Teme za diplomske radove u školskoj 2024/25
Analiza društvenih nejednakosti u kontekstu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja na primeru Roterdama
Status teme: Dostupna
Nejednakosti uzrokovane razlikama u prihodima, geografskim poreklom, polom, uzrastom, rasom, etničkom pripadnošću, statusom migranta, invaliditetom, seksualnom orijentacijom, klasom i religijom i dalje postoje unutar i između zemalja u 2023. godini. Nejednakost ima mnoge pojavne oblike i značajno se razlikuje po regionima u zavisnosti od konteksta, ekonomskih imperativa i političkih realnosti, ali unutar društvenih grupa neravnoteže su raširene i uporne. Prepoznajući da nejednakost ugrožava dugoročni društveno-ekonomski razvoj i može potencijalno izazvati nasilje, bolesti i degradaciju životne sredine, UN je stavio nejednakost u prvi plan političke debate. "Ne ostaviti nikoga iza sebe" ("Leave no one behind") je poziv UN-ove Agende za održivi razvoj do 2030. godine, a smanjenje neravnopravnosti je jedan od ciljeva održivog razvoja (Cilj 10). Stoga, razumevanje dinamike neravnopravnosti i njeno rešavanje unutar i između zemalja postali su jedan od najvećih izazova u postizanju održivog razvoja.
Cilj ovog diplomskog rada je istraživanje uticaja postojećih i budućih društvenih nejednakosti u kontekstu ostvarivanja Agende 2030, kao i analiza najboljih praksi u ostvarivanju cilja održivog razvoja 10 na primeru Roterdama (Holandija).
Preporučena literatura:
"Ekonomija krofne" i održivi razvoj
Status teme: Dostupna
Pojam "ekonomija krofne" odnosi se na koncept u oblasti ekonomije i održivosti koji je popularizovala britanska ekonomistkinja Kate Raworth u svojoj knjizi iz 2017. godine pod nazivom "Ekonomija krofne: Sedam načina razmišljanja kao ekonomista 21. veka". Model krofne pruža vizuelni okvir za razumevanje i suočavanje sa dvostrukim izazovom osiguravanja da svako na Zemlji ima pristup resursima potrebnim za dobar život, a da se pri tome ne premaše planetarna ograničenja. Model je nazvan šupljom krofnom jer najviše podseća na izgled američke krofne ili pojasa za spasavanje. Između ekoloških granica koje su predstavljene spoljnom ivicom krofne i društvenih potreba koje se nalaze sa unutrašnje strane, nalazi se bezbedni i društveno pravedni prostor za ljude. Da bi ostali u ovom prostoru potrebno je linarne ekonomske aktivnosti transformisati tako da postanu regenerativne i redistributivne.
Cilj ovog diplomskog rada je konceptualna analiza modela ekonomomije krofne, njegovih dobrih i loših strana u ekonomiji razvoja, kao i prikaz njegove primene na konkretnom primeru Amsterdama.
Preporučena literatura:
Kate Raworth (2017). Doughnut Economics: Seven Ways to Think Like a 21st-Century Economist. Chapter One: Change the Goal: From GDP to the Doughnut
Predrag Momčilović (2021). Transformative doughnut economics model.
Irene Maldini (2021). The Amsterdam Doughnut: moving towards "strong sustainable consumption" policy?
Procena održivosti i prihvatanja praksi zelene gradnje za održivo stanovanje u Srbiji
Status teme: Nedostupna
Zelena stambena gradnja označava građevinske objekte koji su dizajnirani, izgrađeni i održavani uz primenu održivih praksi i tehnologija kako bi se smanjio njihov uticaj na životnu sredinu, povećala energetska efikasnost i obezbedio bolji kvalitet života za stanovnike. Ovako građene zgrade namenjene stanovanju se obično karakterišu energetskom efikasnošću, upotrebom obnovljivih izvora energije, korišćenjem održivih materijala, efikasnim upravljanjem vodom, kvalitetom vazduha i generalno smanjenim uticajem na životnu sredinu. Istraživanje podrazumeva sveobuhvatnu evaluaciju izvodljivosti i prihvatanja ekoloških građevinskih metoda za razvoj održivog stanovanja u Srbiji. Rad teži razumevanju potencijalnih izazova i prilika za primenu zelenih građevinskih praksi u Srbiji i pruža uvide u to kako ove prakse mogu doprineti stvaranju održivijeg i ekološki prihvatljivijeg stambenog okruženja u zemlji.
Cilj ovog diplomskog rada je ispitivanje praktičnosti i nivoa primene ekološki prihvatljivih tehnika u sektoru stanogradnje u Srbiji, kao što su energetski efikasni dizajn, integracija obnovljivih izvora energije i korišćenje održivih materijala.
Preporučena literatura:
Slobodan Milutinović (2011). Održivo stanovanje
Slobodan Krnjetin, Dragana Milošević Brevinac (2019). Zelena arhitektura
GGGI Technical Report No. 4 (2019). Meeting Global Housing Needs with Low-Carbon Materials
Procena efikasnosti okvira praktičnih politika i inicijativa za očuvanje biodiverziteta i održivi razvoj u Srbiji: komparativna analiza
Status teme: Dostupna
U istraživanju se kritički preispituju politike i napori za očuvanje biodiverziteta i unapređenje održivog razvoja u Srbiji. Kroz komparativnu analizu, istraživanje procenjuje uticaj i uspeh ovih inicijativa upoređujući ih sa sličnim naporima u drugim regionima ili zemljama. Ovaj rad trebalo bi da omogući uvid u trenutno stanje napora za očuvanje biodiverziteta i održivog razvoja u Srbiji i ponudi preporuke za unapređenje politika i praksi u ovom domenu.
Cilj istraživanja je identifikacija snaga i slabosti okvira praktičnih politika i inicijativa za očuvanje biodiverziteta u Srbiji, pružajući uvid u njihovu efikasnost u postizanju zacrtanih ciljeva. Takođe istražuje da li se mogu izvući pouke iz uspešnih modela drugde i primeniti ih na srpski kontekst.
Preporučena literatura:
Slobodan Milutinović (2019). Upravljanje prirodnim resursima
Dušanka Dostanić, & Dragana Đoković Papić (2022). Progress in monitoring of environment-related SDG indicators in the Republic of Serbia
Republic of Serbia (2019). Sixth National Report to the United Nations Convention on Biological Diversity
OECD: Mainstreaming Biodiversity for Sustainable Development