Embedded Files
Razrada ishoda
Objašnjava uzroke emergentnih i re-emergentnih bolesti i analizira njihovu geografsku rasprostranjenost
Razrada ishoda
Objašnjava pojam emergentnih (nastalih) i re-emergentnih (ponovno nastalih) bolesti.
Objašnjava ekološke, demografske, socijalne i političke uzroke nastanka emergentnih i re-emergentnih bolesti.
Analizira geografsku rasprostranjenost emergentnih i re-emergentnih bolesti.
Izrađuje kartogram emergentnih i re-emergentnih bolesti u svijetu.
Opisuje opasnost od bioterorizma i upotrebe znanosti u neetične svrhe.
Objašnjava i analizira emergentne i re-emergentne bolesti u kontekstu nacionalno-sigurnosnih ugroza.
EMERGENTNE I RE-EMERGENTNE BOLESTI
EMERGENTNE I RE-EMERGENTNE BOLESTI
Emergentne zarazne bolesti su bolesti koje se po prvi put pojavljuju u populaciji, a re-emergentne bolesti su bolesti koje se nakon određenog razdoblja ponovno pojavljuju na određenim prostorima na kojim su u pravilu prethodno bile eradicirane tj. iskorijenjene. Emergentne bolesti zovemo još i novonastale bolesti, a one re-emergentne zovemo ponovno nastale.
Emergentne zarazne bolesti su bolesti koje se po prvi put pojavljuju u populaciji, a re-emergentne bolesti su bolesti koje se nakon određenog razdoblja ponovno pojavljuju na određenim prostorima na kojim su u pravilu prethodno bile eradicirane tj. iskorijenjene. Emergentne bolesti zovemo još i novonastale bolesti, a one re-emergentne zovemo ponovno nastale.
U pravilu, ove bolesti su uzrokovane visoko patogenim opasnim mikroorganizmima (virusima i bakterijama i dr.), obično rezistentnim odnosno otpornim na lijekove, a većinom su i na listi mikroorganizama koji se mogu koristiti u bioterorističke svrhe. Znate li neke bolesti za koje ne postoje lijekovi?
U pravilu, ove bolesti su uzrokovane visoko patogenim opasnim mikroorganizmima (virusima i bakterijama i dr.), obično rezistentnim odnosno otpornim na lijekove, a većinom su i na listi mikroorganizama koji se mogu koristiti u bioterorističke svrhe. Znate li neke bolesti za koje ne postoje lijekovi?
U razdoblju od 1940.g. do 2004.g. bilježe se 335 nove emergentne bolesti, a u posljednjih 30 godina zabilježeno ih je tridesetak. Nama najpoznatije u posljednja dva desetljeća su bolesti uzrokovane koronavirusima: teški akutni respiratorni sindrom (SARS), srednjoistočni respiratorni sindrom (MERS) i najnovija koronavirusna bolest 2019 (COVID 19) uzrokovana SARS-CoV-2 virusom.
U razdoblju od 1940.g. do 2004.g. bilježe se 335 nove emergentne bolesti, a u posljednjih 30 godina zabilježeno ih je tridesetak. Nama najpoznatije u posljednja dva desetljeća su bolesti uzrokovane koronavirusima: teški akutni respiratorni sindrom (SARS), srednjoistočni respiratorni sindrom (MERS) i najnovija koronavirusna bolest 2019 (COVID 19) uzrokovana SARS-CoV-2 virusom.
Više od 70% emergentnih i re-emergentnih bolesti su zoonoze i zarazne bolesti koje se prenose vektorima. Vektori su prijenosnici bolesti koji sami ne obolijevaju, ali bolest prenose na ljude ili druge životinje. To su najčešće hematofagni insekti tj. oni koji se hrane krvlju poput komaraca, krpelja, buha, papatača i dr. Zoonoze su bolesti koje se prenose na ljude s domaćih ili divljih životinja. Za koje zoonoze ste do sada čuli?
Više od 70% emergentnih i re-emergentnih bolesti su zoonoze i zarazne bolesti koje se prenose vektorima. Vektori su prijenosnici bolesti koji sami ne obolijevaju, ali bolest prenose na ljude ili druge životinje. To su najčešće hematofagni insekti tj. oni koji se hrane krvlju poput komaraca, krpelja, buha, papatača i dr. Zoonoze su bolesti koje se prenose na ljude s domaćih ili divljih životinja. Za koje zoonoze ste do sada čuli?
