Search this site
Embedded Files
Dani medijske i informacijske pismenosti
  • DMIP
  • Upute za autore
  • Zbornik
  • DMIP 2026.
Dani medijske i informacijske pismenosti
  • DMIP
  • Upute za autore
  • Zbornik
  • DMIP 2026.
  • More
    • DMIP
    • Upute za autore
    • Zbornik
    • DMIP 2026.
  • svi se mrežni seminari održavaju u virtualnoj sobi Hrvatske mreže školskih knjižničara (Adobe Connect) na poveznici, a započinju u 11 sati navedenoga datuma osim ako u programu ne piše drugačije

  • kako biste dobili potvrdu o stručnom usavršavanju, za svaku se edukaciju potrebno unaprijed posebno prijaviti u EMA sustavu putem poveznica uz opis pojedinog mrežnog seminara te sudjelovati najmanje 50 % vremena; prijave NAKON održavanja seminara neće biti moguće

  • za sudjelovanje na SVIM mrežnim seminarima, HMŠK će sudionicima u EMA-i dodijeliti potvrdu u usavršavanju na stručnom skupu u trajanju 20 sati

  • na mrežnim seminarima mogu sudjelovati SVI zainteresirani, neovisno o članstvu u Hrvatskoj mreži školskih knjižničara

  • kalendar mrežnih seminara jednim klikom dodajte u svoj Google kalendar - dovoljno je kliknuti poveznicu i znak "plus" u donjem desnom kutu

Kahoot maraton: prepoznaj fake i pobijedi!

Ivana Rakonić Leskovar, Osnovna škola Dragutina Lermana, Brestovac

Biljana Krajačić, Osnovna škola "Lipik", Lipik

3. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Ivana Rakonić Leskovar

stručna suradnica knjižničarka izvrsna savjetnica

Osnovna škola Dragutina Lermana, Brestovac

ivana.rakonic@gmail.com


Biljana Krajačić

stručna suradnica knjižničarka mentorica

Osnovna škola "Lipik", Lipik

bsubert77@gmail.com

Ivana Rakonić Leskovar rođena je 1984. godine u Požegi. Diplomirala je 2007. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku, gdje je stekla zvanje magistre knjižničarstva i profesorice hrvatskoga jezika i književnosti.

Zaposlena je kao školska knjižničarka u Osnovnoj školi Dragutina Lermana u Brestovcu. U zvanju je stručne suradnice izvrsne savjetnice. Proglašena je najboljom odgojno-obrazovnom djelatnicom za 2022., 2023. i 2025. godinu.

Aktivno sudjeluje u eTwinning projektima, od kojih je većina nagrađena Europskom oznakom kvalitete. U školskoj knjižnici osjeća se kao u vlastitom domu te ističe da je posao ispunjava i veseli.

Smatra da profesionalni angažman treba biti uravnotežen s osobnim interesima, zbog čega njeguje brojne hobije. Voli rad s učenicima, organiziranost, iskrenost i kreativnost, dok ne voli timski rad, neodgovorno ponašanje i putovanja.


Biljana Krajačić rođena je 1977. godine u Pakracu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, gdje je stekla diplomu iz filozofije i religiologije, a potom je završila studij bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Već 18 godina zaposlena je kao školska knjižničarka u Osnovnoj školi Lipik, u zvanju stručne suradnice mentorice. Knjižnicu sustavno razvija kao središte škole – mjesto učenja, suradnje, kreativnosti i razmjene ideja. U radu primjenjuje digitalne alate i inovativne pristupe poučavanju te potiče razvoj digitalne i medijske pismenosti učenika. Umjetnu inteligenciju prepoznaje kao alat koji može unaprijediti nastavni proces i potaknuti kritičko mišljenje.

Proglašena je najboljom odgojno-obrazovnom djelatnicom za 2023., 2024. i 2025. godinu. Sudjeluje u projektima i stručnim skupovima te kontinuirano ulaže u vlastiti profesionalni razvoj i razmjenu primjera dobre prakse.

Digitalno okruženje zahtjeva važnost razvijanja kritičkog mišljenja kod učenika, te ih je važno osposobiti za prepoznavanje nepouzdanih informacija, lažnih vijesti i nestvarnih vizualnih sadržaja. U sklopu radionice uz teorijsku osnovu bit će prikazan i konkretan primjer iz prakse – kako kroz Kahoot kvizove s neodgovarajućim fotografijama i odgovorima možemo potaknuti učenike na razmišljanje, analizu i provjeru informacija. Cilj radionice je pokazati kako jednostavan digitalni alat može postati snažno sredstvo za razvoj informacijske i medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja kod učenika, te motivirati kolege za primjenu metode ovakvog tipa u vlastitoj nastavi. 

Tajni svijet emotikona

Marija Bratonja, Prva srednja škola Vukovar

4. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Marija Bratonja

stručna suradnica knjižničarka mentorica

Prva srednja škola Vukovar

marija.bratonja@skole.hr

Ja sam Marija Bratonja, diplomirana knjižničarka i profesorica hrvatskog jezika i književnosti (Filozofski fakultet Osijek), zaposlena kao stručna suradnica školska knjižničarka mentorica u Prvoj srednjoj školi Vukovar 19 godina. Četiri puta sam bila dobitnica nagrade za najbolje odgojno-obrazovne djelatnike Ministarstva znanosti i obrazovanja te 2023. godišnje nagrade “Višnja Šeta” za poseban doprinos školskom knjižničarstvu.

Sudjelovala sam u raznim projektima, školskim, državnim i međunarodnim, a posebno sam ponosna na projekt Škole različitih jednakosti u kojem smo uspjeli odlično opremiti našu školsku knjižnicu. Godinama mentoriram učenike u kvizu znanja i kreativnosti Čitanjem do zvijezda, odnosno Mreža čitanja, a od samoga početka sudjelujemo i u projektu Lektira na mreži.

Najviše pažnje i vremena posvećujem poticanju čitanja te razvoju medijske, informacijske i digitalne pismenosti te kritičkog mišljenja kod naših učenika. Već treću školsku godinu kolegica Željka Geto i ja vodimo državni projekt DIGI online hackathon, a s učenicima sudjelujem i u projektima Svoja i Budi internet genijalac.

Od 2009. godine uređujem internetsku, Facebook i Instagram stranicu škole te YouTube kanal, a od 2022. godine uređujem i Digitalni godišnjak školskih knjižničara Vukovarsko-srijemske županije. Redovito se stručno usavršavam na mnogim državnim i međunarodnim edukacijama, a često držim predavanja i radionice na Županijskom stručnom vijeću školskih knjižničara Vukovarsko-srijemske županije.

Pišem članke za Brickzine, online magazin Gradske knjižnice Rijeka o čitanju od najranije dobi, slikovnicama i dječjim knjigama te vodim svoj obiteljski obrt za poučavanje Mali čitači čije se radionice poticanja čitanja temelje na šumskoj i waldorfskoj pedagogiji. Veliki sam pobornik povezivanja čitanja i boravka u prirodi pa tako trenutno završavam i edukaciju za šumskog terapeuta.

Radionica „Tajni svijet emotikona“, održana u Prvoj srednjoj školi Vukovar, predstavlja primjer dobre prakse rada s mladima na temi digitalne komunikacije i emocionalne pismenosti. Motivirana popularnom serijom Adolescence, radionica je osmišljena kako bi se učenicima približio način na koji emotikoni oblikuju svakodnevnu online komunikaciju te kako oni utječu na razumijevanje poruka, odnose i izražavanje emocija.

Kroz razgovor i raspravu, učenici su osvijestili koliko je upotreba emotikona raširena u digitalnom svijetu te kako se njihovo značenje može razlikovati ovisno o kulturi, životnoj dobi i kontekstu komunikacije. Poseban naglasak stavljen je na interpretaciju pojedinih emotikona koji se često koriste, ali mogu imati višeznačna ili pogrešno shvaćena značenja. Učenici su također upoznati s najčešćim skraćenicama u online komunikaciji, njihovim značenjem i načinima na koje one ubrzavaju, ali i mijenjaju način pisane interakcije.

Radionica je potaknula raspravu o izazovima odrastanja u digitalnom okruženju te važnosti kritičkog promišljanja sadržaja koji se svakodnevno razmjenjuje na društvenim mrežama. Na završetku su učenicima preporučeni naslovi knjiga koje se bave svijetom mladih, emocijama, identitetom i digitalnom kulturom, s ciljem poticanja čitanja i dubljeg razumijevanja vlastitih i tuđih iskustava u suvremenom društvu. 

Sudionici će moći radionicu primijeniti u svojim školskim knjižnicama, uz prilagodbu dobi učenika.

Od posjetitelja do kreatora: petogodišnji razvojni put medijske pismenosti u strukovnim školama

Romina Fic, Graditeljska škola Čakovec

Ljiljana Ille, Graditeljska škola Čakovec

5. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Romina Fic

stručna suradnica knjižničarka mentorica

Graditeljska škola Čakovec

romina.heda@gmail.com


Ljiljana Ille

diplomirana informatičarka, nastavnica izvrsna savjetnica

Graditeljska škola Čakovec

ljiljana.ille@gmail.com

Romina Fic stručna je suradnica školska knjižničarka u zvanju mentora u Graditeljskoj školi Čakovec. Redovito sudjeluje na stručnim skupovima iz područja knjižničarstva, informacijsko-komunikacijske tehnologije te izvannastavnih aktivnosti i građanskog odgoja i obrazovanja – od županijskih, međužupanijskih i državnih do međunarodnih razina. Na školskom, županijskom i državnom nivou provodi projekte koji potiču čitanje, medijsku i digitalnu pismenost. Zajedno s kolegicom iz strukovnih predmeta audio-vizualnih tehnologija vodi Multimedijsku sekciju, uređuje školsku mrežnu stranicu i školski list.


