Međusobnim uspoređivanjem visine napravili smo vrstu.
Izvanučionička nastava u Antoničin mlin
Danas su prvaši nastavu odradili u Antoničinom mlinu u Žrnovnici. Žubor rijeke Žrnovnice i njeni slapići pridonijeli su još većem oduševljenju ovakvog oblika nastave. Dočekali su nas ljubazni domaćini. Smjestili smo se na njihovom travnjaku. Doručkovali smo, a zatim smo se prihvatili posla. Podijelili smo se u dvije grupe te smo naizmjence išli na radionice. Prva se grupa udobno smjestila u starom kominu. Naš domaćin Slavko pričao nam je o zanimljivostima iz prošlosti. Povezali smo ih sa sadašnjošću te smo izvukli pouku da prirodu moramo čuvati i odgovorno se ponašati prema njoj. Iz komina smo se premjestili u mlin. Domaćin nam je objasnio kako mlin radi te kako dobivamo brašno. Druga je grupa, za ovo vrijeme, valjala tijesto i oblikovala krušne proizvode. Zajedno s domaćinom, mlinarom i pekarom Markom, pjevali smo pjesmicu Mlin. Dok se tijesto peklo travnjakom se orila dječja cika i veselje. Odmor smo iskoristili za degustaciju naših pekarskih proizvoda.
Na svježem zraku i u prirodi obilježili smo Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje.
Pogledajte u rotirajućem izborniku slika kako nam je bilo.
U utorak 17. listopada 2023. godine obilježili smo Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje u atriju naše škole. Nakon prigodnog programa družili smo se svi zajedno u atriju škole. Stolovi su bili prepuni kolača i ostalih pekarskih proizvoda. Hvala mamama i bakama koje su marljivo pekle te svima koji su se odazvali našoj humanitarnoj akciji!
O jeseni je najbolje učiti u prirodi. Veseli što nastavni sat nećemo provesti u učionici, istrčali smo na atletsku stazu iza naše škole. Malo smo se poigrali pa sjeli kako bi započeli nastavni sat.
Nakon priče o biljkama i životinjama ujesen uvjerili smo se da je vrijeme promjenjivo. Počela je padati kiša pa smo morali otići u učionicu gdje smo nastavili nastavni sat.
Na blagdan Sv. Nikole u učionicu 1.a razreda sat je održao Leonov tata, gospodin Božo Mimica, umjesto učiteljice Ane. Budući da je sv. Nikola zaštitnik pomoraca, u sklopu projekta I roditelji su učitelji naše pedagoginje, gospođe Anite Dujela, odlučili smo se pozvati tatu pomorca da nam održi sat i da nam priča o zanimanju pomorac.
Tata Božo je izradio zanimljivu prezentaciju i pomoću slika na njoj dočarao je djeci zanimljivosti svoga zanimanja. Pričao im je kako i gdje nastaje brod, koje vrste brodova postoje, tko sve čini posadu broda, kako izgleda brod i život na brodu. Radoznala djeca su pitanjima prekidala njegovo zanimljivo predavanje.
Zahvaljujemo se tati Boži što je pristao održati predavanje i današnji dan učinio neuobičajenim!
Sveti Niko svijetom šeta pa je navratio i u našu učionicu. To znači da smo bili dobri. Danas je učionica preplavila veseljem i zadovoljstvom.
Sv. Lucija
Njen dan slavi se 13. prosinca. Lucijino ime znači "svijetla". Ona kao da na neki način naviješta veliko svjetlo božićne noći. Običaj je da se prati i zapisuje vrijeme kroz dvanaest dana od Lucije do Božića. Pučka predaja kaže da će sljedeće godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića. Prema predaji, sv. Luciji izvađene su oči i stavljene na tanjur pa se smatra zaštitnicom očiju i vida. Zaštitnica je i slijepih, ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Na njen dan sije se pšenica, simbol života kod kršćana. Učenici 1.a razreda uživali su u tome.
Danas smo učili o rečenici. Naučili smo koje rečenične znakove pišemo na njenom kraju. Zadovoljstvo nam je bilo nositi majice s rečeničnim znakovima.
NAJRADOZNALIJI REDAR
Njegovo je znanje i
zanimanje - upitnik.
Njegova je dužnost
da stoji na kraju
svakog pitanja.
Kad pita:
Hoćeš li bombona ili čokolade?
Onda se s njim sasvim lijepo dade.
(ulomak)
Grigor Vitez
NAJGLASNIJI REDAR
Gdje je galama, gdje je cika, vika,
tamo je pravo mjesto uskličnika.
Gdje se viče: Evo ribe!
Ili: Bježite kud koji!
Odmah, zna se, tu i on stoji.
Kad se čudi: Divno je to, ljudi!
Onda i on stane pa se čudi.
Kad se divi: Baš je divan dan!
Zna se da je i on prisutan.