Emergentne bolesti su usko povezane sa socio-ekonomskim, ekološkim i faktorima okoliša i imaju značajan učinak na javno zdravstvo i globalnu ekonomiju. Različiti čimbenici mogu utjecati na pojavu i razvoj emergentnih bolesti:
Emergentne bolesti su usko povezane sa socio-ekonomskim, ekološkim i faktorima okoliša i imaju značajan učinak na javno zdravstvo i globalnu ekonomiju. Različiti čimbenici mogu utjecati na pojavu i razvoj emergentnih bolesti:
1. demografske promjene (migracije, porast broja stanovnika),
1. demografske promjene (migracije, porast broja stanovnika),
2. klimatske promjene (globalno zatopljenje, spuštanje granice snijega i leda)
2. klimatske promjene (globalno zatopljenje, spuštanje granice snijega i leda)
3. turizam i međunarodna putovanja,
3. turizam i međunarodna putovanja,
4. prilagođavanje mikroorganizama na nove uvjete,
4. prilagođavanje mikroorganizama na nove uvjete,
5. neadekvatna primjena javno-zdravstvenih mjera pri prirodnim katastrofama, ratovima i sl.
5. neadekvatna primjena javno-zdravstvenih mjera pri prirodnim katastrofama, ratovima i sl.
Dodatni čimbenici mogu osobito utjecati na pojavu zoonoza i bolesti koje se prenose vektorima: porast i gustoća humane i životinjske populacije, klimatske promjene, kretanje ljudi i životinja, promjene u navikama i ponašanju i dr.
Dodatni čimbenici mogu osobito utjecati na pojavu zoonoza i bolesti koje se prenose vektorima: porast i gustoća humane i životinjske populacije, klimatske promjene, kretanje ljudi i životinja, promjene u navikama i ponašanju i dr.
U Hrvatskoj također bilježimo brojne zoonoze s dugom tradicijom uspješne kontrole ovih bolesti, u prvom redu zbog interdisciplinarnog pristupa u suzbijanju, prevenciji i liječenju ovih bolesti.
U Hrvatskoj također bilježimo brojne zoonoze s dugom tradicijom uspješne kontrole ovih bolesti, u prvom redu zbog interdisciplinarnog pristupa u suzbijanju, prevenciji i liječenju ovih bolesti.
Iako se radi o visoko kontagioznim tj. zaraznim i opasnim bolestima, za većinu njih, osobito virusnih nema razvijene specifične terapije. Iako za većinu ovih bolesti nema sustavnih studija o učinkovitosti primjene terapije pojedinačne studije upućuju na moguću uspješnu terapijsku primjenu nekih pripravaka. Istražite kojih.
Iako se radi o visoko kontagioznim tj. zaraznim i opasnim bolestima, za većinu njih, osobito virusnih nema razvijene specifične terapije. Iako za većinu ovih bolesti nema sustavnih studija o učinkovitosti primjene terapije pojedinačne studije upućuju na moguću uspješnu terapijsku primjenu nekih pripravaka. Istražite kojih.
Istražite
Kada su se i gdje u Hrvatskoj pojavili slučajevi zarazne bolesti Denge i virusa Zapadnog Nila? Tko su prijenosnici ovih zaraznih bolesti?
Što su hiperimuni gama globulini?
eradicirana - iskorijenjena zarazna bolesti
rezistentan - otporan na lijekove
vektor - posrednik u prijenosu zaraznih bolesti
interdisciplinaran pristup - pristup u kojem sudjeluje više struka, npr, liječnici, veterinari, ekolozi, šumari i sl,
kontagiozan - koji prenosi zarazu, zarazan, kontagioznim - visoko zaraznim
Zadatak 1.
Zadatak 1.
Uz pomoć učitelja i nastavnika, analizirajte uzroke emergentnih i re-emergentnih bolesti.
Uz pomoć učitelja i nastavnika, analizirajte uzroke emergentnih i re-emergentnih bolesti.
Pogledaj video?
Zadatak 1.
Zadatak 1.
Uz pomoć učitelja i nastavnika, analizirajte uzroke emergentnih i re-emergentnih bolesti.
Uz pomoć učitelja i nastavnika, analizirajte uzroke emergentnih i re-emergentnih bolesti.
Emergentne zarazne bolesti – izazovi sadašnjosti i budućnosti
Emergentne zarazne bolesti – izazovi sadašnjosti i budućnosti
Emergentne zarazne bolesti su one koje se pojavljuju po prvi put, odnosno pojavljuju u novom domaćinu, značajno šire na nova područja ili čija se incidencija naglo povećava.
