PROSLAVA PRIKAZIVANJA PRVIH SLIKA I POČETKA OPAŽANJA OPSERVATORIJA VERA C. RUBIN
PROSLAVA PRIKAZIVANJA PRVIH SLIKA I POČETKA OPAŽANJA OPSERVATORIJA VERA C. RUBIN
Gradska vijećnica, Korzo 16, Rijeka
ponedjeljak, 23. lipanj 2025. u 16:00 sati
prof. dr. sc. Željko Ivezić, direktor opservatorije Vera C. Rubin, SAD i profesor na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci (online)
doc. dr. sc. Tomislav Jurkić, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za fiziku (voditelj doprinosa Sveučilšta u Rijeci)
Učenici gimnazije Andrije Mohorovičića, Rijeka
Fakultet za fiziku Sveučilišta u Rijeci i Akademsko astronomsko društvo Rijeka organiziraju proslavu i prikazivanje prvih, spektakularnih astronomskih slika te početak opažanja na opservatoriju Vera C. Rubin. Prigodno predavanje o opservatoriju Vera C. Rubin, LSST međunarodnoj kolaboraciji i sudjelovanju riječkih astrofizičara održat će doc.dr.sc. Tomislav Jurkić i učenici gimnazije Andrije Mohorovičića. U izravnom uključenju u online prijenos iz Washingtona govorit će prof.dr.sc. Željko Ivezić, direktor opservatorije Vera C. Rubin te će biti prikazane prve astronomske slike snimljene s ovog trenutno najvažnijeg zemaljskog teleskopa za pregled neba.
Rubin First Look međunarodno je svečano obilježavanje početka rada opservatorija i prikazivanja prvih spektakularnih astronomskih slika koja će se pratiti i prenositi uživo na gotovo 350 institucija u 30 zemalja svijeta.
Pozivamo Vas da nam se pridružite u proslavi početka nove ere u astronomiji i astrofizici s najnovijim i najsnažnijim teleskopom za pregled neba na svijetu!
LSST (Legacy Survey of Space and Time) bit će najveći astronomski pregled neba koji će izraditi najdetaljniju digitalnu mapu svemira, a trenutno je najveći projekt koji financira Nacionalna zaklada za znanost SAD-a
LSST (Legacy Survey of Space and Time) je međunarodni projekt snimanja i pregleda neba koji će se izvoditi na opservatoriji Vera C. Rubin u znanstvenoj kolaboraciji od oko 500 istraživačkih grupa. LSST je najveći poduhvat takve vrste ikad poduzet u astronomiji i astrofizici koji će omogućiti potpuno nov pogled u istraživanje svemira.
U svojoj nacionalnoj strategiji, SAD ovaj projekt smatraju najvažnijim astronomskim projektom u području zemaljskih teleskopa za slijedećih 10 godina.
Zahvaljujući inovativnom dizajnu, veličini teleskopa od 8.4 metara, velikoj brzini te širokom kutu snimanja neba od 9.6 kvadratna stupnja, opservatorij Rubin će snimati cjelokupno južno nebo svaka tri dana tijekom perioda od 10 godina, omogućavajući gotovo filmsko opažanje neba i astronomskih pojava tijekom jedne dekade.
Samo u prvom mjesecu svog rada, ovaj će teleskop vidjeti više svemira i astronomskih objekata nego svi teleskopi zajedno u cijeloj ljudskoj povijesti.
Vrhunska kvaliteta snimaka omogućit će kartiranje svemira u tri dimenzije, a vremenska komponenta opažanje svemira u boji u realnom vremenu. Teleskop se nalazi na planinskom vrhu Cerro Pachon u Čileu, a kontinuirana sinoptička opažanja će trajati sve do 2035. godine.
Sredstva za izgradnju i rad teleskopa iznose gotovo dvije milijarde dolara, a osigurana su kroz izravno financiranje kongresa SAD-a, Nacionalne zaklade za znanost (NSF) i Ministarstva energetike SAD-a. Vodstvo projekta čini 35 institucija, većinom iz SAD-a, udruženih u LSST Discovery Alliance, a među ostalim čine ih University of Washington, Caltech, Princeton University, Fermi National Laboratory, Stanford University, University of Oxford, Google Inc, itd.
LSST će automatski skenirati nebo, dajući više od 800 panoramskih snimaka svake noći, što znači da će teleskop dva puta tjedno snimiti cijelo južno nebo. Najveća ikada konstruirana digitalna kamera sa 3200 Mpx svake će noći snimiti oko 20 TB podataka, s katalogom astronomskih opažanja veličine 15 PB nakon 10 godina opažanja. Kamera je upisana u Guinnessovu knjigu rekorda.
Za pohranjivanje cjelokupne baze podataka trebat će diskovni prostor veličine 15 000 prosječnih tvrdih diskova od 1 TB, a samo jedna noć opažanja može popuniti 20 takvih tvrdih diskova. Procesuiranje ovakve količine podataka zahtijevat će računalnu snagu od oko 150 TFLOPS-a već u prvoj godini opažanja. Astronomi će time dobiti najbogatiju i najraznovrsniju astronomsku bazu podataka, a korištenjem inovativnih tehnologija i softvera ostvarit će do danas neslućene mogućnosti u otkrivanju novih fenomena i objašnjenju nedovoljno poznatih astronomskih procesa.
U LSST projektu sudjeluju hrvatski astrofizičari kao međunarodni suradnici okupljeni u Croatian participation group (CPG@LSST), istraživačkoj grupi koju čine astronomi sa Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci, Instituta Ruđer Bošković – Zagreb i Sveučilišta u Zagrebu – Opservatorij Hvar.
Kako ovaj znanstveni projekt zahtjeva značajne računalne resurse (softverske i hardverske) za obradu velike količine podataka (Big Data Science), hrvatski astrofizičari će sudjelovati u razvoju softvera (Institut Ruđer Bošković), te u analizi opažanja i simulacijama astrofizičkih pojava na superračunalu 'Bura' u Centru za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta u Rijeci kao jednom od 13 međunarodnih računalnih centara unutar LSST projekta.
Realizirano u suradnji s gradom Rijekom.
Organizatori:
Fakultet za fiziku Sveučilišta u Rijeci
Akademsko astronomsko društvo Rijeka