Znanost i žene?!?

„Svijet treba znanost, a znanost treba žene .“ Adria Philippe Cornu, generalni direktor L'Oreála

A zašto ne?! 

Povijest nas uči kako su žene, često nepravedno, bile u sjeni događanja u prošlim razdobljima. Ipak, budućnost je ispred nas te smo svim tim hrabrim i pametnim ženama koje su nam stvorile temelje za dalje dužni dati najbolje od sebe – svoje vrijeme, trud i ideje. Bilo bi lijepo u narednim vremenima pisati neke pozitivne priče, iskorake u nepoznato i dostojanstvene bitke. Zato krećemo već danas!  

Uvijek aktualna tema. To znači da ćeš biti formalno biti pravno ravnopravna za muškarcima (prema rezultatima statistika i analiza), ali to ne mora biti i tvoja stvarnost u realnom svijetu. Možda ćeš raditi posao jednako kvalitetno kao muškarac, ali ćeš za isti učinak biti manje plaćena; možda će se zbog kulturoloških uvjeta očekivati da preuzmeš veću brigu oko obitelji u odnosu na svog životnog partnera; možda će ljestvica ljepote za tebe biti više podignuta u odnosu na osobu muškog spola?

Znanje, razumijevanje i suosjećanje su jedini načini na koji je moguće mijenjati stvari. 

U posljednje vrijeme postoji mnogo inicijativa koje potiču žene da se bave znanošću. Jedna od najpoznatijih u svijetu, ali i Hrvatskoj je svakako Nacionalni program stipendiranja L'ORÉAL-UNESCO „Za žene u znanosti“. Iz samog programa izašle su mnoge svjetski priznate znanstvenice. 

Pored navedene inicijative, svake godine se 11. veljače obilježava "Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti“. Cilj je ovog obilježavanja potaknuti što više žena i djevojaka na uključivanje u znanost, promovirati razvoj karijere u znanosti i povećati svijest o doprinosu žena u znanosti. Osim tog datuma sada već imamo i "Međunarnodni dan žena u matematici" koji obilježavamo 12. svibnja, a u travnju i "Međunarodni dan žena u IKT" koji ćemo i mi obilježiti natjecanjem "Djevojčice u Informatici".

Zašto djevojčice?

Prateći trendove u obrazovanju te čitajući stručne članke došli smo do saznanja koja je dob ključna za motivaciju učenica kako se ne bi izgubio njihov interes za STEM. U vrtićkoj dobi i dječaci i djevojčice imaju jako slične interese za STEM, razlika se počinje pojavljivati u osnovnoj školi. Odrastanjem djece i prelaskom u više razrede osnovne škole dolazi do pada u općem interesu učenika, no razlike se sve više počinju javljati između djevojčica i dječaka, kako u interesu tako i u doživljavanju STEM područja, pri čemu interes djevojaka za STEM naglo opada. Nekoliko je istraživanja pokazalo da su viši razredi osnovne škole, tj. razdoblje oko 13. godine života učenika, ključno razdoblje za formiranje i strukturiranje interesa za STEM područjem. Iz prethodno navedenih razloga odlučili smo da će  upravo to biti uzrast djece obuhvaćene ovim projektom. Projekt smo temeljili i na rezultatima istraživanja koje je proveo Microsoft diljem Europe, među djevojkama i mladim ženama između 11 i 30 godina u 12 europskih zemalja, pod nazivom „Why don’t European girls like science or technology?“. Istraživanje je pokazalo da djevojčice najviše zanima STEM u dobi od 11 godina, ali njihovo se mišljenje mijenja negdje oko 15. godine. Ovo istraživanje navodi nekoliko čimbenika koji utječu na to da djevojke zadrže svoje zanimanje prema STEM području te smo se u projektu „Djevojčice u STEM-u“ na njih i fokusirali:

·      pronalaženje ženskih uzora u STEM područjima

·      stjecanje praktičnih iskustava i praktičnih vježbi u STEM predmetima

·      rad s poticajnim nastavnicima. 

Zašto ekipno natjecanje?

Tijekom razvijanja aktivnosti unutar projekta, vodeći se kurikulumima predmeta,  posebno smo promišljali i o kurikulumima međupredmetnih tema, naročito temi Osobni i socijalni razvoj. Kako se navodi u kurikulumu, sveobuhvatna i nužna poveznica unutar domena međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj jest holistički pristup koji pomaže učenicima graditi osobni integritet, prepoznati vlastite interese i životni poziv, razviti kreativne potencijale te preuzeti odgovornost za svoj život i održivi razvoj društva. Budući da se ideja ekipnog natjecanja javila kao rezultat nezadovoljstva učenica, ali i mentora pojedinačnim natjecanjima, u kojima se isključivo potiče kompeticija među učenicima, a nema suradnje, poseban naglasak stavljen je na domenu B – Ja i drugi. Najviše ističemo ishod: „ B.3.4. – suradnički uči i radi u timu, unutar kojeg se razvijaju specifična znanja, vještine i stavovi potrebni u daljnjem školovanju i životu, nužni za uspješnu suradnju“. Nadalje, istraživanja pokazuju kako je individualno natjecanje izuzetno povoljno i motivirajuće za one učenike koji postižu izvrsne rezultate, međutim djeluje jako demotivirajuće na one učenike koji nisu polučili izvrstan uspjeh. 

Europska je komisija 2005. godine, u okviru inicijative „Information Society and Media“  (http://ec.europa.eu/information_society/activities), postavila osam ključnih kompetencija koje svaki europski građanin treba posjedovati kako bi prosperirao u društvu i ekonomiji utemeljenima na znanju. Navedene kompetencije uključuju: sposobnost komuniciranja na materinskom i stranim jezicima, izgrađene temeljne kompetencije iz matematike, prirodnih znanosti i tehnologije, digitalne kompetencije, interpersonalne te interkulturalne vještine.

Ekipnim, međupredmetnim natjecanjem, u kojem istovremeno sudjeluju učenice i sedmog i osmog razreda nastojali smo kod učenica razviti što više prethodno navedenih kompetencija, vještina i stavova potrebnih za suradničko učenje. Time smo nastojali kod njih umanjiti stres koji uzrokuje natjecanje i strah od neuspjeha, a naglasiti prednost suradnje i omogućiti veći doživljaj zadovoljstva sudjelovanjem u projektu.