Odabrana poglavlja iz fizike je naučno-stručni predmet koji se sluša na prvoj godini doktorskih studija studijskog programa "Energetika, elektronika i telekomunikacije" Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu (broj ESPB poena: 5). Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa znanjima iz oblasti fizike koja se primenjuju u savremenoj tehnici. Stečena znanja osposobljavaju studenta za pravljenje modela za rešavanje problema u praksi i uključivanje u naučno-istraživački rad iz odgovarajućih oblasti. Nastava se izvodi tako što student - u dogovoru sa nastavnikom - bira jedan ili više modula u zavisnosti od njihovog obima. Predavanja se izvode kombinovano, u vidu izlaganja teorijskog dela i konsultacija. Kroz studijski istraživački rad student, proučavajući naučne časopise i ostalu preporučenu literaturu, samostalno produbljuje gradivo sa predavanja. Uz rad sa nastavnikom student se osposobljava za samostalno pisanje naučnog rada.
Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation je kvantnomehanički svetlosni izvor koji svoj rad bazira na optičkom pojačanju zasnovanom na stimulisanoj emisiji svetlosti. Ovaj proces, u kome upadni foton određene frekvencije stupa u interakciju sa pobuđenim atomskim (ili molekulskim) elektronom i izaziva njegovo spuštanje u niže energijsko stanje uz emisiju fotona čiji su frekvencija, smer kretanja i polarizacija identični onima kod upadnog fotona, teorijski je predvideo Albert Ajnštajn još 1916. godine ... (više)
Tunel-efekat, ili tunelovanje kvantnomehaničkog mikroobjekta kroz potencijalnu prepreku, je pojava pri kojoj mikročestica može da savlada konačnu potencijalnu barijeru čak i kada je njena energija niža od visine barijere. Iako je reč o jednom od najmanje intuitivnih kvantnomehaničkih fenomena, tunelovanje ima direktniju tehnološku primenu od većine drugih kvantnih pojava i čini osnovu za uređaj nazvan skanirajući tunelski mikroskop (STM), kao i za tunelske diode, fleš memorije i kvantne kompjutere ... (više)
Kristalne nanostrukture su niskodimenzioni kristalni sistemi čije su dimenzije u jednom, dva ili sva tri kristalografska pravca manje od srednje dužine slobodnog puta nosilaca fizičkih osobina u njima (dimenzije reda veličine De Broljeve talasne dužine). U takvim sistemima izraženi su kvantni efekti, usled čega je primena kvantnomehaničkog opisa kretanja nosilaca neophodna na nivou cele strukture, a ne samo u okviru elementarne ćelije. Podela nanostruktura vrši se na više načina, ali najčešće prema broju prostornih dimenzija duž kojih je kretanje nosilaca konfinirano .... (više)
Novi, poznati takođe i kao "napredni" materijali, su nedavno razvijeni materijali ili materijali u razvoju, konstruisani kroz niz istraživačkih procesa, uključujući ispitivanje fizičko-hemijskih osobina, dizajniranje, obradu i eksperimentalno testiranje, koji pokazuju superiorne performanse u poređenju sa tradicionalnim materijalima. Dele se na materijale dobijene upotrebom novih koncepata, metoda i tehnologija za sintezu ili pripremu materijala sa visokim performansama i posebnim funkcijama (na primer, ugljenična vlakna) i na one nastale modifikacijom tradicionalnih materijala sa ciljem drastičnog poboljšanja njihovih osobina ... (više)
Polimeri su makromolekulski spojevi izgrađeni od iz velikog broja osnovnih jedinica – monomera, koji su međusobno povezani kovalentnim vezama. Biološki materijali, kao što su proteini, i tradicionalni sintetički polimeri čine dve dobro poznate i istražene klase polimera. Sintetički polimeri dobiaju se hemijskim procesima koji se zajedničkim imenom nazivaju polimerizacija. Primeri sintetičkih polimera uključuju najlon, polietilen, poliester, teflon i epoksid. Prirodni polimeri su organska jedinjenja koja se nalaze u prirodi i mogu se ekstrahovati. Najčešći prirodni polimeri uključuju polisaharide, kao što su alginat, hijaluronska kiselina i skrob, proteine, na primer, kolagen, svilu i fibrin, i bakterijske poliestre ... (više)
Literatura:
Kevin F. Brennan, The physics of semiconductors with applications to optoelectronic devices, Cambridge University Press (1999).
Peter Y. Yu, Manuel Cardona, Fundamentals of semiconductors, 4th Ed., Springer-Verlag (2010).
Chihiro Hamaguchi, Basic Semiconductor Physics, 2nd Ed., Springer-Verlag (2010).