Ljiljana Ille je diplomirana informatičarka u zvanju izvrsne savjetnice, zaposlena u Graditeljskoj školi Čakovec, gdje predaje strukovne predmete Zvuk, Animacija, 3D animacija, Medijski projekti, Mediji i društvo  te Povijest filma u obrazovnim programima medijski tehničar i web dizajner. Redovito sudjeluje na stručnim i znanstvenim skupovima iz područja medijskog obrazovanja i razvoja učeničke autonomije od županijskih do međunarodnih razina. Vodi multimedijske projekte koji potiču razvoj medijske i filmske pismenosti učenika, s posebnim fokusom na međuškolsku suradnju i vršnjačko učenje. Tijekom 23 godine rada u prosvjeti razvila je longitudinalni model koji srednjoškolce transformira iz pasivnih promatrača u aktivne kreatore i mentore.

Medijska pismenost podrazumijeva sposobnost snalaženja u svijetu informacija – od pristupa i razumijevanja do kritičkog promišljanja i stvaranja sadržaja na odgovoran i etičan način.

Ovaj primjer dobre prakse prikazuje petogodišnji razvoj multimedijskog projekta koji je od skromnog jednodnevnog događaja s 50 učenika prerastao u regionalnu platformu s više od 400 sudionika iz pet strukovnih škola. Tijekom tog razdoblja projekt je zabilježio rast od 850 %, a učenici su se transformirali iz pasivnih konzumenata u aktivne kreatore koji medije koriste odgovorno i svrhovito za društveno angažirano djelovanje.

Projekt na cjelovit način povezuje sve dimenzije medijske pismenosti. Učenici stvaraju raznovrsne sadržaje – radijske emisije, TV reportaže i digitalne kataloge, razvijaju kritičko promišljanje kroz kvizove i natječaje te unaprjeđuju komunikacijske vještine kroz moderiranje aktivnosti i streaming. Kroz otvorene radionice predstavljaju strukovna zanimanja, dok stariji učenici preuzimaju mentorsku ulogu, vodeći mlađe kolege. Ostvareni rezultati dodatno doprinose vidljivosti i afirmaciji strukovnog obrazovanja.

Izlaganjem ćemo prikazati kako rad u projektu razvija medijsku pismenost, kako projekt, uz minimalna ulaganja, učinkovito funkcionira kroz partnersku suradnju te kako se njegov model može prilagoditi različitim obrazovnim kontekstima.

Umjetna inteligencija i književni likovi

Jelena Cvrković, Osnovna škola Josipa Kozarca, Vinkovci

10. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Jelena Cvrković

stručna suradnica knjižničarka izvrsna savjetnica

Osnovna škola Josipa Kozarca, Vinkovci

jcvrkovic@gmail.com

Jelena Cvrković, dipl. knjižničar i prof. hrvatskoga jezika i književnosti u zvanju stručne suradnice izvrsne savjetnice. Radi u Osnovnoj školi Josipa Kozarca, Vinkovci u Vinkovcima 23 godinu, na radnom mjestu stručne suradnice školske knjižničarke. U svom dosadašnjem radu objavila preko 22 stručna članaka u časopisu Vukovarsko-srijemski učitelj, redovni predavač na županijskim, međužupanijskim i državnim skupovima školskih knjižničara. Član uredništva istoimenog časopisa kao i novog časopisa Školski knjižničar na razini Republike Hrvatske.

Povodom Dana škole u Osnovnoj školi Josipa Kozarca u Vinkovcima proveden je projekt koji je imao za cilj primijeniti umjetnu inteligenciju u radu školskog knjižničara te učenika osmih razreda poučiti pravilnom, kreativnom i kritičkom korištenju umjetne inteligencije u obrazovnom kontekstu. Projekt se temeljio na djelima za cjelovito čitanje u 8. razredu, pri čemu su učenici, uz pomoć umjetničkih generatora teksta u sliku, izrađivali vizualizacije književnih likova iz djela Tena i Moj djed Josipa Kozarca.

Korišteni su besplatni alati poput ChatGPT-a, Monet AI Image Art Generatora i Imagebot.ai, a nastali radovi izloženi su u obliku plakata u holu škole. Zadatak je zahtijevao dobro poznavanje književnih djela i likova te primjenu znanja stečenih na satovima Hrvatskoga jezika i Informatike, osobito u području književnoteorijskih pojmova i stvaralačkog izražavanja. Učenici su učili kako preciznim opisima utjecati na kvalitetu vizualizacije, kritički procjenjivali dobivene prikaze i prema potrebi prilagođavali opise.

Rezultati projekta pokazali su kako učenici ovakav način rada doživljavaju kao zanimljiv, zabavan i učinkovit, jer im vizualizacija književnih likova olakšala razumijevanje djela. Projekt ističe pozitivnu stranu umjetne inteligencije kao motivacijskog i didaktičkog alata u nastavi, koji se može primjenjivati u različitim dijelovima nastavnog procesa te uspoređivati s učeničkim osobnim kreativnim radovima u cilju razvoja kritičkog mišljenja i vrednovanja umjetničkog izražavanja. Primjerom dobre prakse želi se ukazati na pozitivne strane umjetne inteligencije u nastavi i radu s učenicima.

Taktilne slikovnice – od ideje do natjecanja

Tanja Šupe, Osnovna škola Pećine

Javorka Milković, Osnovna škola Pećine

12. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Tanja Šupe

stručna suradnica knjižničarka izvrsna savjetnica

Osnovna škola Pećine

tanja.supe@gmail.com


Javorka Milković

edukacijska rehabilitatorica izvrsna savjetnica

Osnovna škola Pećine

javorkamilkovic@gmail.com

Tanja Šupe edukacijska je rehabilitatorica, specijalistica rane intervencije i knjižničarka zaposlena u OŠ Pećine u Rijeci. Već 19 godina profesionalno se bavi edukacijom i rehabilitacijom djece s oštećenjem vida. Voditeljica je programa rane intervencije i Prve dječje knjižnice za djecu s oštećenjem vida. Objavila je niz stručnih članaka, priručnik za rad s djecom oštećena vida, nekoliko slikovnica te zbirku terapeutskih priča za djecu. Dobitnica je priznanja Ministarstva znanosti i obrazovanja, a od 2025. godine ima zvanje izvrsne savjetnice.


Javorka Milković, zvanje edukacijskog rehabilitatora stekla je na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2000. godine. Diplomu je upotpunila trogodišnjim studijem waldorfske pedagogije. Aktivno se bavi rehabilitacijom učenika s oštećenjem vida u uvjetima inkluzije. U projektu Typhlo & Tactus natjecanja na području taktilne slikovnice sudjeluje od 2009. godine. Autorica je taktilnih slikovnica, naslova stručne literature i udžbenika za učenike s teškoćama u razvoju. Radi na Odjelu za djecu s oštećenjem vida pri Osnovnoj školi Pećine u Rijeci. Trenutno je u zvanju izvrsnog savjetnika.

Taktilne slikovnice predstavljaju vrijedan i višeslojan medij koji omogućuje djeci s oštećenjem vida aktivno sudjelovanje u svijetu priče, učenja i mašte, ali istovremeno imaju važnu ulogu u senzibiliziranju videćih učenika za potrebe njihovih vršnjaka s oštećenjem vida. Kroz dodir, istraživanje različitih tekstura i zajedničko čitanje, taktilne slikovnice potiču razvoj empatije, razumijevanja i prihvaćanja različitosti.

Izlaganje će obuhvatiti značaj, ulogu i važnost taktilnih slikovnica u odgojno-obrazovnom procesu te istaknuti njihovu vrijednost kao univerzalnog medija koji ne mora biti namijenjen isključivo učenicima s oštećenjem vida, već može obogatiti iskustvo čitanja i učenja svih učenika. Poseban naglasak bit će stavljen na osnovne smjernice za izradu kvalitetnih taktilnih slikovnica, s ciljem osiguravanja njihove funkcionalnosti, pristupačnosti i estetske vrijednosti.

Zaključno, izlaganje upućuje poziv na sudjelovanje u Nacionalnom prednatjecanju za Međunarodno natjecanje Tiphlo & Tactus 2026., kao priliku za poticanje kreativnosti, suradničkog rada i razvoja inkluzivne kulture u školama, kroz stvaranje taktilnih slikovnica koje povezuju učenike, potiču razumijevanje i brišu granice između „videćih“ i „nevidećih“ svjetova.

Kakve veze imaju mediji s našim emocijama?

Nensi Čargonja Košuta, Osnovna škola Srdoči

Matea Dobrović Juričić, Osnovna škola Srdoči

13. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Nensi čargonja Košuta 

stručna suradnica knjižničarka mentorica

Osnovna škola Srdoči

nensi.kosuta@gmail.com

Matea Dobrović Juričić

magistra primarnog obrazovanja

Osnovna škola Srdoči

-

Nensi Čargonja Košuta rođena je u Rijeci 1983. g. 

Temeljnom strukom profesorica Hrvatskog jezika i književnosti s osobitim interesom za dijalektologiju i usmenu književnost Hrvatskog primorja. Od početka svog radnog vijeka u osnovnoj školi, 2009. godine, paralelno sudjeluje i na znanstvenim skupovima kao izlagačica raznih tema iz navedenog područja. 

