O le Gagana Samoa o se gagana e fa'aogaina e tagatanu'u o le Malo Sa'oloto Tuto'atasi of Samoa (Independent State of Samoa), ma tagata fo'i e le'o ni tagatanu'u moni of Samoa 'ae ua mafai ona latou malamala ma tautatala ai. E fa'aogaina lenei gagana i Samoa ma atunu'u ese'ese o le lalolagi o lo'o alaala ai tagata Samoa po'o i latou fo'i e le'o ni tagata Samoa ae ua mafai ona latou fa'aogaina. O Samoa o se atunuʻu e aofia ai motu tetele e lua o Savaiʻi ma Upolu, ma isi motu laiti e fa (Manono, Apolima, Fanuatapu, ma Namua). O le laumua o Samoa, o Apia i le motu o Upolu, ma o le faitau aofai o tagata Samoa e pei ona faamaumauina i le tusiga igoa (census) i le 2016, pe tusa ma le luaselau afe (200,000). O nei tagata uma, o lo'o nonofo i Upolu, Savai'i, Manono ma Apolima. O gagana aloa'ia a Samoa o le Igilisi ma le Gagana Samoa.
O lenei itulau o se vaega o le poloketi e fa'atatau i gagana ese'ese e fa'atalanoaina ai le Koviti-19, a le Iunivesite o le Pasefika i Saute.
O le siama/vairasi o le Korona e mafua mai i se auaiga o siama tetele o le Korona e mama’i ai meaola ma tagata soifua. E iai isi ituaiga o siama/vairasi o le Korona e a’afia ai tagata soifua i fa’ama’i e a’afia ai ala ea, e pei o le fulū ma isi fa’ama’i ogaoga e pei o fa’ama’i o le Middle East Respiratory Syndrome (MERS)i le 2003 ma le Severe Acute Respiratory Syndrome (SARS) i le 2013. O le fa’ama’i o le Korona-19 (COVID-19) o se fa’ama’i e mafua i siama/vairasi o le Korona ma o se fa’ama’i fou .
Ona o le Korona-19 o se vairasi, e le mafai ona togafitia e nei fualaau/vai tui. E le o iai se tui puipui o lenei vairasi e mafai ai ona foia lenei fa’ama’i i le taimi nei. E tusa ai ma fa’amaumauga o lo’o iai le taimi nei, o lenei siama/vairasi o le Korona-19 e mafai ona pipi’i ma ola i luga o meafaitino i ni itula, pe atoa foi ni aso. (E fua le ola a le siama i ituaiga mea faitino, o le ituaiga si’osi’omaga fa’apea ma le tau).
E mafai ona maua nisi fa’amatalaga ma ni suiga o le tulaga o lenei fa’ama’i i le upegatafailagi nei (kiliki upu o lo'o vaseina):
mai le Malo Tuto'atasi o Samoa
mai le Polokalame Inisiua mo Tagata E le Ato'atoa le Malosi--Ausetalia
Fufulu mamā lima i se fasimoli ma vai mamā pe fa’aaoga foi le vailaau fufulu lima i taimi uma. Aisea? Ole fufulu mama o lima e tape ai siama e ono pipi’i i lima.
Taumamao ese ma le tagata o lo’o maua i auga e pei o tale, mafatua ma anuvale. Aisea? O le tagata e tale ma mafatua e pipisi mai ai faua, isupe ma fatu tale mai le gutu ma le isu. Afai o oe o lo’o e nofo/tu latalata i lea tagata e mafai ona e manavaina ma i’u ai ina e a’afia aemaise pe afai o lea tagata ua iai le vairasi o le Korona-19.
Aua le tago i mata, gutu ma le isu pe afai e te le mautinoa ua fufulu mamā ou lima. Aisea? O lima e tago i so’o se mea faitino i taimi uma. Afai ua fa’atamaia nei mea faitino ma o lo’o pipi’i ai ni siama e faigofie ona pipi’i siama i ou lima. E iai le taimi e te pa’i ai i ou mata, isu ma le gutu ma mafai ai ona o’o le siama i totonu o lou tino ma fa’asolo ai ina e ma’i.
Ia mautinoa lou tumama i taimi uma faapea ma tagata uma o lo’o e mafuta ai (aiga, fale faigaluega). O le tumama e ala i le;
pupuni o le gutu ma le isu pe a tale pe mafatua i se pepa solo ma vave lafoa’i i le lapisi faitapuni.
Aua le fa’aaogaina le lima e pupuni ai le gutu ma le isu.
Aisea? O le taimi e tale pe mafatua ai e pipisi mai ai fāua, isupe ma fatu tale o lo’o iai siama/vairasi ma a’afia ai isi tagata o lo’o latalata atu, aemaise i fa’ama’i e pei o le fulū ma le Korona -19.
Nofo i le fale pe afai ua e fa’alogoina e le atoa lou malosi. Afai ua maua oe i le fiva, tale, ma faigata ona manava vave vaai se fomai. Ia mulimulita’ia fautuaga mai le Matagaluega o le Soifua Maloloina mo se fesoasoani. Aisea? O le Matagaluega o le Soifua Maloloina o le a fa’ailoaina vaega e tatau ona e mulimulita’ia. Afai e vave feso’ota’i le numera, o le a fesoasoani le Matagaluega e fa’ailoa se falema’i lata ane i le nofoaga o lo’o e nofo ma alala ai. O le a fesoasoani tele lenei faiga ina ia taofiofia ai le pipisi o lenei fa’ama’i i nisi o tagata aemaise o lou aiga ma nofoaga/ta’avale o lo’o tumutumu ai tagata lautele.
Ia nofo malamalama i le tulaga o lo’o iai le fa’ama’i ole Korona-19 ma usitaia fautuaga a le Matagaluega o le Soifua Maloloina e uiga i puipuiga o lenei fa’ama’i. Aisea?O le Matagaluega o le Soifua Maloloina e maua ai fa’amatalaga sa’o ma talitonuina e fa’atatau i le pipisi o lenei fa’ama’i. E mafai ona maua fa’amatalaga ma ni suiga o le tulaga o lenei fa’ama’i i le upegatafailagi o lo’o taua i lalo; www.health.gov.ws & Public Health, Ministry of Health Samoa.
Mo le puipuiga o le soifua maloloina o le atunu'u, e iai ni tulafono ua tuuina mai e le le malo aemaise le Matagaluega o le Soifua Maloloina mo tagata lautele. O nisi o nei tulafono e maua i upegatafailagi nei: