O projektu

Projekt Od obrambenog bedema do "Vojnog rezervoara"; evolucija krajišnika kao vojnika od 16. do 18.stoljeća (preliminarno istraživanje) predstavlja inicijalno istraživanje teme koja nije u potpunosti nepoznata hrvatskoj historiografiji, ali sadrži brojne nepoznanice. Temelj za njihovo istraživanje želi se postaviti upravo ovim projektom, a rezultati istraživanja trebali bi nagovijestiti način na koji će se u budućnosti popunjavati praznine u poznavanju problematike. U provedbi projekta sudjeluje tročlani istraživački tim pri čemu dva člana dolaze s HKS-a (Kekez i Hren), a jedan s Hrvatskog instituta za povijest (Balić). Svaki je član specijalizirao jedno od razdoblja zahvaćenih projektom i sukladno tome usmjerit će svoja istraživačka nastojanja. Istraživanja će se provoditi u nekoliko osnovnih faza. Prva je prikupljanje literature koja služi kao baza istraživačkog rada, a uz pomoć projektnih sredstava nastoji se prikupiti suvremena literatura nedostupna u domaćim knjižnicama. U drugoj fazi slijedi istraživanje u domaćim znanstveno relevantnim institucijama poput knjižnica i arhiva, a poseban naglasak će biti na radu u knjižnicama i arhivima smještenim u Beču. Ondje se nalazi prvorazredni istraživački materijal uz pomoć kojeg se potencijalno može doći do iznimno bitnih spoznaja, a isto tako pruža mogućnost preispitivanja postojećeg znanja. Treća i završna faza se odnosi na pisanje znanstvenih radova, a cilj je predati tri takva rada na objavu u relevantne domaće znanstvene časopise. Ključna hipoteza istraživanja je ta da je u razdoblju od početka 16. do kraja 18. stoljeća služba vojnika s područja Hrvatsko-slavonske vojne krajine gotovo u potpunosti izgubila svoj protuosmanski obrambeni karakter što je bila ujedno i glavna svrha s kojom je formirana Vojna krajina i njene postrojbe. Naime, s vremenom je služba krajiških vojnika prerasla u služenje habsburškim interesima diljem europskog kontinenta. Pretpostavka je i ta da je osim promjene karaktera vojnokrajiške službe došlo i do sveukupne modernizacije krajiških vojnika kao posljedice brojnih inovacije koje su zahvatile Europu u razdoblju ranoga novog vijeka. Prilikom istraživanja primijenit će se kvalitativna, kvantitativna i komparativna metoda, ali jednako tako i deskripcija, analiza i sinteza. Ove će metode posebno biti primijenjene prilikom proučavanja relevantne znanstvene literature i arhivskog materijala. Valja spomenuti i metodu historijske topografije čija će važnost itekako doći do izražaja prilikom terenskih rekognisticiranja. Osim povijesnog istraživanja, projekt prepoznaje važnost rada sa studentima, odnosno potencijalnim budućim znanstvenicima. Stoga će ovim projektom biti zahvaćene aktivnosti kao što su terensko istraživanje na kojemu će sudjelovati svi članovi tima, ali i zainteresirani studenti i alumni povijesti HKS-a. Druga aktivnost u koju će biti uključeni su radionice na kojima će dva člana tima prezentirati povijesna vrela, demonstrirati istraživački pristup i konačno kroz minimalno 4 termina omogućiti zainteresiranim studentima i alumnima studija povijesti HKS-a rad na njima kako bi oni stekli vrijedno iskustvo povjesničarskog zanata. Na kraju predviđena je diseminacija u vidu predaje znanstvenih radova na objavu u relevantne domaće znanstvene časopise, ali i komunikacija istraživačkih rezultata putem mrežne stranice te drugih medija.