Po završetku studija knjižničarstva u Zagrebu 2011. „okreće“ se knjižničarskim temama te iste često povezuje s bazičnom strukom i interesima, o čemu nerijetko izvještava i javno: od mrežne stranice škole i objava na društvenim mrežama do članaka i stručnih radova na Školskom portalu, u Školskim novinama i stručnim knjižničarskim časopisima i zbornicima. 

U svom svakodnevnom radu osobitu pažnju posvećuje aktivnostima poticanja čitanja, zavičajnim temama, očuvanju tradicije i čakavskog narječja; digitalnoj i medijskoj te emocionalnoj pismenosti djece i mladih. S ciljem poticanja nevedenog  dugogodišnja je mentorica učenicima u projektima i natjecanjima „ČA čitalnica“, „Čakavčići pul Ronjgi“, „Ča u versin, riči i pinelu“, Čitanjem do zvijezda“, „Čitajmo zajedno, čitajmo naglas – zaboravljene knjige“, „Naša mala knjižnica“, eTw „Uz čitanje riječi rastu“, Kanižajada-limačijada, Stvarajmo e-kreativno, a od 2025./2026. i suprovoditelj projekta „Kutak za trenutak“, namijenjenog osnaživanju mentalnog zdravlja djece; odobrenog i sufinanciranog od MZOM-a.

Članica je predsjedništva Knjižničarskog društva Rijeka za mandatno razdoblje od 2022. do 2024. te Organizacijskog odbora PŠŠK 2022., 2024. i 2026. godine.

Urednica, lektorica i akcentuatorica nekoliko izdanja riječkih čakavskih autora te aktivna članica Katedre Čakavskog sabora Grobnik i stručnih knjižničarskih udruga Knjižničarskog društva Rijeka, Hrvatske udruge školskih knjižničara te Hrvatske mreže školskih knjižničara.

Koautorica je monografije „Povijest školstva na Srdočima: II. dio (2000.-2018.)

Prva je dobitnica nagrade „Šaran na hrastu“ Ibis grafike iz Zagreba te „Sončnica na rami“ KUD-a Sodobnost iz Ljubljane; kao najkreativnija i najinspirativnija koordinatorica projekta „Naša mala knjižnica“ (2025.)

2022. godine promovirana je u zvanje stručnog suradnika mentora.

Udana, majka dvoje djece.


Matea Dobrović Jurić

Rođena sam 1991. godine. Kao majka dvoje djece, uz profesionalnu ulogu učiteljice, osobitu pažnju posvećujem kontinuiranom stručnom usavršavanju, posebice u području mentalnog zdravlja, socio-emocionalnog razvoja i cjelovite dobrobiti djece. Vlastito roditeljsko iskustvo dodatno me motivira na stalno učenje i produbljivanje znanja kako bih djeci mogla pružiti kvalitetnu podršku – kako u razredu, tako i šire.

Još od ranog djetinjstva gajim snažnu želju za radom u obrazovanju, a svoj profesionalni put započela sam 2009. godine upisom Integriranog preddiplomskog i diplomskog učiteljskog studija. Tijekom studija stekla sam temeljna teorijska i praktična znanja te razvila kompetencije potrebne za kvalitetan i odgovoran rad u odgojno-obrazovnom sustavu.

Diplomirala sam 2015. godine, nakon čega sam stručno osposobljavanje odradila u Osnovnoj školi Srdoči. Od 2017. godine zaposlena sam u istoj školi na neodređeno vrijeme. Tijekom svog profesionalnog rada stekla sam višegodišnje iskustvo u produženom boravku, dok posljednje dvije godine radim kao učiteljica razredne nastave u redovnom razrednom odjelu.

Kontinuirano se stručno usavršavam, s posebnim interesom za područje mentalnog zdravlja djece i mladih. Završila sam osnovnu i naprednu razinu programa PoMoZi Da – Zdravstvena pismenost u području mentalnog zdravlja djece i mladih, kao i edukaciju za 3P mentora za pružanje prve psihološke pomoći učenicima. Stekla sam znanja o prepoznavanju depresivno-anksioznih smetnji i drugih teškoća mentalnog zdravlja kod djece i mladih, pružanju inicijalne psihološke podrške te usmjeravanju učenika prema stručnoj pomoći. Stečene kompetencije svakodnevno primjenjujem u neposrednom radu s učenicima.

Dodatno sam se educirala u području muzikoterapije i jezičnog razvoja djeteta, završivši dvomjesečne programe stručnog usavršavanja iz navedenih područja.

U suradnji s kolegicama autorica sam stručnih članaka:

  • „Slikovnice i priče kao poticaj za unaprjeđivanje mentalnog zdravlja učenika razredne nastave“

  • „Razvoj socio-emocionalnih vještina učenika razredne nastave/The development of social-emotional skills in primary school students“, objavljen članak u zborniku Promocija psihofizičnega zdravja otrok in mladostnikov, zbornik/Book of papers (str. 614 - 617)

Aktivno sudjelujem u stručnom i javnom radu te sam održala predavanja na VII. internacional on-line (Croatia, Montenegro, Bosnia i Herzegovina, USA, Slovenia) conference entitled Promotion of childrens and youth health, Županijskom stručnom skupu za knjižničare u Pazinu, kao i na učiteljskim vijećima i stručnim skupovima unutar škole.

Mentorica sam učenicima za različita natjecanja i projekte. Posebno ističem projekt izrade slikovnice „Emotivna abeceda“ koju sam osmislila za učenike prvog razreda. U suradnji s kolegicama te uz aktivno sudjelovanje učenika 1. i 3. razreda realizirana je audiovizualna slikovnica „Emotivna abeceda“ koja je osvojila prvo mjesto u svojoj kategoriji na natječaju „Stvarajmo eKreativno“.

Uz dvije kolegice, autorica sam i voditeljica školskog projekta „Kutak za trenutak“, osmišljenog s ciljem stvaranja sigurnog i poticajnog prostora u kojem učenici mogu predahnuti od školskih obveza, regulirati emocije i osnažiti svoje mentalno zdravlje. Projekt je prijavljen na poziv Ministarstva za sufinanciranje izvannastavnih aktivnosti te je odobren za provedbu od ove školske godine.

Također, kao rezultat dugogodišnjeg rada na poticanju socio-emocionalnog razvoja i kroz čitanje tematskih slikovnica, osmislila sam humanitarnu akciju „Tako mali, a tako hrabri“. U suradnji sa školskom knjižničarkom već dvije godine surađujemo s KBC-om Rijeka – Klinikom za pedijatriju, gdje kroz humanitarnu akciju u školi prikupljene slikovnice darujemo malim pacijentima. Cilj akcije je razvijanje empatije i društvene odgovornosti učenika te pružanje emocionalne podrške djeci na liječenju.

Poseban profesionalni poticaj i snažna motivacija za daljnji razvoj bio mi je odlazak na Erasmus mobilnost u Finsku 2025. godine, zemlju prepoznatu po jednom od najkvalitetnijih obrazovnih sustava u svijetu. Sudjelovanje na šestodnevnom stručnom tečaju otvorilo mi je nove perspektive, proširilo profesionalne vidike te mi omogućilo stjecanje vrijednih iskustava i suvremenih pedagoških pristupa koje aktivno i promišljeno primjenjujem u svakodnevnoj nastavi. Poseban naglasak stavljen je na principe pozitivne pedagogije, osnaživanje dječjeg samopouzdanja te stvaranje poticajnog i sigurnog okruženja za učenje, što se izravno odražava na bolje obrazovne ishode i cjelokupni razvoj učenika.

Svoj rad temeljim na profesionalnosti, empatiji i kontinuiranom učenju, vjerujući da je učitelj istovremeno odgojitelj, podrška i primjer učenicima u njihovom cjelovitom razvoju.

S prvenstvenim ciljem osvješćivanja važnosti mentalnog zdravlja te jačanja socio-emocionalnih vještina kod djece od najranije dobi, tijekom protekle školske godine s učenicima 1.b razreda u školskoj je knjižnici, ali i na redovnoj nastavi, proveden cijeli niz aktivnosti kojima su učenici, primjerenim pristupom i metodama, kontinuirano educirani o tome što su uopće emocije, koje i kako prepoznaju, kako se nose s njima, zašto su važne i zašto je važno suosjećati s drugima oko sebe te na koje načine to ispravno činimo.

S navedenim temama i ciljem obilježeno je više važnih datuma tijekom godine, a ovom će prigodom naglasak biti na obilježavanju prošlogodišnjih Medijskih dana, kada su temu emocija „provukli“ kroz različite vrste medija: od tradicionalnih pisanih do digitalnih; a vrhunac njihova aktivnog angažmana na potonjem polju bila je digitalna audioslikovnica „Emotivna abeceda“ nagrađena 1. mjestom na državnom natječaju „Stvarajmo e-kreativno“.

S edukacijom o emocijama i empatiji nastavljeno je i u ovoj školskoj godini te je uspješno realizirana i humanitarna suradnja s lokalnom zajednicom, o čemu će detaljnije biti riječi u samoj prezentaciji.

