Embedded Files
XVII. hrvatski simpozij o nastavi fizike
(26. - 28. veljače 2025. u Osijeku)
Istraživačko učenje u fizici poster Osijek.pdfUčenje temeljeno na istraživanju učenicima omogućuje razumijevanje fizike, razvija znanstveno zaključivanje, kritičko razmišljanje i razvijanje prirodoslovne pismenosti. U suvremenom svijetu obilježenom brzim tehnološkim napretkom i velikom količinom informacija važne su vještine učinkovitog komuniciranja pri postavljanju i rješavanju problema u različitim životnim situacijama na osobnoj, lokalnoj i globalnoj razini. Kako bi kroz istraživačku nastavu fizike istražili kako istražuje ljudska i umjetna inteligencija učenici su istraživali elastičnu silu na dva načina u dvije različite škole i na kraju istraživanja usporedili rezultate. U jednoj školi učenici su nakon otvaranja problema i opservacijskog pokusa istraživali elastičnu silu postavljanjem istraživačkog pitanja, hipoteze, osmišljavanjem i provođenjem pokusa te zapisivanjem opažanja, zaključaka i primjenom novousvojenih ishoda. U drugoj školi učenici su također imali ključnu ulogu u istraživanju, interpretiranju rezultata i donošenju zaključaka pri čemu su kao podršku koristili alate umjetne inteligencije uz vođenje i pomoć učitelja. S obzirom da je AI prisutna u svim područjima našeg života, važno ju je svrhovito uključiti i u obrazovanje i učenike pripremiti na sve izazove koji ih čekaju. Učenici druge škole istraživali su elastičnu silu uz pomoć digitalnih alata koji koriste umjetnu inteligenciju kao što su Perplexity, Magic School, SchoolAi, Quizziz Ai Toolkit i Phet simulacije. Digitalni alati pomoću umjetne inteligencije olakšavaju snalaženje u velikoj količini podataka, omogućavaju stvaranje raznovrsnih materijala i generiranje scenarija učenja. Integracija učenja, istraživanja, praktičnog rada i alata AI poveznica je za odgoj i obrazovanje učenika s pozitivnim, ali i kritičkim odnosom prema društvu i okolišu u cjelini. Pokus je nezamjenjiv i učenici vole praktični rad, ali prihvaćanjem umjetne inteligencije u obrazovanju pripremamo sebe i učenike za sadašnjost i budućnost u kojoj je umjetna inteligencija već prisutna i nezamjenjiva.
PROJEKT - DJEVOJČICE U STEM-u
(2024./2025.)
Hodogram.pdf
Projektni zadatak - Žene znanstvenice
Ekipno natjecanje, 7.3.2025.
Projekt - STEM U KUHINJI
(2024./2025.)
STEM i AI u kuhinji od razredne do predmetne nastave – kopija.pptxPROJEKT - DJEVOJČICE U STEM-u
(2023./2024.)
Projekt Djevojčice u STEM-u nastao je sa željom da se kod djevojčica sedmih i osmih razreda probudi ili produbi ljubav prema matematici i prirodnim znanostima, ali i da razvijaju kompetencije 21. stoljeća kao što su suradnja, kritičko mišljenje, kreativnost i komunikacija.
Hodogram.pdfHODOGRAM PROJEKTNIH AKTIVNOSTI
Projektni zadatak - Jedan dan u životu znanstvenice Janaki Ammal
Projektni zadatak - Jedan dan u životu znanstvenice Janaki Ammal
Rođena 1897. dr. Janaki Ammal bila je prva indijska botaničarka i prva Indijka koja je stekla doktorat iz botanike u SAD-u. Godine 1913. pismenost među ženama u Indiji bila je manja od jedan posto. Došla je u SAD 1924. i istraživala biljnu citologiju na Sveučilištu u Michiganu, uzgoj hibrida različitih biljnih vrsta. Iskoristila je svoju stručnost za razvoj usjeva šećerne trske koji odgovaraju indijskoj klimi. Preselila se u Englesku kako bi radila na Institutu John Innes gdje je bila koautorica kromosomskog atlasa kultiviranih biljaka. U Kraljevskom hortikulturnom društvu proučavala je kako brzo uzgojiti veće biljke pomoću kolhicina. Po njoj su nazvane sorta magnolije i hibridna ruža. Nakon niza gladi, vratila se u Indiju na zahtjev premijera kako bi iskoristila svoje znanje za povećanje proizvodnje hrane. Međutim, nije se složila s krčenjem šuma koje se odvija u nastojanju da se uzgoji više hrane. Postala je zagovornica očuvanja autohtonih biljaka i uspješno je spasila Tihu dolinu od projekta hidroelektrane.
11. veljače - Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti
11. veljače - Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti
Odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda, 11. veljače je proglašen Međunarodnim danom žena i djevojaka u znanosti. Cilj je ovog obilježavanja potaknuti što više žena i djevojaka na karijere u znanosti, tehnologiji, inženjeringu i matematici (STEM područjima), promovirati razvoj karijere u znanosti i povećati svijest o doprinosu žena u znanosti.
Odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda, 11. veljače je proglašen Međunarodnim danom žena i djevojaka u znanosti. Cilj je ovog obilježavanja potaknuti što više žena i djevojaka na karijere u znanosti, tehnologiji, inženjeringu i matematici (STEM područjima), promovirati razvoj karijere u znanosti i povećati svijest o doprinosu žena u znanosti.
Intervju sa znanstvenicama - 12. veljače 2024.
Jelena Bujan
Diplomirala sam kao prof. biologije i kemije, pa shvatila da me više privlači znanost. Zbog toga sam upisala doktorat na Sveučilištu u Oklahomi (SAD) tijekom kojeg sam se bavila ekologijom mrava. Sav terenski rad mi je bio u tropskoj kišnoj šumi Paname. Proučavala sam razlike u fiziologiji mrava u krošnjama i mrava tla. Nakon doktorata preselila sam na otok Barro Colorado u panamskom kanalu kako bi proučila na koji način mravi krošanja podnose visoke temperature u svojim mravinjacima. Iako sam tada službeno bila na sveučilištu u Louisville, Kentucky (SAD). Poslije toga selim u Švicarsku i na sveučilištu Lausanne se bavim invazivnim mravima. Prošle godine sam se vratila u Hrvatsku, preko programa znanstvenik povratnik i trenutno sam znanstveni suradnik na Institutu Ruđjer Bošković. Testiram termalne prilagodbe urbanih mrava grada Zagrebu i mediteranskih mrava na našim otocima, te mogućnost prilagodbe mrava na klimatske promjene.
Ivana Čavlina Tomašević
Meteorologinja koja se bavi istraživanjem utjecaja vremena na šumske požare. Završila je prvi međunarodni dvojni doktorat iz geofizike u Hrvatskoj, obranivši doktorsku disertaciju na dva sveučilišta – Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu Macquarie u Sydneyu.
U Državnom hidrometeorološkom zavodu radi posljednjih 11 godina, gdje se između ostalog bavi i vremenskim prognozama namijenjenim za poljoprivrednike. Često ste ju mogli vidjeti u popularnoj nedjeljnoj TV emisiji HRT-a Plodovi zemlje, gdje već 8 godina prezentira agrometeorološku prognozu.
Sudjelovala je na više od 30 konferencija u zemlji i inozemstvu te održala na desetke predavanja poljoprivrednicima i vatrogascima. Također, do danas održala na desetke radionica u osnovnim i srednjim školama diljem zemlje kako bi popularizirala meteorologiju.
