ISTRAŽUJEMO

Za kraj ovogodišnjeg druženja pokušali smo izraditi vulkan. Naučili smo što je vulkan i koja je razlika između magme i lave. Za uspješan pokus potrebna je posuda, soda bikarbona deterdžent za suđe i ocat.


Da bez pčela nema života na Zemlji, to već znamo. Danas smo naučili kako na jednostavan način možemo izraditi pojilicu za pčele.


Ovotjednim pokusom htjeli smo provjeriti koliko smo naučili iz prethodnih. Istraživačko pitanje je glasilo: možeš li napuhati balon u boci? Je li nam to pošlo za rukom, pogledajte na sljedećim fotografijama.


Tko je jači, voda ili zrak? Odgovor na to pitanje tražili smo uz pomoć još jednog pokusa za koji su nam bile potrebne čaša, jedna veća posuda i papirnata maramica. Ukoliko želite saznati tko je pobijedio, voda ili zrak, pokušajte i vi napraviti ovaj jednostavan pokus!


Utrka žlica i papira je neobična utrka uz koju smo naučili što utječe da predmet prije padne na tlo. Za pokuse smo koristili dvije žlice iste veličine, ali različite mase, dva ista lista papira od kojih smo jednog izgužvali u lopticu te knjigu i papir iste veličine. Nakon provedenih pokusa smo zaključili da brzina pada nekog predmeta na tlo ne ovisi o masi nego o obliku predmeta te da osim sile teže koja privlači predmete tlu na njih djeluje i zrak koji djeluje na te predmete prema gore. Ako nam ne vjerujete, osvjedočite se sami!

Animirani crtani film je niz pokretnih slika. I mi smo pokušali izraditi animirani film!

Znate li što će se dogoditi s papirnatim cvijetom lopoča kad ga stavite na vodu? Odgovor na ovo pitanje našli smo na još jednoj istraživačkoj radionici.

Može li se "napraviti" duga u čaši? Odgovor na ovo pitanje pokušali smo dobiti pokusom. Na žalost, pokus nam nije najbolje uspio. No to nas neće obeshrabriti! Drugi put ćemo pokušati ponovo!

Što su to optičke iluzije i kako napraviti svoj THAUMATHROPE, pitanje je kojim smo se danas bavili.

Može li balon "natjerati" ptičicu kako bi poletjela? I odgovor na ovo pitanje dobili smo istražujući kroz igru!


Nakon što smo hranilice izradili, trebalo ih je i napuniti zrnjem i postaviti u park. Sad kad su hranilice postavljene, trebamo ih redovito nadopunjavati kako ptičice ne bi uginule.

Neke životinje prezimljuju tako da miruju u svojim skloništima, neke se hrane plodovima koje su sakupile tijekom jeseni, neke hranu traže loveći u prirodi, nekima pomažu lovci ostavljajući im hranu u hranilištima. Ptice selice su otišle u toplije krajeve. A pticama stanaricama ćemo mi pomoći da prezime zimu. Napravili smo jednostavne hranilice od plastičnih boca i grančica. U njih ćemo usuti razne sjemenke i idući tjedan ćemo hranilice postaviti u školski park.

Na nastavi Prirode i društva učili smo kako medvjed ujesen puno jede kako bi sakupio što više sala jer će ga salo tijekom zime štititi od hladnoće. I mi smo to dokazali uz pomoć pokusa. Koristili smo led i svinjsku mast. Zaključili smo da smo dulje u ledenoj vodi mogli držati ruku obloženu svinjskom masti.

Zanimalo nas je kako "radi" tobogan, odnosno zašto predmeti na toboganu "lete" prema dolje. Kako bismo odgovorili na ovo pitanje, u skupinama smo pomoću rolica od toalet papira izradili tobogane. Zatim smo kroz tobogan ispuštali pompon-kuglicu. Zaključili smo da se kuglica sporije kotrlja ako tobogan ima više zavoja. Naučili smo da se sila koja vuče predmete dolje zove gravitacija ili sila teža, a da će kuglica putovati brže ili sporije ovisno o kutovima kartonskih cijevi.

Osim što rado istražujemo fizičke i kemijske pojave, zanima nas i prošlost. Na satu istraživača odlučili smo dobiti odgovore na ova pitanja: Kako su ljudi nekada ratovali? Kakvo su oružje koristili? Jedno od najzanimljivijih oružja svakako je katapult koji se danas koristi i u druge svrhe. Kako bismo lakše shvatili na koji način radi katapult, napravili smo svoj jednostavni mehanizam.