Važnost pop-kulture i medija u izgradnji identiteta djece i mladih

Snježana Kovačević, Osnovna škola Zlatar Bistrica

16. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Snježana Kovačević

stručna suradnica knjižničarka savjetnica

Osnovna škola Zlatar Bistrica

knjiznica.zlatarbistrica@gmail.com

Snježana Kovačević po struci je profesorica sociologije i kroatologije te diplomirana bibliotekarica. Radi u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica kao stručna suradnica knjižničarka i ima zvanje savjetnice. Do sada je sa svojim izlaganjima i radionicama sudjelovala na raznim stručnim skupovima i konferencijama u Republici Hrvatskoj te na europskim mobilnostima, konferencijama i webinarima. Održala je brojna izlaganja i predstavila školske i međunarodne projekte koje provodi. Piše stručne članke za stručne časopise Pogled kroz prozor, HKD novosti, Novi uvez, Napredak i druge kao i prikaze stručne literature iz područja odgoja i obrazovanja za sociološki časopis Društvena istraživanja, ali i za druge obrazovne časopise. Redovito se stručno usavršava prateći noviju stručnu literaturu te na različitim stručnim skupovima gdje izlaže primjere dobre prakse, na webinarima za školske knjižničare, na online platformama, a aktivna je i na portalu eTwinning gdje provodi projekte u kojima promiče čitanje i djelatnost školske knjižnice. Koordinatorica je eTwinning i Erasmus+ projekata i timova u školi te voditeljica Županijskog stručnog vijeća školskih knjižničara osnovnih i srednjih škola KZŽ. Osmišljava različite aktivnosti i projekte za poticanje čitanja te sudjeluje u projektima knjižničarskih udruga na županijskoj i nacionalnoj razini. Nekoliko je puta nagrađivana kao jedna od 500 najuspješnijih odgojno-obrazovnih djelatnika u RH te je 2022. godine dobila i strukovnu knjižničarsku nagradu Višnja Šeta.  

U izlaganju će biti riječi o tome kako popularna kultura utječe na izgradnju identiteta današnje djece i mladih u kontekstu pojavnosti u medijima kao što je Internet, televizija, društvene mreže i slično. Kao što znamo, popularna kultura ili pop kultura obuhvaća svakodnevne ideje široko prihvaćene u društvu koje oblikuju mediji, reklame i kreativna industrija. Pri tome se misli na glazbu, filmove, društvene mreže, trendove u modi, komunikaciji, videoigre i brojne slavne osobe koje su mladima vrlo često uzor. Današnje generacije djece i mladih dolaze u doticaj sa spomenutim primjerima popularne kulture što uvelike utječe na izgradnju njihova identiteta. Pozitivan i negativan utjecaj popularne kulture na mlade u medijima  bila je okosnica radionice na koju je školska knjižničarka željela ukazati učenicima od 5. do 8. razreda. U središtu radionice bile su zabava i mediji, komunikacija, digitalna tehnologija i društvene mreže, glazba te njihov utjecaj na djecu i mlade u smislu odijevanja, načina razmišljanja, odgovornog korištenja tehnologija, kritičkog odnosa prema digitalnim sadržajima, razvijanja vrijednosti, ciljeva i poimanja svijeta i okoline oko sebe. Učenici su tijekom radionice koristili stare časopise od kojih su izradili postere i kreativno izrazili svoje viđenje pop-kulture, kako na njih utječe i što ona za njih znači.

Tekst koji se jede: kuharice na razmeđu fikcije, medija i svakodnevice

Martina Plaščak, Strojarska tehnička škola Osijek

17. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Martina Plaščak

stručna suradnica knjižničarka mentorica

Strojarska tehnička škola Osijek

martina.plascak@skole.hr

Martina Plaščak po zvanju informatologinja, a zanimanju knjižničarka u Knjižnici Strojarske tehničke škole Osijek. Napredovala je u mentoricu 2022. godine, a 2023. je dobila nagradu MZO i postala "505 s crtom", istu je uspješno ponovila i 2025. 

Učlanjena je u Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema još od studija, kao i u Hrvatsko čitateljsko društvo, a u Hrvatskom knjižničarskom društvu je od 2024. predsjednica Komisije za srednjoškolske knjižnice te predsjednica Stručnog odbora. Hrvatskoj mreži školskih knjižničara pridružuje se 2021. godine nakon pozitivnih iskustava po pozivu na održavanje radionice na Prvim danima medijske pismenosti. S učenicima je sudjelovala u projektima Lektira na mreži i Mreža čitanja, a pisala je za njega i pitanja. Dvije godine je bila dio voditeljskog tima Link Quest te je održala  i četiri ciklusa edukacije Dekodirajmo podatke, Sve pri HMŠK, gdje je i članica Upravnog odbora.

Tijekom studija razvija interes za informacijske i komunikacijske tehnologije koje su joj glavni interes zanimanja i danas. Nezamjenjiv je IKT stručnjak u školi koji svakodnevnim edukacijama nastoji razviti informacijsku pismenost učenika i učvrstiti istu u školskih kolega, ali i knjižničara. Administratorske aktivnosti u školi joj dopuštaju i veću promocijsku aktivnost školskog knjižničarstva koju maksimalno koristi po dostupnom vremenu. Pored uređivanja školske mrežne stranice kao i društvenih profila, sudjeluje u uređivanju i mrežne stranice SSKSŠ OBŽ-a i njihova zbornika.

Osim članstava u spomenutim stručnim udrugama, član je i Kluba Titan Atlas iz Osijeka posvećenom znanstveno-fantastičnoj i fantazijskoj literaturi i umjetnosti te društvenim igrama s ciljem edukacije i promicanja znanstveno fantastične i fantazijske kulture u Osijeku i Hrvatskoj. Istu pokušava prenijeti i na učenike te kolegice i kolege kako bi razvijali maštu i kreativnost, socijalno ponašanje i zabavu bez tehnologija kojima su svakodnevno okruženi, a koje nedovoljno razvijaju i kojima su zakinuti odgojem i obrazovanjem u školi.

Izlaganje „Tekst koji se jede: kuharice na razmeđu fikcije, medija i svakodnevice“ bavi se fikcijskim i hibridnim kuharicama kao specifičnim multimodalnim objektima književne i medijske kulture. Polazeći od činjenice da kuharice nisu samo priručnici za pripremu hrane nego i tekstovi koji oblikuju identitet, svakodnevne prakse i čitateljsko iskustvo, izlaganje će pokazati kako fikcijske kuharice funkcioniraju na sjecištu književnosti, medija i popularne kulture. Analizirat će se primjeri kuharica povezanih s književnim djelima, izmišljenim svjetovima i narativima, s posebnim naglaskom na njihovu medijsku slojevitost (tekst, slika, dizajn, intertekstualnost) i potencijal za razvoj čitateljskih i medijskih kompetencija.


Cilj izlaganja jest potaknuti sudionike na promišljanje kuharica kao relevantnih kulturnih tekstova koji mogu poslužiti kao most između čitanja, medijske pismenosti i svakodnevnog iskustva učenika. Predavanje će ponuditi teorijski okvir, ali i nekoliko konkretnih ideja kako se ovakvi materijali mogu koristiti u radu školskih knjižnica, u poticanju čitanja, kritičkog mišljenja i interpretacije različitih medijskih formata.


Od sudionika se očekuje otvorenost za dijalog, razmjenu primjera iz vlastite prakse te zajedničko promišljanje o tome kako „neozbiljni“ ili rubni tekstovi mogu postati snažan alat medijske pismenosti i čitateljske motivacije u školskom okruženju.

Umijeće digitalne jednostavnosti

Darija Benaković, Osnovna škola Mitnica

Gorana Hasel, Osnovna škola Ivana Mažuranića, Vinkovci

18. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Darija Benaković

stručna suradnica knjižničarka savjetnica

Osnovna škola Mitnica

darijabe1@gmail.com


Gorana Hasel

stručna suradnica knjižničarka mentorica

Osnovna škola Ivana Mažuranića, Vinkovci

gorana.hasel@gmail.com

Darija Benaković

Radom u nastavi hrvatskoga jezika i u školskoj knjižnici stekla 28 godina staža. U zvanje stručne suradnice knjižničarke savjetnice napredovala je 2021. godine.

U školi provodi nekoliko projekata poticanja čitanja što smatra svojom najvažnijom zadaćom, a u novije vrijeme provodi sve više edukacija učenika o sigurnosti na internetu. Uređuje školsku mrežnu i facebook stranicu, te time osigurava veću vidljivost škole.  

Do sada je mentorski vodila desetak pripravnika i studenata. Redovito održava predavanja na ŽSV. Članica je HMŠK, te članica predsjedništva MH Ogranka u Vukovaru.

Završila je tečaj Hrvatskog znakovnog jezika, te od ove godine u školi vodi izvannastavnu aktivnost Znakovnjaci. U knjižnici u kojoj radi stvorila je ozračje kreativnog, poticajnog mjesta za stvaranje novih ideja i suradnju.


Gorana Hasel, stručna suradnica knjižničarka mentorica u Osnovna škola Ivana Mažuranića, posjeduje četrnaest godina radnog iskustva u odgojno-obrazovnom sustavu. Profesionalno iskustvo obuhvaća rad na poslovima učiteljice hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnoj i srednjoj školi te rad u narodnoj i školskoj knjižnici.

U svom radu ostvaruje kvalitetnu i kontinuiranu suradnju s učenicima, učiteljima, stručnim suradnicima i predstavnicima lokalne zajednice. Posebno je usmjerena na razvoj čitateljske pismenosti i kulture čitanja kroz organizaciju i provedbu školskih projekata, pripremu učenika za natjecanja te organizaciju susreta s književnicima. Sustavno provodi individualizirani rad s učenicima s teškoćama u čitanju.

Aktivno uključuje učenike u likovne i literarne natječaje na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini te sudjeluje u provedbi humanitarnih aktivnosti i međunarodnih projekata (Erasmus+, eTwinning).

Kontinuirano se stručno usavršava, objavljuje stručne radove te sudjeluje kao izlagač na županijskim, međužupanijskim i državnim stručnim skupovima. U radu primjenjuje suvremene pedagoške pristupe, metode i informacijsko-komunikacijske tehnologije.