Jelena Ciucci Matovina
Jelena Ciucci Matovina rodjena u Ogulinu davne 1986. :) Nakon osnovne škole, nastavila edukaciju u Ogulinskoj gimnaziji. U srednjoj školi jako su je zanimale matematika i fizika pa je nastavila svoje stručno obrazovanje na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Nakon diplome, na jednom zanimljivom eventu, slučajno se pojavila prilika da se preseli u Nizozemsku i počne karijeru u Philipsu. Život se nastavio u gradu Eindhovenu i Philipsu, u kojima je imala različite pozicije - od HW engineeringa pa do projekt managera i razvoja zanimljivih novih proizvoda, sve do drugog kraja - internacionalne prodaje i rada sa kupcima po cijelom svijetu. Nakon dobrih 10 godina u Philipsu pojavila se prilika raditi u industriji koja nam mijenja budućnost - električna vozila i punjači za električna vozila. I tako sad zadnje 3 godine razvijamo (i popravljamo) zanimljive kompleksne proizvode u ABB-u.
Mirela Beriša
Mirela je diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu kao inžinjer molekularne biologije, nakon čega je nastavila znanstveno-predavačku karijeru na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu i na Sveučilistu McGill u Montrealu, Kanada. Već od djetinjstva bila je zaljubljenik u kemiju, u svakom obliku, kao i povezanost kemije i biologije, sto su joj bili i omiljeni predmeti u osnovnoj i srednjoj školi. Tako je i kroz svoju karijeru uvijek bila u doticaju sa biokemijom, dijelom kemije koja se bavi ulogom malih nevidljivih molekula u ljudskom organizmu. Danas živi i radi u New Yorku, SAD, gdje u bolnici Mount Sinai vodi laboratorij koji se bavi analizom malih molekula u raznim dijelovima ljudskom organizma, bilo da je to krv ili neki organ. Njena istraživanja pomažu u otkrivanju lijekova za brojne bolesti.
PROJEKT - ZELENA ENERGIJA ZA GRAČANE
(2023./2024.)
Projekt "Zelena Energija za Gračane" program je usmjeren na edukaciju učenika Osnovne škole Gračani o obnovljivim izvorima energije i održivosti. S ciljem promicanja svijesti o važnosti obnovljivih izvora energije i njihovom potencijalu za očuvanje okoliša, projekt će trajati od studenog 2023. do lipnja 2024. godine.
Aktivnosti projekta obuhvaćaju edukaciju učenika o obnovljivim izvorima energije, organizaciju predavanja, radionica i terenskih posjeta kako bi se stekla praktična znanja. Učenici će biti potaknuti na istraživanje i razvoj vlastitih projektnih zadataka u suradnji s vanjskim stručnjacima i institucijama. Kroz projekt će se također poticati upotreba tehnologije i e-učenje kako bi se omogućio pristup izvorima specifičnog znanja.
Projekt će biti otvoren za sve učenike, a poseban naglasak će biti stavljen na učenike iz STEM područja.
Kroz projekt "Obnovljivi izvori energije," ciljamo potaknuti učenike na istraživanje i razmišljanje o održivim rješenjima u energetskom sektoru, te ih osnažiti za buduće izazove i moguće karijere u području obnovljivih izvora energije.
Demonstracija obnovljivih izvora energije
15. 12. 2024.
Perica Rimac
Učenički radovi - Obnovljivi izvori energije - projektni zadaci učenika 6. razreda
Radionica za učenike 1. razreda
28. veljače učiteljica Marija Legac održala je radionicu Eko – eko o obnovljivim izvorima energije. Učenici su na radionici slagali puzzle – vjetroelektrane, igrali memory s karticama s motivima vezanim uz obnovljive izvore energije te uređajima koji za rad koriste električnu energiju. Uz kockice su smišljali priče o energiji i pri tome se dobro zabavili.
