školske knjige, https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/f846ac2e-b2fb-428c-92a2-824edea86e88
STALNI (planetarni vjetrovi)
pušu cijele godine ne mijenjajući smjer
PASATI- na sjevernoj polutki pušu sa sjeveroistoka, a na južnoj polutki sa jugoistoka
GLAVNI ZAPADNI VJETROVI- zapadnim obalama donose vlagu
POLARNI VJETROVI-suhi i hladni
POVREMENI (regionalni vjetrovi)
bura- hladan i suh vjetar, SI smjera, puše s kopna na more, najčešće zimi
jugo-topao i vlažan vjetar, puše s mora na kopno, najviši valovi
maestral-puše ljeti, ublažava vrućine, pogoduje jedrenju
VLAGA U ZRAKU
isparavanjem vode u zrak dospijeva vodena para
količina vodene pare u zraku naziva se vlažnost zraka
količina vlage koju zrak može primiti ovisi o temperaturi zraka
NAOBLAKA
kada se vlažan zrak dovoljno ohladi više ne može zadržati svu vodenu paru
jedan dio vodene pare prelazi u tekuće stanje u obliku sitnih kapljica vode ili kristalića leda- nastaju oblaci u visini i magla pri tlu
Izvor: https://www.e-sfera.hr/prelistaj-udzbenik/4b57273b-9673-4a90-a7db-0cd815e0c687
Izvor: https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/3507b5cc-07ba-4f5f-974e-705af87f09f6/
Izvor : Orešić. D; Tišma. I; Vuk. R; Bujan. A; Kralj. P; 2020. Gea 2; radna bilježnica iz geografije u šestom razredu osnovne škole. Školska knjiga. Zagreb
Zemljina revolucija (ophodnja)- okretnje Zemlje oko Sunca
za jedan okret Zemlje oko Sunca potrebno je 365 dana i 6 sati
prijestupna godina
jedan okret Zemlje oko Sunca 365 dana i 6 sati
nakon četiri godine 4x 6= 24 sata (1 dan)= 366 dana (dodaje se mjesecu veljači)
nagnutost Zemljine osi- različito trajanje dana i noći
posljedica nagnutosti Zemljine osi i Zemljine ophodnje-izmjena godišnjih doba
Izvor : Orešić. D; Tišma. I; Vuk. R; Bujan. A; Kralj. P; 2020. Gea 2; udžbenik iz geografije u šestom razredu osnovne škole. Školska knjiga. Zagreb.
Izvor : Orešić. D; Tišma. I; Vuk. R; Bujan. A; Kralj. P; 2020. Gea 2; udžbenik iz geografije u šestom razredu osnovne škole. Školska knjiga. Zagreb.
Pogledaj interaktivni video i saznaj kako reljef i vjetar utječu na klimu.
udaljenost od ekvatora
raspodjela kopna i mora
Izvor: E-sfera, digitalna platforma Školske knjige, https://www.e-sfera.hr/publication/download-product-material?id=732e6099-c289-4267-9f55-151a9b4af607
utjecaj morskih struja
Izvor: E-sfera, digitalna platforma Školske knjige, https://www.e-sfera.hr/publication/download-product-material?id=732e6099-c289-4267-9f55-151a9b4af60
klimatski čimbenici-utječu na klimu
udaljenost od ekvatora-oko ekvatora prevladavaju tople klime, a oko polova hladne klime
raspodjela kopna i mora- more ljeti djeluje rashlađujuće, a zimi ublažava hladnoću.
nadmorska visina i reljef-s povećanjem nadmorske visine temperatura zraka se snižava.