Cilj ovoga izlaganja jest ukazati na važnost umjerenosti u digitalnom konzumerizmu, fenomenu koji je postao sastavni dio naše svakodnevice. Danas je za pristup digitalnom sadržaju dovoljno tek pogledati na sat ili posegnuti za mobilnim uređajem koji je, osobito kod mladih ljudi, gotovo trajno prisutan u ruci. Tehnologija nam nudi brzinu, dostupnost i prividnu povezanost, no istodobno pred nas stavlja izazov – kako je koristiti svjesno i s mjerom.

U takvom okruženju postaje sve važnije zastati i promisliti o tome koje aplikacije i uređaje koristimo, zašto ih koristimo i kakav trag ostavljaju na naše navike, odnose i način razmišljanja. Ne radi se o odbacivanju tehnologije, već o njezinu vrednovanju i razumnom odabiru. Bez osjećaja za mjeru i bez usmjerenosti na jednostavnost, teško je ostvariti istinsku usredotočenost, a još teže razvijati socijalne i emocionalne vještine koje se ne mogu preuzeti niti ažurirati jednim klikom.

Upravo su te vještine – sposobnost slušanja, suosjećanja, strpljenja i stvarnog međuljudskog kontakta – temelj emocionalne i socijalne inteligencije. Ako ih zapostavimo, riskiramo da u svijetu prepunom ekrana i sadržaja izgubimo ono što nas čini ljudima. Umjerenost u digitalnom okruženju stoga nije ograničenje, nego nužan preduvjet za očuvanje ravnoteže, prisutnosti i čovječnosti u suvremenom životu

Može li UI zamijeniti pisca?

Ksenija Kesegi-Krstin, Ugosititeljsko-turistička škola, Osijek

19. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Ksenija Kesegi-Krstin

stručna suradnica knjižničarka izvrsna savjetnica

Ugostiteljsko-turistička škola, Osijek

ksenija.kesegi-krstin@skole.hr

Ksenija Kesegi-Krstin zaposlena je od 2005. godine u Ugostiteljsko-turističkoj školi, Osijek na radnom mjestu stručnog suradnika knjižničara. U razdoblju od 1992.-2004. kod istog je poslodavca radila  kao profesor hrvatskog jezika. Kao voditeljica radionica, aktivno sudjeluje u aktivnostima Proljetne škole školskih knjižničara, s primjerima dobre prakse. Stručne radove objavljuje u strukovnim časopisima S(k)ok: Zbornik radova županijskog stručnog vijeća knjižničara srednjih škola OBŽ-a, Knjižničarstvo: glasnik društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema i u zbornicima okruglih stolova i stručnih skupova.

Inovativnost, kreativnost i primjenu usvojenih znanja i vještina, kolegica je ostvarila kao autorica digitalnih platformi: Izradom digitalnog repozitorija završnih radova, Oskar, 2023.i ViniKod : Digitalizirani atlas vinove loze, 2026. 

Poseban interes pokazuje za istraživanje i čuvanje zavičajne kulturne baštine. Rezultati tog rada su  projekti Upoznaj svoje sugrađane i Digitalizirana baština.

Za izvrsnost u radu u knjižničarsko-informativnoj djelatnosti, pedagoškoj koordinaciji, interdisciplinarnom povezivanju programa i uključenosti školskog knjižničara i školske knjižnice u cjelokupan rad škole, promovirana je u trajno zvanje izvrsnog savjetnika (2024.). Nagradu za najuspješnijeg odgojno-obrazovnog djelatnika primila je 2020., 2023. i 2025.  godine. 

Dobitnica je strukovne nagrade „Višnja Šeta“, Hrvatska udruga školskih knjižničara RH, 2023.

Međunarodni mjesec školskih knjižnica u Ugostiteljsko-turističkoj školi obilježen je održavanjem radionice Može li UI zamijeniti pisca? Ciljevi su bili: razviti kritičko mišljenje o ulozi umjetne inteligencije u književnosti i potaknuti učenike da argumentirano iznose svoje stavove. Naglasak je bio na debati kao metodi problemskog i istraživačkog učenja koja razvija kritičko mišljenje i argumentiranje. Kao uvod u debatu učenicima su ponuđeni polazni tekstovi, a na temelju svojih odgovora podijeljeni su u afirmacijsku i negacijsku skupinu. U skupnom radu učenici su osmislili glavne teze svojih stavova i odabrali glasnogovornike koji će ih predstavljati u raspravi. Tijekom replika imali su priliku postavljati pitanja suprotnoj skupini i dodatno pojašnjavati svoje argumente. Sudci su ocijenili da je negacijska skupina (koja misli da UI ne može zamijeniti pisca) imala bolje argumente. Radionica je potaknula učenike na kritičko mišljenje o korištenju umjetne inteligencije u književnosti.

Od sudionika očekujem razmjenu iskustava i povratne informacije na ovu temu.

Filmska umjetnost u službi razvoja medijske pismenosti i očuvanja nacionalnog identiteta

Bojan Lazić, Osnovna škola Negoslavci, Osnovna škola Bršadin

20. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Bojan Lazić

stručni suradnik knjižničar savjetnik

Osnovna škola Negoslavci, Osnovna škola Bršadin

lazic.bojan@skole.hr

Bojan Lazić je stručni suradnik knjižničar već 17 godina, a od 2023. u zvanju savjetnika. Područja od posebnog interesa su mu razvoj knjižničnih zbirki, razvoj ljubavi prema knjizi i čitanju različitim projektnim i drugim aktivnostima, uporaba IKT-a u radu s učenicima te odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Aktivan je član strukovnih udruga DKSBS, HUŠK i HMŠK u kojem je i član Upravnog odbora. Aktivno je sudjelovao u snimanju video lekcija tijekom pandemije kad ih je snimio ukupno 60 te uredio 131 drugim kolegicama i kolegama. Nagrađen je godišnjom nagradom MZOM sedam puta. Aktivnim sudjelovanjem na konferencijama i drugim oblicima stručnog usavršavanja aktivno doprinosi školskom knjižničarstvu, hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu, ali i svojoj zajednici. Autor je nekoliko stručnih i znanstvenih radova u domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima. Koordinator je Erasmus+ projekata u svojoj školi. Od 2025. godine glavni je urednik stručnog časopisa Školski knjižničar.

Film se kao medij i nastavno sredstvo koristi u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj te predstavlja interdisciplinarnu temu prisutnu u većini nastavnih predmeta. Može se pojaviti kao sam predmet poučavanja ili kao sredstvo za ostvarivanje nastavnih sadržaja, što potvrđuju brojni predmetni i kurikulumi međupredmetnih tema u hrvatskom obrazovnom sustavu. Tijekom ovoga predavanja bit će prikazana primjena sadržaja filmske umjetnosti u kombinaciji sa sadržajima iz oblasti filmske glazbe u radu s učenicima viših razreda osnovne škole i srednjoškolcima. 

Prikazani primjer odnosi se na primjenu opisanih sadržaja u kontekstu obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine, ali je jednako primjenjiv u radu s učenicima u bilo kojem modelu obrazovanja. Pored teorijskih osnova, opisani prikaz donosi dva primjera praktične primjene: video-lekcija snimana tijekom pandemije COVID-19 i rad sa srednjoškolcima u okviru Ljetne škole srpskog jezika i kulture. U drugom primjeru isječci odabranih filmskih ostvaraja primijenjeni su kao polazište za stvaranje odgovarajućih replika odabranih scena uporabom IKT-a u kombinaciji s ograničenim resursima dostupnim u danom trenutku.

Imerzivna iskustva u službi obrazovanja: od pasivne publike do aktivnih sudionika

Ana Sudarević, Osnovna škola Dubovac

23. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Ana Sudarević

stručna suradnica knjižničarka izvrsna savjetnica

Osnovna škola Dubovac

ana.sudarevic1@skole.hr

Ana Sudarević knjižničarka je u Osnovnoj školi Dubovac u Karlovcu u zvanju stručne suradnice izvrsne savjetnice. Posebno područje interesa joj je odgojno-obrazovni rad s učenicima s naglaskom na suvremene tehnologije. Uključena je u brojne međunarodne, nacionalne i županijske projekte koji promiču važnost i kulturu čitanja.

Redovito drži izlaganja na stručnim skupovima, vodi radionice i CSSU tečajeve te objavljuje radove u relevantnim časopisima i zbornicima.

Od 2006. do 2020. godine vodila je Županijsko stručno vijeće knjižničara osnovnih i srednjih škola Karlovačke županije.

Aktivna je članica strukovnih udruga; od 2006. do 2012. godine bila je dopredsjednica Hrvatskoga čitateljskoga društva, a od 2006. do 2016. urednica njegovog glasila Hrčak. Danas je u uredništvu Hrčka i Kalibra, časopisa Društva knjižničara Karlovačke županije.

Dobitnica je nagrade „Višnja Šeta“ za 2017. godinu koju dodjeljuje Hrvatska udruga školskih knjižničara, 2024. Hrvatsko čitateljsko društvo dodijelilo joj je nagradu „Đurđa Mesić“, a od 2021. je među 500 najuspješnijih odgojno-obrazovnih djelatnika u RH.