(ulomak)
Grigor Vitez
NAJSTROŽI REDAR
Točka je vrlo strog redar
koji ne pokazuje
ni da je tužan
ni da je ljut
ni da je vedar.
On samo stane na kraju rečenice
i kaže: Stoj!
Ni riječi više! Već vas je dovoljan broj!
I naravno, tu je rečenici kraj.
(ulomak)
Grigor Vitez
Iza nas je prva božićna priredba. Plesali smo kao pravi profesionalci.
Obradili smo priču Čarobni brkovi (Škrinjica slova i riječi 1). Spisateljica Nada Sabadi priča o djevojčici Ivani i njenom djedu. Ivana kaže da su brkovi njenog “dida” čarobni. Svaki dan ih uvija škarama za uvijanje brkova visoko do oblaka. Prvaši su priču popratili pokretom i zamišljali kako izgledaju čarobni brkovi. Na istom nastavnom satu upoznali smo se sa španjolskim slikarom Salvadorom Dalijem. Njegovi su brkovi proglašeni najboljima u anketi o najboljim muškim brkovima. Složili smo se da osim Ivaninog djeda i Salvador Dali ima čarobne brkove. Prvaši su zaželjeli da njihovo lice krase čarobni brkovi koji su izmamili poseban osmijeh.
Vrijeme je za odmor nakon napornog učenja. 😉
26. travnja smo u našoj knjižnici ugostili spisateljicu Irenu Ivetić. Doputovala je iz Požege. Predstavila nam je svoju prvu knjigu, zbirku pjesama i kratkih priča "Recept za radost" te zbirku priča "Mama, kupi mi konja". Uživali smo u njenom čitanju, a na kraju smo joj postavili nekoliko zanimljivih pitanja.
Pomorski muzej istražuje, prikuplja, čuva i prezentira pomorsku baštinu hrvatske obale Jadrana, od prapovijesti do danas. Nalazi se u iznimno vrijednoj graditeljskoj cjelini - Tvrđavi Gripe, spomeniku kulture, jedinstvenom cjelovito sačuvanom fortifikacijskom objektu u Splitu, izgrađenom u 17. st.
Prošetali smo muzejom te smo upoznali pomorstvo kroz razvoj broda od antičkih vremena do suvremenog broda. Vidjeli smo makete, izložbene primjerke i slike različitih brodova (jedrenjak, brod na vesla, parobrod i brod na motorni pogon). Divili smo se mnogim muzejskim izlošcima: keramičkim antičkim posudama, sidrima, amforama, navigacijskoj opremi i izvornim predmetima iz Viškog boja.
Austro-ugarsko doba do Prvoga svjetskog rata prikazano je mnogim vrijednim izlošcima i umjetničkim djelima. Većim brojem vrijednih i raritetnih predmeta prikazani su Prvi i Drugi svjetski rat na Jadranu, dok posebno mjesto pripada predmetima mornaričke borbe iz Domovinskog rata.
Naučili smo o koraljstvu, spužvarstvu i konzerviranju ribe.
Odradili smo radionicu "Priče iz muzeja". Uživali smo u modeliranju gline izrađujući amfore, posude i brodove.
Na Zvončacu smo se družili s izviđačima iz udruge izviđača pomoraca "Posejdon". Organizirali su nam zanimljivu izvanučioničku nastavu na Zvončacu. Cijelo vrijeme smo razgovarali o proljeću. Na početku našeg susreta izradili smo plakat, a zatim smo krenuli u uzbudljivo istraživanje. Proširili smo znanja o biljkama i životinjama u proljeće. Najzanimljivije nam je bilo predavanje o našem velikom blagu, Jadranskom moru. Spoznali smo o biljnim i životinjskim vrstama kojima je more stanište i o onima koje žive uz more. S izviđačima smo ponovili kako razvrstavamo otpad. Na kraju smo zaključili da sve o čemu smo pričali moramo čuvati. Postali smo pravi ekolozi.
Kišo, kišo, kišice
ne padaj po putu.
Želim ići u Glavice
čekaju me konji i ptičice.
Posljednji sat izvannastavne aktivnosti proveli smo u Dječjem vrtiću Kremenko. Družili smo se s dječicom koja će u rujnu krenuti u školu. Ivan R. im je ispričao kamishibai priču Mačka u kampanelu. Josip, Luka B., Ivan B. i Luka Ž. postavljali su djeci pitanja o priči. Antea, Lana, Hana, Aldo i Diego djeci su čitali slikovnicu Priča o mački u kampanelu, a zatim su provjeravali kako su djeca razumjela istu.
Zajedno s vršnjakinjama i vršnjacima 1.b razreda posjetili smo Športski centar "Bazeni Poljud". Ugostili su nas treneri VK Jadran. Provjeravali su jesmo li postali plivači te kakve su naše vještine pucanja. Najviše smo se veselili slobodnom vremenu. Plivali smo, igrali se s loptom, skakali ..., a sve aktivnosti nadgledali su oprezni treneri.