vjetar i morske struje-tople morske struje zagrijavaju okolno more i zrak-jače isparavanje-padaline, hladne morske struje hlade okolno more i zrak-pustinje
biljni pokrov i čovjek-utječe na zagrijavanje površine i vlažnost zraka
-najvažniji je utjecaj čovjeka na klimu putem oslobađanja stakleničkih plinova-zatopljenje svjetskih razmjera
za prikazivanje osnovnih klimatskih obilježja nekog mjesta koristimo se klimatskim dijagramom
klimatski dijagram- grafički prikaz količine padalina i temperature
Klimatski razredi
Izvor: E-sfera, digitalna platforma Školske knjige, https://www.e-sfera.hr/publication/download-product-material?id=747b424c-8f27-4b12-a6f8-206efc6a7809
Izvor: E-sfera, digitalna platforma Školske knjige, https://www.e-sfera.hr/publication/download-product-material?id=747b424c-8f27-4b12-a6f8-206efc6a7809
C UMJERENO TOPLE KIŠNE KLIME
umjereni pojas, 4 godišnja doba
Izvor: E-sfera, digitalna platforma Školske knjige, https://www.e-sfera.hr/publication/download-product-material?id=747b424c-8f27-4b12-a6f8-206efc6a7809
Izvor: E-sfera, digitalna platforma Školske knjige, https://www.e-sfera.hr/publication/download-product-material?id=747b424c-8f27-4b12-a6f8-206efc6a7809
Izvor: E-sfera, digitalna platforma Školske knjige, https://www.e-sfera.hr/publication/download-product-material?id=81448bab-bdfe-408f-b819-b09b933b088d
B SUHE KLIME
oko obratnica i u unutrašnjosti kontinenta
STEPE-biljne zajednice niskih trava
poljoprivreda- plodno tlo, stočarstvo
Izvor: E-sfera, digitalna platforma Školske knjige, https://www.e-sfera.hr/publication/download-product-material?id=81448bab-bdfe-408f-b819-b09b933b088d
D SNJEŽNO-ŠUMSKE KLIME
sjeverni dijelovi kontinenata- Sjeverna Amerika, Europa,Azija
Izvor: E-sfera, digitalna platforma Školske knjige, https://www.e-sfera.hr/publication/download-product-material?id=81448bab-bdfe-408f-b819-b09b933b088d
E SNJEŽNE KLIME
sjeverni i južni hladni toplinski pojas
Na poveznici odigraj kviz, didaktičku igru te riješi zadatke u rubrici Vrednovanje i provjeri koliko dobro poznaješ klimu na Zemlji
Izvor: E-sfera, digitalna platforma Školske knjige, https://www.e-sfera.hr/publication/download-product-material?id=e364b260-3f4f-4f26-a34a-17dc58008f53
Pogledaj interaktivni video i prisjeti se o čemu ovisi klima. Na kraju riješi zadatke u dijelu Vrednovanje i provjeri svoje znanje o klimi u Hrvatskoj.
klima Hrvatske ovisi o:
o geografskom smještaju u sjevernom umjerenom pojasu-prevladavaju umjereno tople klime
o zapadnim vjetrovima
o utjecaju Jadranskog mora
o nadmorskoj visini i reljefnim obilježjima
sredozemna klima "klima masline"-dalmatinski otoci, dalmatinsko priobalje
umjereno topla vlažna klima
a) s vrućim ljetom- obalni dio Istre, kvarnerski otoci, Velebitsko priobalje, dalmatinsko zaleđe
b) s toplim ljetom- Panonska Hrvatska, Gorska Hrvatska, unutrašnjost Istre
snježno-šumska klima-najviši dijelovi Gorske Hrvatske
Vrijeme i klima- kviz u Socrativu
UPUTE ZA UČENIKE:
Prijavljuješ se na POVEZNICA
Ime naše učionice je IVANA3531 (pazi sve se piše zajedno)
Prijavi se svojim punim imenom i prezimenom.
Pažljivo čitaj pitanja!
TLO I BILJNI SVIJET
tlo- rastresit, površinski sloj koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji
sastavnice tla- stjenska zrnca (minerali), voda, zrak, biljni i životinjski ostaci (humus), živa bića
plodnost tla ovisi o humusu
tlo i klimatsko-biljna područja:
· umjereno topla vlažna klima- smeđa šumska tla- šume umjerenog pojasa
· stepska klima- crnica- stepe (pretvorene u žitnice)
· snježno-šumska klima- podzoli- vazdazelena šuma iglićavaca
· ostale vrste tla: vulkanska, močvarna .....