Posljednjih desetljeća emergentne zarazne bolesti su u značajnom porastu, a čak 75% njih su zoonoze. Uz značajan porast zoonoza jasno se uočava i kontinuirani trend porasta emergentnih bolesti koje se prenose vektorima. Taj jasno izražen trend zasigurno je uvjetovan promjenama u okolišu koje su posljedica prvenstveno ljudske djelatnosti. Kao čimbenike emergencije treba istaknuti socio-demografske promjene i njihov utjecaj na okoliš, gospodarske aktivnosti kojima se mijenjaju ekosustavi i promjene klimatskih prilika odraz kojih je globalno zatopljenje s nesagledivim posljedicama. Uz navedeno, značajan doprinos pojavi emergentnih bolesti daje i globalizacija prometa ljudi, životinja i proizvoda te razvoj tehnologije i industrije bez potpune projekcije utjecaja na okoliš. Nadalje, neprimjerenom uporabom ljekovitih pripravaka, prvenstveno antibiotika, doprinosi se poticanju izmjena mikroorganizama i nastanku rezistentnih vrsta. Uz navedeno, sve izraženije razlike u kvaliteti sustava javnog zdravstva, ovisno o gospodarskim mogućnostima pojedinih država, ili njegovo potpuno urušavanje u primjerice područjima oružanih sukoba zasigurno pogoduju pojavi i širenju emergentnih zaraznih bolesti. Spomenuti trendovi su sastavni dio razvoja moderne civilizacije što iziskuje obvezu uspostave sustava kontrole emergentnih zaraznih bolesti čije pojavljivanje nas neminovno očekuje i u budućnosti.
Sve te objektivne okolnosti, kao i kompleksnost pojave i širenja emergentnih zaraznih bolesti, jasno su prepoznate i od svjetskih krovnih organizacija za zaštitu zdravlja ljudi i životinja te se multidisciplinarnost nametnula kao jedini moguć odgovor na nove izazove. Intenzivna i bliska multidisciplinarna suradnja rezultirala je uvođenjem pristupa „Jednog zdravlja“ koji podrazumijeva suradnju stručnjaka iz različitih područja na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini sa zajedničkim ciljem postizanja najboljih rezultata u očuvanju zdravlja ljudi i životinja te očuvanju okoliša. Za razliku od zaraznih bolesti koje se dulje vrijeme pojavljuju na određenim područjima, značajke emergentnih zaraznih bolesti, poput primjerice potpuno novih uzročnika ili pojave u novim epizootiološkim/epidemiološkim uvjetima, zahtjeva brzu i usklađenu reakciju kako bi nadzor i suzbijanje uopće bili mogući.
Opći trend pojave i širenja emergentnih zaraznih bolesti nije zaobišao ni Republiku Hrvatsku i njeno okruženje. Samo u posljednja dva desetljeća, na području RH zabilježena je pojava bolesti plavog jezika, autohtoni slučajevi Dengue, širenje bolesti Zapadnog Nila te dokaz Usutu virusne infekcije konja i oboljenja ljudi. Samo tijekom 2016. godine zabilježeni su i prvi importirani slučajevi oboljenja ljudi uzrokovani Chikungunya virusom i Zika virusom. Stoga, pojava i širenje bolesti kvrgave kože u državama jugoistočne Europe 2016. godine ne predstavlja izdvojeni slučaj nego je samo nastavak svjetskog trenda širenja emergentnih zaraznih bolesti koji je očit i u našoj zemlji. Štoviše, svim navedenim bolestima zajednički su prvi opisi bolesti i uzročnika u Africi, prijenos artropodima i virusna etiologija te doista možemo govoriti o pravilnosti u njihovom pojavljivanju.
Stečena iskustva tijekom pojave i širenja navedenih bolesti, a posebice iskustva uspješnog zaustavljanja širenja bolesti kvrgave kože 2016. godine, moraju biti model brze i usmjerene reakcije stručnjaka na svim razinama s obvezom brze prilagodbe novonastalim okolnostima, kako bi u budućnosti spremno dočekali pojavu neke sljedeće emergentne zarazne bolesti i bili u mogućnosti očuvati zdravlje ljudi, životinja i okoliša te izbjeći nesagledive gospodarske posljedice.
Izv. prof. dr. sc. Ljubo Barbić
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
https://veterina.com.hr/?p=58017
Zadatak br. 2
Zadatak br. 2
Prouči raspored emergentnih i re-emergentnih bolesti i unesi ih u slijepu kartu.
Prouči raspored emergentnih i re-emergentnih bolesti i unesi ih u slijepu kartu.
Emergentne i re-emergentne bolesti
Za one koji žele znati više....
Za one koji žele znati više....
Page updated
Google Sites
Report abuse