Cilj izlaganja je pokazati na koje načine virtualne 3D izložbe mogu doprinijeti razvoju informacijske, digitalne i medijske pismenosti korisnika (učenika). Naime, oblikovanje i korištenje takvih izložbi potiče aktivno, iskustveno i samoregulirano učenje jer publika ne ostaje u ulozi pasivnog promatrača, već preuzima ulogu sudionika u stvaranju sadržaja, oblikovanju iskustva i donošenju odgovornih odluka u digitalnom okruženju. Naglasak se stavlja na sposobnost snalaženja u virtualnom prostoru pri čemu do izražaja dolaze razumijevanje prostornih odnosa i perspektiva, kreativna i svrhovita primjena digitalnih i 3D alata te jasno i korisnicima prilagođeno prenošenje informacija. Prikaz građe u trodimenzionalnom prostoru omogućuje istodobnu prezentaciju, interpretaciju i kontekstualizaciju sadržaja na vizualno privlačan i korisnicima blizak način. Imerzivno iskustvo koje pritom nastaje potiče veći angažman korisnika, emocionalno bogatiji doživljaj te dublje razumijevanje teme izložbe. Stoga 3D virtualne izložbe mogu poslužiti kao inovativan didaktički alat koji podržava individualizirano učenje prilagođeno interesima i tempu pojedinca. Njihova dostupnost bez vremenskih i prostornih ograničenja kao i integracija različitih medija na jednom mjestu, pridonosi inkluziji i omogućuje ravnopravniji pristup kulturnim i obrazovnim sadržajima čime se dodatno potvrđuje njihova uloga u suvremenom obrazovanju. Sudionici će vidjeti primjere gotovih izložbi koje mogu koristiti, ili im mogu poslužiti kao poticaj za oblikovanje vlastitih sadržaja.

Što je zajedničko knjižničarima, superjunacima i šišmišima?

Ana Šebo Glibušić, Osnovna škola Frana Krste Frankopana Osijek

24. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Ana Šebo Glibušić

stručna suradnica knjižničarka savjetnica

Osnovna škola Frana Krste Frankopana Osijek

ana.sebo.os@gmail.com

Bliži mi se 20 godina staža, u dvije osnovne škole kao stručna suradnica knjižničarka (i učiteljica Hrvatske nastave u Švicarskoj); u zvanju sam savjetnice od 2025. Uključena sam u niz međunarodnih, nacionalnih i lokalnih projekata, dok istovremeno razvijam vlastite (medijska skupina, međugeneracijsko čitanje, obiteljsko animiranje čitanja, noć u knjižnici, fotonatječaji, učenička deklaracija o vršnjačkom internetskom nenasilju, osnaživanje slike o sebi i mentalna otpornost učenika, poticanje i potpora darovitosti itd.). Trudim se njegovati inovativne pristupe i suvremene oblike rada, uz trajnu potragu za novim načinima učenja i razvoja ljubavi prema knjizi/čitanju. Ulažem napore u upravljanje društvenim mrežama Knjižnice (stvarajući kvalitetne sadržaje za iste) i školskom mrežnom stranicom te oblikujem objave za medije, čime doprinosim izgradnji prepoznatljivog identiteta Škole. Odgovorno radim na poslovima administracije natjecanja, provedbe Nacionalnih ispita i opremanja udžbenicima, te svime time dajem svoj doprinos funkcioniranju Škole na visokoj razini. Uključena sam u pozadinske procese velikog broja školskih projekta - idejama i znanjima, vizualima za društvene mreže i materijalima za medije. Žena, majka, knjižničarka.

U izlaganju će biti predstavljen BAT model (Beginning – Acting - Telling), metodički okvir za poučavanje istraživačkog procesa i razvoj informacijske pismenosti učenika osnovnoškolske dobi. Model je razvijen na temelju istraživanja informacijskog ponašanja učenika te kroz vizualni prikaz i mnemotehniku jasno strukturira faze istraživanja: od postavljanja pitanja i planiranja, preko prikupljanja i obrade informacija, do predstavljanja rezultata. Sudionicima će se prikazati kako navedeni model povezuje kognitivne i afektivne aspekte učenja, olakšava razumijevanje složenog i iterativnog tijeka istraživanja te potiče samostalnost i kritičko mišljenje učenika. Također, bit će prezentirani primjeri primjene u projektnom i istraživačkom učenju te mogućnosti integracije u rad školskih knjižničara. 


Svime time BAT model pomaže školskim knjižničarima suvereno nositi ulogu aktivnog suvoditelja istraživačkog učenja u obrazovnom procesu. Cilj je izlaganja osposobiti sudionike za praktičnu primjenu spomenutog modela u planiranju i provedbi aktivnosti informacijske pismenosti. Od sudionika se očekuje aktivno promišljanje vlastite prakse i spremnost na primjenu predloženih strategija u radu s učenicima i pri suradnji s učiteljima.

U potrazi za digitalnom ravnotežom: digitalni minimalizam i dobrobit u obrazovanju

Jasenka Marmilić, Osnovna škola Antuna Mihanovića Petrovsko i Osnovna škola Side Košutić Radoboj

25. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Jasenka Marmilić

stručna suradnica knjižničarka mentorica

Osnovna škola Antuna Mihanovića Petrovsko i Osnovna škola Side Košutić Radoboj

jasenka.mar@gmail.com

Jasenka Marmilić rođena je 18. ožujka 1978. godine. Nakon završene Gimnazije u Oroslavju 1996. godine upisala je Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je stekla visoku stručnu spremu i stručno zvanje profesorice povijesti umjetnosti i komparativne književnosti. Nakon nekoliko godina rada kao profesorica povijesti umjetnosti u Srednjoj školi Zabok i Srednjoj školi Pregrada, dodatno se obrazovala te je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila studij bibliotekarstva i 2007. godine stekla stručno zvanje diplomirane bibliotekarke.

U obrazovanju radi više od dvadeset godina, a posljednjih devetnaest godina zaposlena je kao stručna suradnica knjižničarka u Osnovnoj školi Antuna Mihanovića Petrovsko i Osnovnoj školi Side Košutić Radoboj. U veljači 2023. godine stekla je stručno zvanje stručne suradnice knjižničarke mentorice. U listopadu 2023. godine dobila je nagradu Medijski Sokrat za najboljeg učitelja medijske pismenosti u osnovnoj školi te nagradu Ministarstva znanosti i obrazovanja za najuspješnije odgojno-obrazovne radnike u školskoj godini 2022./2023. Istu nagradu Ministarstva znanosti i obrazovanja dobila je i u listopadu 2025. godine za školsku godinu 2024./2025.

Suautorica je priručnika Medijska pismenost za Hrvatski jezik od 5. do 8. razreda te autorica brojnih stručnih članaka. Redovito sudjeluje u radu Županijskog stručnog vijeća i izlaže na državnim i međunarodnim stručnim skupovima. Autorica je eTwinning projekta Knjiga je cool te voditeljica niza projekata usmjerenih na poticanje čitanja i razvoj medijske pismenosti. Članica je Hrvatske mreže školskih knjižničara i Hrvatskog čitateljskog društva te obnaša dužnost dopredsjednice Kulturno-obrazovnog društva Side Košutić.

U radu s djecom potiče čitanje te razvijanje medijske i digitalne pismenosti. Zalaže se za cjeloživotno učenje i nova znanja sustavno primjenjuje u svakodnevnom profesionalnom radu.

Izlaganje „U potrazi za digitalnom ravnotežom: digitalni minimalizam i dobrobit u obrazovanju“ usmjereno je na osvještavanje povezanosti digitalnih navika učitelja, profesionalne učinkovitosti i osobne dobrobiti u suvremenom obrazovnom okruženju. Polazeći od koncepta digitalnog minimalizma Cala Newporta, izlaganje nudi praktične strategije svjesnog, svrhovitog i uravnoteženog korištenja digitalnih tehnologija u radu učitelja i školskih knjižničara. Poseban naglasak stavlja se na ulogu učitelja kao modela digitalnog ponašanja učenicima te na činjenicu da osviješteni i uravnoteženi učitelji mogu učinkovitije poučavati učenike medijskoj pismenosti i digitalnoj odgovornosti. Školska knjižnica pritom se promatra kao prirodno središte promicanja digitalne ravnoteže, kritičkog odnosa prema tehnologiji i razvoja pažnje kroz odabrane programe, aktivnosti i prostor. U okviru izlaganja bit će predstavljeni i analizirani rezultati interne ankete provedene među učiteljima na razini škole, s ciljem dobivanja uvida u njihove digitalne navike, doživljaj digitalnog opterećenja i spremnost na promjene. 

Cilj izlaganja je potaknuti profesionalnu refleksiju, osnažiti sudionike za uvođenje malih, ali održivih promjena u vlastitim digitalnim navikama te ponuditi konkretne alate i strategije za poticanje digitalne ravnoteže u školskom okruženju. 

Od sudionika se očekuje aktivno promišljanje vlastitih praksi i otvorenost za primjenu predloženih strategija u radu s učenicima.