hrast lužnjak ("slavonski hrast")
Izvor: https://www.plantea.com.hr/hrast-luznjak/
Izvor: Preuzeto iz: D.Orešić, I. Tišma, R.Vuk, A.Bujan: Gea 2, udžbenik iz geografije u šestom razredu, Školska knjiga
Biljni pokrov Primorske Hrvatske
Izvor: Preuzeto iz: D.Orešić, I. Tišma, R.Vuk, A.Bujan: Gea 2, udžbenik iz geografije u šestom razredu, Školska knjiga
Bukova šuma- najrasprostranjenija šumska zajednica u Hrvatskoj
Izvor: https://www.agroportal.hr/zanimljivosti/1954
PRIRODA NIJE NEISCRPNA
Prirodnim bogatstvima smatramo sve prirodne pojave i dobra koja u njihovu prirodnom stanju čovjek može iskoristiti za zadovoljavanje svojih potreba.
U Hrvatskoj su najvažnija prirodna bogatstva pitka voda, plodno tlo, šume, more i obale te očuvana i raznolika priroda.
Preuzeto iz: D.Orešić, I. Tišma, R.Vuk, A.Bujan: Gea 2, udžbenik iz geografije u šestom razredu, Školska knjiga
Tvari koje uzimamo iz prirode radi njihove daljnje prerade nazivamo sirovinama.
Važne su sirovine različite rude.
Posebnu skupinu ruda čine one koje su izvor energije (ugljen, nafta i prirodni plin).
Ljudi su shvatili da sirovine nisu neiscrpne, da se mogu potrošiti.
Stoga je potrebno smanjiti potrošnju sirovina i iskorištene industrijske proizvode preraditi i iskoristiti kao sirovinu, tj. reciklirati.
Recikliranjem činimo višestruku korist jer smanjujemo količinu otpada, štedimo sirovine, energiju za vađenje, prijevoz i preradu sirovina te čuvamo prirodu
Pogledaj interaktivni video i saznaj nešto više o recikliranju.
Primjer dobre prakse Eko otok Krk
Pogledajte video i istražite imaju li i neobnovljivi izvori nedostatke.
Što je onečišćenje?
Čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ili energije u okoliš koje uzrokuje ili može prouzročiti štetne posljedice na uvjete života biljnoga i životinjskoga svijeta i ugroziti ljudsko zdravlje.
Uzroci onečišćenja:
•sve veći broj stanovnika
•sve veće potrebe stanovnika
•sve veće iskorištavanje prirode
EKOLOGIJA- znanost koja proučava odnose među organizmima te odnose organizama i njihova okoliša.
onečišćenje tla: sredstva za zaštitu bilja, kisele kiše, otpad, otpadne vode RJEŠENJE-? ekološka poljoprivreda
onečišćenje zraka: industrija, promet, termoelektrane RJEŠENJE-? ugradnja pročišćivača, obnovljivi izvori energije, električni automobili
onečišćenje vode: otpadne vode, odlagališta otpada, industrija RJEŠENJE-? ugradnja pročišćivača
posljedice onečišćenja- smanjenje bioraznolikosti
STANOVNIŠTVO
2025. 8 milijardi stanovnika Zemlje
broj svjetskog stanovništva raste
Indija i Kina- države s najviše stanovnika
Antarktika- jedini kontinent bez stalnih stanovnika
POPIS STANOVNIŠTVA-postupak kojim se prikupljaju osnovni podatci o stanovništvu neke države
KAKO SE MIJENJAO BROJ STANOVNIKA NA ZEMLJI?
od 17.-og stoljeća počinje nagli porast broja stanovnika
uzroci naglog porasta- napredak medicine i higijene-dulji životni vijek
broj stanovnika će i dalje rasti ali znatno sporije
Preuzeto iz: D.Orešić, I. Tišma, R.Vuk, A.Bujan: Gea 2, udžbenik iz geografije u šestom razredu, Školska knjiga
SVIJET JE NEJEDNAKO NASELJEN
APSOLUTNA NASELJENOST-ukupan broj
stanovnika koji živi na nekom području
RELATIVNA NASELJENOST (GUSTOĆA
NASELJENOSTI)- broj stanovnika koji živi na 1 km 2
O ČEMU OVISI GUSTOĆA NASELJENOSTI?