Zašto mame cijede limun na voće kada rade voćnu salatu? Odgovor na ovo pitanje dobili smo nakon što smo proveli pokus možemo li usporiti tamnjenje jabuke. Za ovaj pokus bile nam je potrebna jabuka, posudice, te mlijeko, voda i limunov sok. Nakon što smo svaku krišku jabuke prelili jednom od ove tri tekućine, zaključili smo kako limunov sok usporava tamnjenje jabuke.

Nakon izrade padobrana, naučili smo smo i kako izraditi avion. za izradu smo koristili papir. Kako bismo papirnatom avionu pomogli poletjeti, na njega smo "ugradili" i pogon - gumicu na koju smo prenijeli svoju energiju.


Tijekom listopada i studenog prvašići su zavirivali u našu učionicu. Neki od njih zaželjeli su postati istraživači poput nas. Zamolili su nas da ponovimo izradu padobrana kako bi i oni mogli sudjelovati u toj aktivnosti i izraditi svoj padobran. Naravno da smo udovoljili njihovoj želji i ponovili aktivnost!

9. studeni posvećen je izumiteljima. Kakvi bismo mi bili istraživači da se ne uključimo u obilježavanje naših uzora?! Najprije smo pogledali crtani film o naaaaajpoznatijem izumitelju na svijetu - profesoru Baltazaru, a zatim je svatko od nas predstavio crtež svog budućeg izuma.

IVAN: "Ovo je OPUŠTAJUĆI ROBOT". Kad si umoran, uđeš u taj stroj. On ti masira noge dok ti uživaš i gledaš televiziju. Možeš se i voziti."

ANTON: "To je auto koji ima raketu. Jako je brz i juri na nebo."

TEO: " Ovo je BEBOSTROJ. On sve pretvara u svijet beba zato što bebe ne trebaju ništa raditi. One samo spavaju, plaču i jedu kašice."

RINO: "SKOČITENISICE služe za skakanje."

VITA: "PREUZIMATELJ je robot koji preuzima tuđe obveze i odgovornosti i radi sve umjesto tebe kako se ti ne bi umorio."

EMA: "Ovaj stroj pravi igračke zmije za djecu koja vole takve igračke"

KATARINA: "MARNERSTROJ je stroj koji sam zalijeva ruže."

NIKA: "Ovo je stroj za igračke. On ti proizvede igračku koju poželiš."

KLARA: "Ovaj stroj proizvodi LETEĆE TENISICE. One ti služe za letenje i da možeš svakamo brzo putovati."

NIKO:" Izumio sam STVARAČA. Stvarač može stvoriti stvari. Npr. Nike Air Max. Može stvoriti skupe i malo manje skupe stvari."

ELEANOR: "Ovo je SKOČIKREVET. Služi za igru i za skakanje."

ANDRO: "Ovaj prvi stroj je stroj za obuću za bebe - BEBOROBOT. Drugi je za igračke - IGRAČKOROBOT."

Prije negoli je izumljen mehanički sat ljudi su mjerili vrijeme uz pomoć različitih sprava. Jedna od takvih je i pješčani sat čija je uporaba bila rasprostranjena od 14. do 16. st. Danas se pješčani sat koristi u aktivnostima za koje nije potrebno precizno mjerenje vremena, npr. u kuhinji, u igrama ili pak za pranje zuba. Kako bismo bolje upoznali tu vrstu sata, odlučili smo ga napraviti. Izrada pješčanog sata je bila vrlo jednostavna, a za nju su nam trebale: dvije plastične boce s čepovima, vruće ljepilo i pijesak. Nakon što smo probušili rupe na čepovima kako bi kroz njih pijesak mogao curiti iz jedne boce u drugu, čepove smo zalijepili vrućim ljepilom. Zatim smo u jednu bocu stavili pijesak te smo začepili obje boce. Mjerenje vremena može započeti!

Treću aktivnost smo povezali s eTwinning projektom Znalci digitalci i EU CodeWeekom. Igrali smo društvenu igru u kojoj smo uz pomoć naredbi na kartama pomicali svog Roby-Codyja. Detalje igre i materijale možete preuzeti na POVEZNICI.

Naša druga aktivnost bila je izrada vjetrenjače. Cilj ovog istraživačkog zadatka bio je prijenos i pretvorba energije. Time su učenici spoznali princip proizvodnje električne energije uz pomoć vjetra. Za izradu vjetrenjače bio je potreban jedan papir oblika kvadrata duljine stranice 21 cm, jedna slamčica i jedan čavlić.

Mali istraživači započeli su svoje ovogodišnje putovanje u svijet istraživanja i otkrivanja izradom padobrana. 

Cilj istraživanja je bio izraditi padobran.

Pretpostavka je glasila: moj padobran moći će letjeti.

Za padobran je bilo potrebno: komad plastične folije (vrećica), konac/vuna i spajalica.

Tijek rada:

Zaključili smo: moj padobran može letjeti. U tome mu pomaže energija vjetra.