Radionica za učenike 3. razreda
Učiteljica biologije Kristina Gajski održala je za učenike 3. razreda radionicu o obnovljivim izvorima energije u sklopu projekta Zelena energija za Gračane. Korištenjem obnovljivih izvora energije ne samo da nam koristi u štednji, već pomaže u očuvanju zemlje na kojoj živimo. Učenici su na modelu vjetroelektrane vidjeli kako se iz energije vjetra može dobiti električna energija, izrađivali vjetrenjače od papira, uočili potencijal energije vode, svojstva vrućeg zraka, kako rade parobrodi…
Učenici su u skupinama u skladu sa svojim uzrastom naučili što su obnovljivi izvori energije, koja je razlika između obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, podjelu obnovljivih izvora, te kako ih koristimo. Cilj radionice je pobuditi interes učenika za obnovljivim izvorima energije, njihovom praktičnom primjenom, te stvaranje svijesti o ograničenosti energetskih resursa i važnosti korištenja 'čiste' energije.
Na kraju su svoje zadovoljstvo iskazali kroz kratku evaluaciju o tome što su novo naučili i jesu li bili zadovoljni praktičnim dijelom… A kako je zaista bilo, pogledajte kroz fotogaleriju!
Projektni zadatak za učenike 7. razreda
Prijekt - Vjetroelektrane.pptxobnovljivi izvori energije.pptx
Radionica - Energija
Učenici 1. razreda s učiteljicom Marijom Legac razgovarali su o obnovljivim izvorima energije, crtali svoju sobu te izrezivali i lijepili u crtež sobe uređaje koji za svoj rad trebaju električnu energiju.
Predavanje i radionica - profesorica matematike Sanela Jukić OŠ Eugena Kumičića Slatina
Učenici petih, šestih i osmih razreda sudjelovali su u izdavačkoj kući Profill Klett na predavanju i radionici koju je vodila profesorica matematike iz Osnovne škole Eugena Kumičića iz Slatine.
Učenici su najprije poslušali predavanje Profesorice Nataše Gjuran o obnovljivim izvorima energije. Uz pomoć profesorice Sanele Jukić slagali su modele solarne i vjetroelektrane, a zatim u skupinama rješavali problemske zadatke o ovisnosti snage solarne ćelije o njezinoj površini. Solarnim su ćelijama prekrivali 1/4, 1/2 i 3/4 površine, očitavali napon i jakost struje te na temelju toga izračunavali kako jakost solarne ćelije ovisi o površini. Zaključili su da što je veća površina i snaga solarne ćelije je veća. Na temelju toga nacrtali su dijagrame.
Idući zadatak bio je ispitati jačinu svjetlosti žarulje koju napaja vjetroturbina, te kvalitativno mjerenje brzine vjetra.
PROJEKT SVAKI TJEDAN, POKUS JEDAN - razvijamo prirodoslovnu pismenost
(2022./2023.)
Svaki tjedan, pokus jedan - razvijamo prirodoslovnu pismenost.pptxPISA (Programme for International Student Assessment) najveće je svjetsko istraživanje u obrazovanju kojim se nastoji ispitati koliko su učenici spremni kritički misliti, analizirati, logički zaključivati, snalaziti se u novim situacijama i koristiti potencijal novih tehnologija te živjeti u svijetu kao aktivni i odgovorni građani.
Zadaci iz PISA testiranja od učenika zahtijevaju znanstveno objašnjavanje pojava, vrednovanje i osmišljavanje znanstvenih pitanja te interpretiranje znanstvenih podataka i dokaza.
Neki od sadašnjih učenika 7. razreda sudjelovati će kao petnaestogodišnjaci u istraživanju 2025. godine, kada će dominatna domena biti upravo prirodoslovlje uz provjeru čitalačke i matematičke pismenosti te nekih novih aktualnih područja.
Djeca od najranijeg uzrasta trebaju steći osnovne spoznaje o prirodi, postavljati pitanja, tražiti odgovore o uzročno-posljedičnim vezama i razvijati kritički stav odnosno razvijati znanstveni način razmišljanja koji ima svoje jasno definirane etape.
Naša zemlja priključila se trećem ciklusu PISA istraživanja (PISA 2006) i od tada je sudjelovala u svim trogodišnjim ciklusima, a rezultati pokazuju da dio učenika nije izgradio temeljne prirodoslovne koncepte .
Strategija aktivnog učenja i poučavanja kojom se najbolje razvija prirodoslovna pismenost je istraživačko učenje koje se može provoditi već od predškolskog uzrasta i nastaviti kroz daljnje obrazovanje.
Doprinos našeg projekta ogleda se u primjerima dobre prakse i inovativnim metodama poučavanja pri čemu je učenik aktivni sudionik koji kritički promišlja i donosi zaključke na temelju istraživačkog rada i dokaza uz korištenje digitalne tehnologije. Iznimno je važno da učenici interpretiraju grafičke prikaze i na temelju njih donose zaključke, uoče važnost kontrolnih varijabli, interpretiraju znanstvene dokaze u novom kontekstu i koriste računalne simulacije eksperimenata.
Aktivnost
Kroz istraživačko- spoznajne aktivnosti djeci predškolskog uzrasta održana je radionica na način da im je pročitana tematska priča Nemo kreće u školu kao motivacija i nakon toga su djeca kroz pokuse otkrivali svojstva vode, tijela koja plivaju ili tonu te sami izrađivali plovila od različitih materijala pri čemu su primjenjivali prirodoslovne zakonitosti.Aktivnost
Učenici se u 3. razredu prvi put upoznaju sa metodologijom znanstvenog istraživanja pa su kroz vršnjačko podučavanje i pokuse učenika 7. razreda usvojili prve eksperimentalne vještine.Aktivnost
Učenici 4. razreda osim pokusa vezanih uz vodu koje su izvodili zajedno sa učenicima 7. i 8. razreda, imali u priliku upoznati se sa i sa virtualnim laboratorijima i koristili platformu Virtual Lab- Kids pomoću koje mogu samostalno istraživati kroz izvođenje pokusa.
Aktivnost
Učenici viših razreda su kroz školski projekt „Svaki tjedan pokus jedan“ radili mini istraživačke projekte, koristili računalne simulacije Phet i Algodoo i digitalne alate Wakelet i Book Creator. Prilikom posjeta Festivalu balona i interaktivnoj Hiši eksperimentov u Ljubljani imali su priliku naći se u konkretnoj problemskoj situaciji i pronaći rješenje zahvaljujući usvojenim znanjima i vještinama kroz istraživačke projekte.
Razumijevanje i pozitivan stav prema prirodnim znanostima i tehnologiji, te uporaba umjetne inteligencije ključna je u pripremi mladih za život u modernom društvu u kojem će svakodnevno donositi odluke na osobnoj, lokalnoj ili globalnoj razini i primjenjivati prirodoslovna znanja u kontekstu stvarnih životnih situacija.
PROJEKT DIGITALNA ZABORAVLJIVOST
(2022./2023.)
Mozgajmo o mozgu.pptxU sklopu projekta Istraživanje mozga - digitalna zaboravljivost, u našoj školi su za učenike provedene aktivnosti i radionice s ciljem učenja o građi i ulogama mozga. Istraživačko učenje potiče interes učenika za znanost i orijentirano je na učenike koji imaju kontrolu nad procesom učenja. U istraživačkom procesu učenja potiče se razvoj znanstvenog razmišljanja kod učenika, a uključuje različite kognitivne vještine otkrivanja, provođenja eksperimenata, vrednovanja rezultata, donošenja zaključaka i argumentiranja.
Aktivnost
Kao uvodnu aktivnost skupina učenika je sastavila i provela anketu koristeći Microsoft Forms o upotrebi digitalnh sadržaja i učenja među učenicima predmetne nastave i zaposlenicima škole. Analizirajući rezultate ankete uočili su da su učenici često kao problem učenja navodili nedostatak koncentracije.
Aktivnost
Suradničkim učenjem istražili su povezanost kretanja i učenja, proučili su aktivnosti Brain Gym - a za bolju koordinaciju pokreta i usmjeravanje pažnje.