prvi popis stanovništva 1857. godine
posljednji popis 2021.-3,87 milijuna stanovnika
provođenje popisa Državni zavod za statistiku
broj stanovnika Hrvatske sporo se povećavao kroz povijest
od 1991. godine Hrvatska bilježi smanjenje broja stanovnika
DEPOPULACIJA-dugotrajno smanje broja stanovnika, Gorska Hrvatska
neravnomjerna naseljenost Hrvatske- najrjeđe Gorska Hrvatska (Ličko-senjska županija)
-najgušće SZ dio Panonske Hrvatske- (grad Zagreb
(Međimurska, Varaždinska županija
Preuzeto iz: D.Orešić, I. Tišma, R.Vuk, A.Bujan: Gea 2, udžbenik iz geografije u šestom razredu, Školska knjiga
kako izračunati prirodnu promjenu?
prirodna promjena =rodnost-smrtnost
u početku su stope rodnosti i stope smrtnosti bile visoke
s poboljšanjem higijenskih uvjeta, zdravstvene zaštite smanjuje se stopa smrtnosti
danas su stope rodnosti i stope smrtnosti niske
gospodarski slabo razvijene države- visoke stope rodnosti i visoki prirodni porast stanovništva
gospodarski razvijene države-niske stope rodnosti, vrlo slab prirodni porast ili prirodni pad
BIOLOŠKA struktura- sastav stanovništva po spolu i dobi
dijagram dobno-spolne strukture stanovništva
Dijagram dobno-spolne-strukture stanovništva
Uređeno prema: D.Orešić, I. Tišma, R.Vuk, A.Bujan: Gea 2, udžbenik iz geografije u šestom razredu, Školska knjiga
do 19. stoljeća visoke stope rodnosti i smrtnosti (loša zdravstvena zaštita, loši higijenski uvjeti)
krajem 19.-og stoljeća prijelaz s visoke stope rodnosti i smrtnosti na niske stope rodnosti i smrtnosti (poboljšavaju se uvjeti života, zdravstvena zaštita, produljuje se životni vijek)
od kraja 20.-og stoljeća stalan prirodni pad (iseljavanje mladog stanovništva, kasnije zasnivanje obitelji..)
posljedica prirodnog pada- starenje stanovništva
popis 2021. sve županije bilježe prirodan pad
MIGRACIJE-prostorno kretanje stanovništva
SELIDBENA PROMJENA-razlika između broja doseljenih i broja odseljenih
Hrvatska je tradicionalno iseljenička država
vanjske migracije
najveći broj iseljenih Hrvata i njihovih potomaka
SAD, Kanada, Argentina, Čile, Australija
Njemačka, Austrija,Švicarska....
unutarnje migracije- selo-grad
unutrašnjost-obala
otoci-obala
USTROJ HRVATSKE I GRAĐANSKA PRAVA
Izvor: D.Orešić, I. Tišma, R.Vuk, A.Bujan: Gea 2, udžbenik iz geografije u šestom razredu, Školska knjiga
upravno-teritorijalna podjela- 20 županija+grad Zagreb, gradovi i općine
Izvor: D.Orešić, I. Tišma, R.Vuk, A.Bujan: Gea 2, udžbenik iz geografije u šestom razredu, Školska knjiga
Ujedinjeni narodi-temeljna zadaća poštivanje ljudskih prava i osigurati mir u svijetu
svim građanima su osigurana građanska prava (Ustav)
Opća deklaracija o ljudskim pravima
temeljna ljudska prava
pravo na život i osobnu sigurnost
pravo na slobodu od ropstva
jednakost pred zakonom
pravo na slobodu izražavanja mišljenja
pravo na slobodno kretanje
pravo na slobodan izbor vjerske pripadnosti
pravo na obrazovanje i kulturu
pravo na pravedne uvjete rada i slobodno vrijeme
UNICEF-organizacija Ujedinjenih naroda kojoj je cilj zaštita djece i majki
Konvencija o pravima djeteta
naselje- mjesto u kojem živimo
seoska (ruralna) i gradska (urbana) naselja
https://www.e-sfera.hr/prelistaj-udzbenik/8573b691-3c2c-4fb0-be58-31d102f808e3
gradska naselja s obzirom na veličinu i funkcionalnost
