Seminarski Rad

Uvod

Kriptografija je znanost o zaštiti informacija kroz šifriranje i druge metode osiguranja podataka. U današnjem digitalnom dobu, gdje se ogromne količine osjetljivih podataka prenose putem računalnih mreža, kriptografija postaje ključna komponenta sigurnosnih sustava. Ovaj rad će istražiti osnovne principe kriptografije, najvažnije algoritme i njihovu primjenu u suvremenoj računalnoj komunikaciji.

Povijesni razvoj kriptografije

Kriptografija ima dugu povijest koja seže još od antičkih civilizacija. Stari Egipćani, Grci i Rimljani koristili su jednostavne šifre za zaštitu vojnih i diplomatskih poruka. U 20. stoljeću, s razvojem računala, kriptografija je doživjela revoluciju, što je kulminiralo razvojem asimetrične kriptografije 1970-ih godina.

Osnovni koncepti kriptografije

Simetrična kriptografija

Koristi isti ključ za šifriranje i dešifriranje. Primjeri uključuju:

DES (Data Encryption Standard)

AES (Advanced Encryption Standard)

Asimetrična kriptografija

Koristi par ključeva (javni i privatni). Najpoznatiji primjer je RSA algoritam.

Hash funkcije

Koriste se za provjeru integriteta podataka (npr. SHA-256).

Primjena kriptografije u modernoj komunikaciji

Kriptografija je sastavni dio mnogih protokola:

SSL/TLS - osigurava sigurnu web komunikaciju

PGP - zaštita e-pošte

VPN - sigurna udaljena veza

Blockchain - temelj kriptovaluta

Izazovi i budućnost kriptografije

Sa pojavom kvantnih računala, tradicionalni kriptografski algoritmi postaju ugroženi. Razvijaju se novi kvantno-otporni algoritmi kako bi se održala sigurnost u digitalnom svijetu.

Zaključak

Kriptografija je nezamjenjiv alat u osiguravanju povjerljivosti, autentičnosti i integriteta podataka u računalnoj komunikaciji. Kontinuirani razvoj ove discipline ključan je za održavanje sigurnosti u sve povezanijem digitalnom svijetu.

Literatura

1. Stallings, W. (2017). Cryptography and Network Security

2. Menezes, A.J. et al. (1996). Handbook of Applied Cryptography

3. Schneier, B. (2015). Applied Cryptography