Aktivnost
Istraživačkim projektom - Utjecaj konzumacije oraha i lješnjaka na kratkoročno pamćenje učenika, učenici su dokazali da se većom konzumacijom oraha i lješnjaka može poboljšati pamćenje. U istraživanju u trajanju od 30 dana sudjelovalo je 75 ispitanika, po 25 u tri skupine: kontrolna skupina, orasi i lješnjaci. Rezultate su prikazali grafički i prezentirali pomoću alata Canva.
Aktivnost
Praktičnim radom izvorne stvarnosti, sekcija mozga učenici su upoznali regije mozga sisavaca - svinje, te su istraživanjem dostupne relevantne literature i web alata BioDigital Human odredili položaj i funkcije pojedinih dijelova mozga.
Aktivnost
Učenici su proučavali i fiziologiju mozga kroz radionice o Stropovom efektu, lijevoj i desnoj hemisferi mozga, spavanju i poremećajima spavanja
Aktivnost
Mini istraživanjem Kako mozak vidi, učenici su posjetili Muzej iluzija u Zagrebu, a metodom obrnute učionice istražili su, objasnili i prezentirali optičku iluziju po izboru.
Aktivnost
Mini istraživanjem Kemija mozga, učenici su istražili utjecaj kemijskih spojeva na mozak , a rezultate istraživanja podijelili pomoću alata Padlet.
Aktivnost
U suradnji s Medicinskim fakultetom u Zagrebu, Institutom za istraživanje mozga realizirano je predavanje znanstvenika i obilazak Instituta.
Prednost projektne nastave i upotrebe IKT - a aktivna je uključenost učenika, učenje istraživanjem i razumijevanjem i to je nešto čemu nastava 21. stoljeća treba težiti. Rezultate projekta učenici su demonstrirali prezentacijama i igrifikacijama učenicima nižih razreda, kroz školski projekt Veliki za male.
PROJEKT BIOSIGURNOST I BIOZAŠTITA
(2021./2022.)
Mikrosvijet u digitalnom svijetu Gajski Raguž.pptxCILJEVI PROJEKTA:
Upoznati učenike s važnošću stručnog, znanstvenog, globalnog i osobnog pristupa u sprječavanju zaraznih bolesti
Analizirati potencijalne opasnosti biougroze i načine prevencije
Upoznati se s opasnim uzročnicima i njihovim načinom djelovanja
Razvijati odgovorno ponašanje prema svome i tuđem zdravlju u školi, obiteljskom domu i prirodi
Osposobiti učenike za prosuđivanje i vrednovanje informacija u javnom medijskom prostoru
Popularizirati znanost i istraživanje te interes za znanost kroz istraživački rad
Razvijati suradnički odnos među učenicima,učenicima i mentorima, te učenicima i roditeljima
Razvijati i usavršavati digitalne kompetencije kroz izradu digitalnih video i audio materijala, dijagrama i kvizova
Poticati i razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine
Stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika
OČEKIVANI REZULTATI:
oblikovan način razmišljanja i ponašanja učenika kao odgovornih članova društva vezanih uz osobno zdravlje i zdravlje drugih ljudi
primjena znanja o opasnim uzročnicima, prevenciji i zaštiti od istih
razvijena ekološka svijest učenika i interes za ekologiju
razvijen interes za istraživački rad i STEM područje
razvijene digitalne kompetencije vezane uz programiranje, mjerenje, unos, obradu, analizu i prezentaciju podataka
razvijen suradnički odnos učenika, mentora i roditelja
razvijene komunikacijske i prezentacijske vještine
PROJEKT (2021./2022.)
BIOSIGURNOST I BIOZAŠTITA
Izbijanjem pandemije virusa SARS-CoV-2 uočena je važnost dodatne edukacije učenika, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika o navedenom problemu. Važnost promicanja vrijednosti očuvanja ljudskog zdravlja i prevencije zaraznih bolesti bio je glavni poticaj za pokretanje ovog projekta kako bi se u osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj uvelo poučavanje o sadržajima vezanih uz biosigurnost i biozaštitu. Nositelji projekta su: Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu u partnerstvu s OŠ Vijenac, Osijek. Voditeljica projekta je prof. dr. sc. Alemka Markotić, dr. med., a nacionalni koordinator za osnovne i srednje škole je mr.sc. Maja Kassa, prof.