· makroregionalna središta- više od 100 000 stanovnika i veliki broj funkcija
· regionalna središta
· subregionalna središta
Izvor: D.Orešić, I. Tišma, R.Vuk, A.Bujan: Gea 2, udžbenik iz geografije u šestom razredu, Školska knjiga
GOSPODARSTVO
gospodarstvo – skup djelatnosti koje sudjeluju u proizvodnji razmjeni i potrošnji dobara i usluga
gospodarski slabije razvijene države- visok udio zaposlenih u primarnim
djelatnostima
gospodarski visokorazvijene države- visok udio zaposlenih u tercijarnim
djelatnostima
BDP-bruto domaći proizvod
ukupna vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih unutar neke države u godini dana
izražava se u američkim dolarima ($) po stanovniku
BND- bruto nacionalni dohodak
ukupan dohodak od svih dobara i usluga koje su ostvarili građani neke države, bilo u svojoj zemlji bilo u inozemstvu
izražava se u američkim dolarima ($) po stanovniku
4 skupine država - visoki dohodak, viši srednji dohodak, niži srednji dohodak, niski dohodak
ljudski razvojni indeks (HDI)
uključuje više čimbenika (BND po stanovniku, očekivano trajanje života, pokazatelj obrazovanja)
4 skupine- vrlo visok HDI, visok HDI, srednji HDI, nizak HDI
Hrvatska
vrlo visok HDI
visok BND
RUDARSTVO I ENERGETIKA
nalazišta nafte- Podravina, Moslavina, istočna Slavonija (Đeletovci)
nalazišta prirodnog plina- podmorje Sjevernog Jadrana, Podravina, Moslavina, istočna Slavonija
dio nafte Hrvatske uvozi preko otoka Krka (JANAF-Jadranski naftovod)
vrijedan građevni kamen- Istra, otok Brač (bijeli brački kamen)
najzastupljeniji obnovljivi izvor energije u Hrvatskoj je voda
hidroenergetski najiskorištenije rijeke su: Drava, Cetina
vjetroelektrane, solarne elektrane
raznolika industrija
počeci turizma-Opatija-19. stoljeće
prirodni preduvjeti razvoja turizma: društveni preduvjeti razvoja turizma:
povoljan geografski smještaj smještajni kapaciteti
klima koje pogoduje razvoju kupališnog turizma kulturno-povijesni spomenici
očuvana priroda manifestacije
brojni nacionalni parkovi i parkovi prirode gastronomija
toplo Jadransko more obrazovana radna snaga
razvedena obala gusta mreža prometnica
različite vrste turizma:
kupališni, nautički, seoski, zdravstveno-lječilišni, zimski.....
najviše turističkih noćenja: Primorska Hrvatska (Istarska županija)
Izvor: D.Orešić, I. Tišma, R.Vuk, A.Bujan: Gea 2, udžbenik iz geografije u šestom razredu, Školska knjiga
prometno-geografski položaj Hrvatske - povoljan- dodir Srednje, Južne i Jugoistočne Europe
prolaze brojni prometni pravci-tranzitni položaj
prometni pravci
· uzdužni- podravski, posavski, jadransko-jonski
· poprečni- Budimpešta-Zagreb, Rijeka, Beč- Zagreb-Split, Budimpešta- Sarajevo-Ploče
zračni promet
zračne luke- Zagreb, Zadar, Split, Rijeka (Krk), Pula, Osijek, Mali Lošinj, Dubrovnik, Brač
pomorski promet
morske luke- Pula, Rijeka (najveći promet), Zadar, Šibenik, Split (najveći putnički promet), Ploče, Dubrovnik
riječni promet
riječne luke- Sisak, Slavonski Brod, Županja (Sava) , Osijek (Drava), Vukovar (Dunav)
ostale vrste prometa- telekomunikacijski, cjevovodni, dalekovodi
USTROJ HRVATSKE I GRAĐANSKA PRAVA IZLAZNA KARTICA 24_25.doc
PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA HRVATSKE
Page updated
Google Sites
Report abuse