Izazovi umjetne inteligencije u knjižnici Osnovne škole Borovo

Siniša Roknić, Osnovna škola Borovo

26. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Siniša Roknić

stručni suradnik knjižničar mentor

Osnovna škola Borovo

siniroknic@gmail.com

Siniša Roknić (17. veljače 1966.), stručni je suradnik školski knjižničar u Osnovnoj školi Borovo od rujna 2017. godine, a od 2023. godine u zvanju mentora. Osnovnu školu završava u Ivanovcu kod Osijeka, srednju ekonomsku školu, poljoprivredni i ekonomski fakultet u Osijeku, a nakon toga upisuje knjižničarstvo na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Nakon završenog diplomskog studija knjižničarstva, stiče titulu magistra knjižničarstva 2013. godine. Od 1991. do 1992. radi kao tehnolog ratarstva u poljoprivrednoj zadruzi Ernestinovo. Osnivač je i vlasnik jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću „Rosibo“ j.d.o.o. , za trgovinu i usluge, od 2016. godine. Od 1992. voditelj je računovodstva, a od 2017. stručni suradnik školski knjižničar u Osnovnoj školi Borovo. U istoj školi je zadužen za uređivanje školske mrežne stranice, za pripremanje i organizaciju javnog događanja. Član je Hrvatske mreže školskih knjižničara, Hrvatske udruge školskih knjižničara i Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. Trenutno je u zvanju stručnog suradnika knjižničara mentora, više puta je od strane ministarstva znanosti i obrazovanja nagrađivan kao jedan od najboljih odgojno-obrazovnih djelatnika. Do sada je više puta izlagao na županijskim i državnim stručnim skupovima, održavši predavanja, radionice te prezentiravši primjere dobre prakse. Redovito se stručno usavršava u području knjižničarske struke. U profesionalnom životu je sklon istraživanju i razvijanju medijske pismenosti.

Ubrzan razvoj umjetne inteligencije posljednjem desetljeću snažno utječe na gotovo sve aspekte suvremenog društva, uključujući i obrazovni sustav. Pojavom alata ChatGPT potkraj 2022. umjetna inteligencija uvukla se u praktički sve pore ljudskog života. Učenje o umjetnoj inteligenciji, kao i njenoj etičnoj primjeni jedan je od većih izazova s kojima će se obrazovni sustav morati uhvatiti ukoštac. Umjetna inteligencija  donosi brojne mogućnosti za poboljšanje kvalitete učenja, personalizaciju nastave i ubrzanu dostupnost informacija, ali istovremeno otvara i pitanja etike, sigurnosti,  te uloge nastavnika u digitalnom okruženju. Uvođenje umjetne inteligencije u obrazovni sustav otvara mogućnost stvaranja dinamičnog i prilagodljivog okruženja za učenje i obučavanje, samo ako se iskoristi na odgovoran način uz pronalaženje rješenja za rizike i probleme koje UI donosi. Većina učenika već koristi alate umjetne inteligencije za učenje, najčešće za pomoć pri pisanju eseja, pripremu ispita ili pisanje domaće zadaće. Upravo iz tog razloga organizirali smo radionice u prostoru školske knjižnice na temu umjetne inteligencije. 

Cilj izlaganja/radionice 

Upoznati sudionike s osnovnim pojmovima vezanim uz UI (umjetna inteligencija), osvijestiti važnost odgovornog ponašanja u okruženju UI,  posebice o etičkim aspektima upotrebe UI,  razvijati kritičko mišljenje i kritičko vrednovanje sadržaja generiranih alatima UI.

Očekivanja od sudionika

Od sudionika se očekuje da će na kraju predavanja moći  prepoznati osnovne pojmove UI, navesti primjere u kojima se UI upotrebljava u svakodnevnom životu, upotrijebiti alate potpomognute UI za pomoć pri učenju i nastavnom procesu, stvoriti jednostavne i složene digitalne sadržaje uz pomoć UI, razlikovati pozitivne i negativne utjecaje UI na svakodnevni život.

Projekti i programi u ulozi promicanja informacijske pismenosti

Ksenija Sobotinčić Štropin, Osnovna škola Pećine, Rijeka i Osnovna škola "Klana", Klana

Maja Vrancich, Osnovna škola Pećine, Rijeka

27. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Ksenija Sobotinčić Štropin

stručna suradnica knjižničarka mentorica

Osnovna škola Pećine, Rijeka i Osnovna škola "Klana", Klana

ksenija.sobotincic-stropin@skole.hr


Maja Vrancich 

učiteljica informatike mentorica

Osnovna škola Pećine, Rijeka 

maja.vrancich@skole.hr

Ksenija Sobotinčić Štropin je magistra bibliotekarstva i profesorica hrvatskog jezika i književnosti te od 2010. godine radi kao stručna suradnica knjižničarka u OŠ Pećine u Rijeci i OŠ „Klana“ u Klani, a 2023. godine promovirana je u zvanje mentora.

Završila je edukaciju za voditeljicu programa Građanskog odgoja i obrazovanja te program redovito provodi od 2017. godine. Sudjelovala je na strukturiranim tečajevima u Ljubljani „Developing Emotional Intelligence“ (2023.) i „Teaching Character - positive psychology for every teacher“ (2024.) u sklopu Erasmus+ akreditacije u OŠ Pećine te je članica Erasmus+ projektnog tima. 

Mentorica je učenicima na mnogim natjecanjima i projektima kao što su Čitanjem do zvijezda, Digitalni inovacijski inkubator, Čitanje ne poznaje granice, Naša mala knjižnica, Čitanjem do sebe, Lidrano i dr. Voditeljica je školskog čitateljskog kluba i iznannastavne aktivnosti Mladi knjižničari te provodi projekte Dotakni priču, Medijska pismenost u školskoj knjižnici i Revolucija digitalne pismenosti. Pri provođenju odgojno-obrazovnog rada u školskoj knjižnici osobitu pažnju posvećuje aktivnostima poticanja čitanja te aktivnostima na temu građanske, digitalne, medijske i informacijske pismenosti.

Objavljuje stručne članke za časopise i zbornike iz područja knjižničarstva te sudjeluje na stručnim skupovima kao izlagačica raznovrsnih tema. Autorica je objavljene pjesmarice „Četiri godišnja doba“. Članica je Upravnog odbora stručne knjižničarske udruge Knjižničarsko društvo Rijeka te je članica stručnih knjižničarskih udruga Hrvatska udruga školskih knjižničara i Hrvatska mreža školskih knjižničara.

Primila je nagradu MZOM-a za najuspješnijeg odgojno-obrazovnog djelatnika u 2024./2025. školskoj godini. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća osnovnoškolskih knjižničara Primorsko-goranske županije od 2025. godine.


Maja Vrancich je profesorica informatike i filozofije, diplomirala je 2010. godine na Filozofskom fakultetu u Rijeci. U edukaciji radi od 2011. godine te je 2024. godine promovirana  u zvanje mentora. Radi kao učiteljica informatike u Osnovnoj školi Pećine u Rijeci. Tijekom rada u edukaciji obavljala je nastavničke poslove, poslove razrednika, administratora imenika i e-matice te koordinatora državne mature. 

Godine 2013. dodatno završava tečaj za računalnog programera internetskih aplikacija (Algebra). Redovno se stručno usavršava te iza sebe ima veliki broj sudjelovanja na edukacijama. Sudjelovala je u organizaciji Županijskog natjecanja iz informatike i računalstva INFOKUP 2012., 2015. i 2018. kao članica Prosudbenog povjerenstva. Sudjelovala je na 22. međunarodnoj multikonferenciji Information Society 2019 (Human-Computer Interaction In Information Society) sa radom „Exploratory data analysis of stream data in sports medicine domain“. Na 34. Međunarodnom skupu MIPRO 2011. sudjelovala je s radom „Izrada testova znanja pomoću računalne tehnologije“. Na  simpoziju „Integrativna bioetika i nova epoha“ (6. Lošinjski dani bioetike) sudjelovala je s radom „Pozitivna fizička aktivnost kao prirodna modifikacija ljudskog tijela“. Na strukturiranom tečaju „3D Printing and Robotics in Education“ koji se održavao u Heraklionu, glavnom gradu Krete, sudjelovala je 2024. godine u sklopu Erasmus+ akreditacije u OŠ Pećine te je članica Erasmus+ projektnog tima. 

Održava izvannastavnu aktivnost Robotika te provodi razne projekte i aktivnosti u domeni informatike.

Promicanje vještina informacijske pismenosti u sklopu provođenja projekta i programa u odgojno-obrazovnim procesima od temeljne je važnosti za funkcionalno opismenjavanje svakog učenika. 

Primjerom dobre prakse predstavit će se projekti i programi te odgojno-obrazovne aktivnosti u sklopu istih koje doprinose razvoju kompetencija informacijske pismenosti. Prezentirat će se konkretni primjeri djelovanja u sklopu nastave u školskoj knjižnici te nastave predmeta Informatike, a nadalje i suradnja stručnog suradnika knjižničara i učitelja informatike koja doprinosi unaprjeđenju odgojno-obrazovnog područja rada.

Cilj je primjera dobre prakse prikazati relevantnost teme i doprinos razvoju učeničkih kompetencija u području informacijske pismenosti provođenjem aktivnosti kao što su odabir adekvatnih izvora u bazama podataka, organizacija i sinteza odabranih informacija te knjižnične aktivnosti koje koriste medijsko-digitalne koncepte.

Sudionici će dobiti uvid u raznovrsne mogućnosti primjene odgojno-obrazovnih aktivnosti u svrhu informacijskog opismenjavanja učenika, a u sklopu realizacije projekata i programa koji promoviraju razvoj vještina važnih za svakodnevno djelovanje u suvremenom medijskom i informacijskom okružju. Od sudionika se očekuju povratne informacije te razmjena iskustava na temu razvoja informacijske pismenosti u odgojno-obrazovnim procesima.

Prošlost na dlanu: digitalizacija školske baštine kao model razvoja medijske i informacijske pismenosti 

Josip Strija, Gimnazija Petra Preradovića Virovitica

30. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Josip Strija

stručni suradnik knjižničar savjetnik

Gimnazija Petra Preradovića Virovitica

josip.strija@skole.hr

Dr. sc. Josip Strija, dipl. knjiž., viši je knjižničar i stručni suradnik školski knjižničar savjetnik u Gimnaziji Petra Preradovića Virovitica od prosinca 2007. godine. 