Učenici naše škole zajedno sa svojim mentoricama uključili su se u projekt.
Poveznica na projekt https://bit.ly/2Y7LLB1
AKTIVNOSTI I METODE:
istraživačka nastava
učenje putem rješavanja problema
praktični rad
unos, obrada i analiza podataka
on line učenje, rješavanje on line kvizova i upitnika
izrada grafičkih priloga
fotografiranje svih faza projekta
izrada plakata, prezentacija i web stranice projekta
organizacija završne prezentacije rezultata projekta
sudjelovanje u vrednovanju
sudjelovanje u edukacijama i radionicama
NOSITELJI:
učenici 3.a, 7.b i 8.a
učiteljice kemije i biologije, učiteljica, stručne suradnice
VREMENIK:
tijekom šk. godine 2021./2022.
VREDNOVANJE:
evaluacija od strane AZOO
REALIZACIJA
1.AKTIVNOST (11.mjesec)
MINI ISTRAŽIVAČKI PROJEKT učenika 7. b razreda
PADLET (Biosigurnost i biozaštita)
https://padlet.com/draguzsimurina/sa7aliulrxhu8tzr
Virusi i bakterije.PNGREALIZACIJA
2.AKTIVNOST (1.mjesec)
RADIONICA (istraživački rad)
(7.b - Dea,Mara,Lea,Tina, 8.a - Leoni,Paola,Šime,Karlo i učenici 3.a razreda)
1. Izrada dezinfekcijskog sredstva od eteričnih ulja
2. Gladne kvaščeve gljivice
3. Mikroskopiranje zelene plijesni
4. Izolacija DNA iz banane
5. Origami DNA i izrada 70% medicinskog alkohola za dezinfekciju
REALIZACIJA
3.AKTIVNOST (2.mjesec)
Bookcreator
(otvori i pregledaj slikovnice)
(učenici 3.a razreda)
REALIZACIJA
4. AKTIVNOST ( 2.mjesec)
Radionica: Bakterije su svugdje, bakterije su svemoćne, bakterije će imati posljednju riječ. Louis Pasteur
uzimanje briseva s ruku i različitih površina - mobitel, tipkovnica, umivaonik, spužva, klupa....
NAKON SEDAM DANA......
BRIS MOBITELA
BRIS PRSTA
BRIS STOLICE
BRIS PODA
REALIZACIJA
5. AKTIVNOST (3. mjesec)
MINI ISTRAŽIVAČKI PROJEKTI UČENIKA 6. I 7. razreda
za sudjelovanje na smotri "Biosigurnost i biozaštita"
Slika postera za web.pngREALIZACIJA
6.AKTIVNOST (3.mjesec)
GENIALLY KVIZ (pokreni me...provjeri svoje znanje,nauči nešto novo i zabavi se...)
PROJEKT VELIKI ZA MALE
(2020./2021., 2021./2022., 2022./2023., 2023./2024., 2024./2025.)
CILJEVI:
popularizirati nastavu prirodoslovlja pokusima i istraživanjem
poticati i razvijati interes za poučavanje znanosti
omogućiti učenicima bolje razumijevanje prirode i prirodnih pojava
razvijati znanstveno i kritičko mišljenje
popularizirati istraživački tip nastave
NOSITELJI:
učenici 4., 6. i 7. razreda
učiteljice kemije i biologije
učiteljice
NAMJENA:
razvijanje interesa učenika za prirodu i prirodne znanosti
usmjeravanje na samostalno istraživanje prirodnih pojava
priprema učenika za istraživački usmjerenu nastavu promatranjem, praćenjem pokusa i donošenjem zaključaka
NAČIN REALIZACIJE:
demonstracija stečenih znanja izvođenjem pokusa učenicima četvrtih razreda u sklopu obilježavanja Svjetskog dana voda i Svjetskog dana šuma
Projekt - Veliki za male 2021./ 2022.
