Objavljen znanstveni rad o utvrdi Brinje u vrijeme osmanske ugroze krajem XV. i tijekom XVI. stoljeća

Ovih dana iz tiska je izašao najnoviji broj časopisa „Studia lexicographica : časopis za leksikografiju i enciklopedistiku“ (Vol. 36 No. 19, 2025.). Riječ je o interdisciplinarnom je časopisu za leksikografiju i enciklopedistiku. Objavljuje radove iz svih znanstvenih područja, osobito iz humanističkih i društvenih znanosti, koji korespondiraju s leksikografijom i enciklopedistikom kao granom u sastavu znanstvenoga polja informacijskih i komunikacijskih znanosti, odnosno kao djelatnošću izrade enciklopedijskih djela. Temeljni je smjer časopisa trojak: prinos informacijskim i komunikacijskim znanostima kroz istraživanja modela prikupljanja, obrade, organizacije i diseminacije znanja; teorijski prinos svim znanstvenim područjima zastupljenima u leksikografskim i enciklopedijskim izdanjima; dokumentacijska istraživanja, napose arhivska i bibliografska, u svim društvenim i humanističkim područjima kao temelj leksikografske i enciklopedičke djelatnosti. Danas je rangiran je kao a2 časopis u polju humanističkih znanosti.

U najnovijem broju obavljen je rad prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza, suradnika projekta, naslovljen Brinje u vrijeme osmanske ugroze krajem XV. i tijekom XVI. stoljeća. Strateška važnost, pitanje vlasništva i ratne aktivnosti. U radu je autor temeljem analize sačuvanih pisanih izvora i relevantne literature dao odgovore na pitanje strateškoga položaja brinjske utvrde u sustavu obrane od Osmanlija, tj. prostora koji se u narednim stoljećima jasno oblikovao u Vojnu granicu, tj. krajinu (Militärgrenze), pri čemu su prikazane i analizirane sačuvane vijesti u pisanim izvorima o zabilježenim osmanskim provalama u razdoblju od zadnjih desetljeća XV. do sredine XVI. stoljeća, ali i prikazana problematika vlasništva nad brinjskom utvrdom u navedenome razdoblju, tj. dinamiku sukobljavanja oko ovoga pitanja dotadašnjih brinjskih gospodara, knezova Frankapana, i predstavnika vrhovne, prvo kraljevske, a onda i carske vlasti. Temeljni problemi razmatrani u ovoj studiji (strateška važnost brinjske utvrde, pitanje vlasništva i ratne aktivnosti u zadnjim desetljećima XV. do sredine XVI. stoljeća) prikazani su u dijakronijskoj perspektivi razmatrajući Brinje u širem društvenom, vojnom i političkom kontekstu kako hrvatskih povijesnim zemalja, tako i širih prostora Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Iako je Brinje u kratku razdoblju tijekom devetoga desetljeća XV. stoljeća bilo uključeno u sastav Senjske kapetanije, to je u prvi mah bilo kratkoga vijeka jer su knezovi Frankapani svakako do glasovite Krbavske bitke iz 1493. godine ponovno Brinje vratili pod svoju vlast. Početkom idućega stoljeća Brinje je zbog svoga položaja na prometnici prema Senju bilo strateška važna utvrda na granici s Osmanlijama koju su, oslanjajući se na pomoć Habsburgovaca, manje ili više uspješno branili njezini gospodari, knezovi Frankapani. Uslijed sve većih i češćih osmanskih pustošenja knezovi Frankapani su gubili sposobnost obrane Brinja, koje pak vladar iz nove vladarske kuće Habsburgovaca nije želio prepustiti sudbini već su vojne vlasti nastojale Brinje ponovno preuzeti i uklopiti je u sustav Senjske kapetanije. Unatoč opiranjima kneza Vuka I. Frankapana Brinjskog, pa čak i nasilnoga preuzimanja utvrde, Brinje je početkom petoga desetljeća XVI. stoljeća ponovno uklopljeno u sustav Vojne granice, o čemu svjedoči niz povijesnih izvora, među kojima posebice različiti popisi vojnih posada. Ne samo do izmaka XVI. stoljeća, već i u narednim vremenima, Brinje je ostalo u sastavu Vojne granice.

Rad je u digitalnom obliku dostupan je na linku:  https://hrcak.srce.hr/clanak/480536