Dugogodišnji je voditelj Županijskoga vijeća školskih knjižničara Virovitičko-podravske županije. U dva je mandata bio predsjednikom Hrvatske mreže školskih knjižničara te predsjednikom Komisije za srednjoškolske knjižnice Hrvatskoga knjižničarskoga društva, a niz godina predsjednik podružnice Hrvatske udruge školskih knjižničara Virovitičko-podravske županije. Član je nekoliko knjižničarskih udruga. Do sada je više od stotinu i pedeset puta izlagao na županijskim, međužupanijskim i državnim stručnim skupovima, održavši brojna predavanja i radionice te prezentiravši primjere dobre prakse. 

Provodi nekoliko državnih projekata ispred Hrvatske mreže školskih knjižničara (Lektira na mreži, Link Quest – Digitalna riznica znanja, 100 riječi i Mrežin čitateljski izazov), a 2020. godine pokreće stručni skup „Dani medijske i informacijske pismenosti s HMŠK-om“ (DMIP). Područja interesa su mu medijska i informacijska pismenost, mrežna suradnja i korištenje digitalnih i AI alata u radu i nastavi. 

Nekoliko je puta nagrađen za svoj rad: 2016. godine nagradom „Eva Verona“ (HKD), 2020. godine nagradom "Tibor Tóth" (HIDD), 2024. godine Nagradom Zaklade Dr. Ljerka Markić-Čučuković FFZG-a, Nagradom Društva knjižničara Bilogore-podravine i Kalničkog prigorja te iste godine Nagradom "Višnja Šeta" (HUŠK). Šest je godina dobio i priznanje MZO-a Republike Hrvatske kao jedan od najboljih prosvjetnih djelatnika, a 2021. godine Grad Virovitica mu dodjeljuje Javno priznanje Grada Virovitice za djelatnost knjižničarstva i obrazovanja.

Projekt Prošlost na dlanu – Digitalna baština naše škole predstavlja završnu fazu višegodišnjeg procesa digitalizacije školske periodike Gimnazije Petra Preradovića Virovitica. Nakon ranije provedene digitalizacije školskog lista Riječ mladih, dostupnog na mrežnoj stranici projekta, nova etapa obuhvaća sustavno prikupljanje, skeniranje, obradu i javnu objavu školskih časopisa, godišnjaka i drugih arhivskih izdanja. 


U izlaganju će biti prikazan cjelovit model rada: od organizacije građe i tehničke digitalizacije do izrade mrežne arhive i osiguravanja dugoročne dostupnosti sadržaja. Poseban naglasak stavlja se na razvoj medijske i informacijske pismenosti učenika praktičnim radom s izvornim dokumentima, kritičko vrednovanje izvora, razumijevanje autorskih prava te strukturiranje i opisivanje digitalnih objekata. 


Projekt pokazuje kako školska knjižnica može djelovati kao digitalno-arhivski centar ustanove, a učenici kao aktivni sudionici u očuvanju kulturne i obrazovne baštine. Digitalizirana građa postaje trajno dostupna zajednici, istodobno služeći kao edukativni resurs i primjer dobre prakse integracije digitalnih alata u rad školske knjižnice. 

Digitalni herbarij kao model medijske i informacijske pismenosti u lokalnoj zajednici 

Tanja Kolar Janković, Tehnička škola Virovitica

31. ožujka 2026. godine u 11 sati

Prijava

Tanja Kolar Janković

stručna suradnica knjižničarka savjetnica

Tehnička škola Virovitica

tanja.kolar@skole.hr

Tanja Kolar Janković diplomirala je bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a prethodno je stekla zvanje profesorice povijesti i hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Od 2008. godine zaposlena je u Tehničkoj školi Virovitica kao stručna suradnica knjižničarka, gdje sustavno razvija čitalačku, medijsku i informacijsku pismenost te digitalne kompetencije učenika i nastavnika. Godine 2025. stekla je zvanje stručne suradnice knjižničarke savjetnice. 

Voditeljica je više školskih i nacionalnih projekata, među kojima su Link Quest – Digitalna riznica znanja, Lektira na mreži i Zeleni tragovi – Digitalni herbarij Virovitičko-podravske županije, a sudjeluje i u međunarodnim obrazovnim projektima. Aktivna je članica Hrvatske mreže školskih knjižničara i Hrvatskoga knjižničarskog društva te autorica i koautorica stručnih i znanstvenih radova iz područja školskog knjižničarstva, medijske i informacijske pismenosti te primjene digitalnih i AI alata u obrazovanju. Dobitnica je priznanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske kao jedna od najboljih prosvjetnih djelatnica 2025. godine. 

Projekt Zeleni tragovi – Digitalni herbarij Virovitičko-podravske županije proveden je s ciljem povezivanja medijske i informacijske pismenosti s temama zaštite prirode i održivog razvoja. Tijekom projekta izrađen je javno dostupan digitalni herbarij koji objedinjuje fotografije, stručne opise biljnih vrsta i jasno navedene izvore podataka s područja županije. 


Učenici srednje škole sudjelovali su u terenskom dokumentiranju biljnog svijeta, fotografiranju i obradi materijala, provjeri vjerodostojnosti informacija, navođenju izvora te oblikovanju sadržaja za mrežnu objavu. Posebna pozornost posvećena je razumijevanju nastanka digitalnih sadržaja, poštivanju autorskih prava i primjeni etičkih standarda pri objavi fotografija i tekstova. 


Projekt je uključio i vršnjačku edukaciju: srednjoškolci su održali radionice za učenike sedmih razreda osnovne škole u suradnji s udrugom KrEdA. Digitalni herbarij, edukativni straničnici s QR kodovima i tiskana brošura ostali su trajno dostupni kao obrazovni resurs za školu i lokalnu zajednicu. 


Provedba projekta potvrdila je da suradnja školske knjižnice, strukovne nastave i organizacija civilnog društva može rezultirati konkretno oblikovanim, lokalno utemeljenim digitalnim sadržajem koji potiče kritičko vrednovanje informacija i odgovorno sudjelovanje učenika u digitalnom prostoru. 

Bibliografija LiDraNa Virovitičko-podravske županije - školske knjižnice kao središta digitalne suradnje 

Tanja Kolar Janković, Tehnička škola Virovitica

Josip Strija, Gimnazija Petra Preradovića Virovitica

1. travnja 2026. godine u 11 sati

Prijava

Tanja Kolar Janković

stručna suradnica knjižničarka savjetnica

Tehnička škola Virovitica

tanja.kolar@skole.hr


Josip Strija

stručni suradnik knjižničar savjetnik

Gimnazija Petra Preradovića Virovitica

josip.strija@skole.hr

Tanja Kolar Janković i Josip Strija dugogodišnji su suradnici na projektima, edukacijama i istraživanjima u području školskih knjižnica i obrazovanja. Zajednički održavaju izlaganja i radionice na stručnim skupovima, potičući kolege na primjenu novih digitalnih alata, osobito umjetne inteligencije u obrazovanju. Njihovi glavni interesi obuhvaćaju medijsku i informacijsku pismenost u srednjim školama, uporabu digitalnih alata u nastavi, primjenu umjetne inteligencije u svakodnevnom radu školskih knjižnica te osmišljavanje inovativnih metoda za profesionalno osnaživanje kolega. U svom radu naglašavaju važnost interdisciplinarnog pristupa, digitalne transformacije obrazovanja i prilagodbe školskih knjižnica suvremenim izazovima. 

Bibliografija LiDraNa Virovitičko-podravske županije predstavlja sustavno strukturiran digitalni registar učeničkih radova predstavljenih na županijskim smotrama LiDraNa od 1991. do 2025. godine. Riječ je o opsežnoj bazi podataka koja obuhvaća više desetljeća učeničkog stvaralaštva na razini cijele županije te po prvi put objedinjeno dokumentira literarne, novinarske i dramsko-scenske radove u jedinstvenom sustavu. Primarni cilj bio je osigurati pouzdano pretraživanje i dugoročnu dostupnost svih zapisa. 


U izlaganju će biti prikazan proces izrade bibliografije s naglaskom na primjenu digitalnih alata za prikupljanje, strukturiranje, uređivanje i objavu podataka, kao i na organizaciju suradničkog rada u digitalnom okruženju. 


Izrada baze započela je unosom zapisa u strukturiranu tablicu Google Sheets uz unaprijed definiranu shemu metapodataka i kontrolirana polja radi osiguravanja dosljednosti. Digitalno okruženje omogućilo je istodoban rad više autora, transparentno praćenje izmjena, jasnu podjelu zadataka i kontinuiranu provjeru podataka. U obradi i validaciji zapisa primijenjene su funkcije filtriranja, provjere unosa i automatiziranog ujednačavanja podataka. Bibliografija je objavljena na mrežnoj stranici Google Sites, a pretraživanje je omogućeno integracijom Google Programmable Search Enginea. Takva kombinacija alata osigurala je javnu dostupnost, jednostavno održavanje i kontinuirano nadopunjavanje zbirke bez potrebe za složenim programskim rješenjima. 


Rezultat rada koji će biti predstavljen potvrđuje da školska knjižnica, uz učinkovitu organizaciju suradnje u digitalnom okruženju i primjenu dostupnih alata, može oblikovati opsežnu županijsku bibliografsku bazu te osigurati tehničku preciznost, funkcionalnost i dugoročnu održivost sustava. 

DMIP - Dani medijske i informacijske pismenosti s Hrvatskom mrežom školskih knjižničara

Google Sites
Report abuse
Page details
Page updated
Google Sites
Report abuse