Realizacija 21.ožujka 2022.
U povodu Svjetskog dana šuma i Svjetskog dana voda učenici osmih razreda (Gabriel, Leoni, Lovro, Paula, Šime i Tonka) pokazali su učenicima četvrtih razreda zanimljive pokuse. Što je mineralni kameleon, kako nastaje slonova pasta, čudesna tekućina koja mijenja boju, kako izraditi lava lampu, može li pluto plivati na vodi, kako kukci hodaju po vodi.....samo su neki od zanimljivih pokusa koje su demonstrirali osmaši.
U povodu Svjetskog dana šuma i Svjetskog dana voda učenici osmih razreda (Gabriel, Leoni, Lovro, Paula, Šime i Tonka) pokazali su učenicima četvrtih razreda zanimljive pokuse. Što je mineralni kameleon, kako nastaje slonova pasta, čudesna tekućina koja mijenja boju, kako izraditi lava lampu, može li pluto plivati na vodi, kako kukci hodaju po vodi.....samo su neki od zanimljivih pokusa koje su demonstrirali osmaši.
Šume su "pluća" našeg planeta.
U Republici Hrvatskoj gotovo 50 % kopnene površine čine šume.
Znate li koje je najrasprostranjenije stablo u našim šumama?
Odgovor na to pitanje krije se u premetaljci: V A K U B
Ujedinjeni narodi proglasili su 22. ožujka Svjetskim danom voda kako bi se skrenula pozornost ljudi u svijetu na važnost očuvanja vode za piće.
Ujedinjeni narodi proglasili su 22. ožujka Svjetskim danom voda kako bi se skrenula pozornost ljudi u svijetu na važnost očuvanja vode za piće.
Tema 2022. godine su Podzemne vode - učinimo nevidljivo vidljivim. Podzemne su vode nevidljive, ali su skriveno blago koje obogaćuje naše živote. Nalazimo ih u vodonosnicima, geološkim formacijama stijena, pijeska i šljunka. Na mnogim mjestima ljudi prekomjerno koriste i zagađuju podzemne vode. Prekomjerno korištenje može dovesti do nestabilnosti i slijeganja tla, a u priobalnom području i do prodiranja morske vode. Sanacija onečišćenih podzemnih voda je skup i dugotrajan proces.
REALIZACIJA
AKTIVNOST (18. ožujka 2021.)
Radionica učenika šestih i sedmih razreda s učenicima četvrtih razreda
„VELIKI ZA MALE“ - SVJETSKI DAN VODA I SVJETSKI DAN ZAŠTITE ŠUMA
21. ožujka obilježava se Svjetski dan zaštite šuma, a 22. ožujka Svjetski dan voda. Povodom obilježavanja ta dva dana, učenici sedmih razreda rade pokuse vezane uz okoliš sa učenicima četvrtih razreda.
Naše druženje s učenicima 4.a i 4.b razreda započeli smo s pismom pravednog i mudrog čovjeka koji je živio u 18. stoljeću, poglavica Seattle,koji je poznat po svome pismu Franklinu Piercu kao odgovor na ponudu da bijelci kupe indijansku zemlju.
Znanje o šumama, vodi i zraku kroz zanimljive pokuse, Tonka, Leoni, Paula, Gabriel, Šime i Lovro prenijeli su našim četvrtašima kako bi i oni nastavili prenositi znanje i ljubav prema našem okolišu mlađima od sebe. Pokazali su im neobična svojstva vode, nastajanje kisika, radili su lava lampu, raspravljali o gustoći hladne i vruće vode te napravili slonovu pastu i mineralni kameleon.
Razveselila su nas njihova pitanja i odgovori te oduševljenje izvedenim pokusima. Sedmaši su dobili veliki pljesak, a četvrtaši su zaslužili puno petica.
Page updated
Google Sites
Report abuse